Naslov
Utjecaj kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije
(Influence of cultures of Black pine (Pinus nigra Arn.) on the protection of soil from erosion)

Autori
Topić, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci znanstvenog skupa Unapređenje poljoprivrede i šumarstva s međunarodnim sudjelovanjem / Maleš, Petar ; Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 71-73

Skup
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.03.2000. - 30.03.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sliv bujice Suvave; pokusne plohe B1; B4 i B5; kultura crnog bora; oborine; površinsko otjecanje; erozija; gubici tla.
(the flow of the torrent Suvava; experimental plots B1; B4 i B5; culture of Black pine; rainfall; surface flow off; erosion; soil loss.)

Sažetak
Prirodni uvjeti na mediteranskom krškom području Hrvatske vrlo su povoljni za razvoj različitih erozijskih procesa. Dovoljno je bilo da čovjek svojim neracionalnim gospodarenjem ugrozi prirodni biljni pokrov, pa da u velikom dijelu ovih područja nastanu potpune goleti. Kako se tlo na kršu vrlo teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite je od prvorazrednog značaja. Imajući u vidu ove razloge, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, osnovao je trajne eksperimentalne plohe u slivu bujice Suvave u Muću, sa ciljem da se suvremenim stacioniranim metodama, dođe do originalnih podataka o bitnim karakteristikama erozije tla vodom. Sliv bujice Suvave zauzima površinu od 1.823 ha, s dužinom glavnog toka od 10,1 km i ukupnom dužinom većih i manjih pritoka-vododerina od 20,8 km. Izduženog je oblika i prostire se između 460 i 961 m n. v. Klima ovog područja je submediteranska, sa srednjom godišnjom temperaturom od 12,9 stupnjeva Celzijusa. Srednja godišnja količina oborina, za razdoblje 1991.-1998. godine iznosila je 1.316 mm. Za istraživano razdoblje na plohama je bilo prosječno godišnje 89 kišnih dana, od čega 15 erodibilnih. U geološkom smislu, sliv je vrlo raznolik. Zastupljene su formacije donjeg i srednjeg trijasa, liasa, jure i kvartara. Na trijaskim materijalima uglavnom nalazimo litogena tla, na vapnencima jure plitka i srednje duboka smeđa tla, dok iz kvartara postoje manje površine sa crvenicom. Istraživačke plohe izgrađene su od laporovitih vapnenaca na kojima se nalazi srednje duboko smeđe tlo (kalcikambisol). Najveći dio površine sliva, u vegetacijskom pogledu, pripada području rasprostranjenja zajednice hrasta medunca i bijelog graba. Šuma je u većem dijelu sliva potisnuta i nalazi se u različitim stadijima degradacije, od panjača i šikare do kamenjara (goleti). Borove kulture zauzimaju 10,7 posto površine sliva i one su dobrim dijelom smirile erozijska žarišta u tom dijelu sliva, površine šikara i panjača 21,8 posto, goleti zauzimaju 50,4 posto, poljoprivredne površine 16,7 posto, a pod putovima je 0,4 posto. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja utjecaja kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije. Istraživanja su provedena na pokusnim plohama B1, B4 i B5 mladim i starim sastojinama crnog bora, nagiba 16 i 32 stupnja. U razdoblju od 1993. do 1998. godine na istraživanim površinama utvrđeni su koeficijenti površinskog otjecanja oborinskih voda i sadržaja mulja u protjecajnim vodama, odnosno gubici tla pod borovim kulturama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA