Naslov
Prehrambene navike djece mlađe školske dobi u selu i gradu
(Dietary habits of younger school children in villages and towns)

Autori
Franić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet u Osijeku, Dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Mjesto
Osijek

Datum
06.07

Godina
2012

Stranica
43

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Užarević, Zvonimir

Ključne riječi
prehrana; razvoj; zdravlje; anketa
(nutrition; development; health; survey)

Sažetak
Hrana je ključni problem čovječanstva. Neznanje o čovjekovoj prehrani rezultira nizom suvremenih bolesti, kao što su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, ateroskleroza, ... Dobra ishrana ključna je za rast i razvoj djeteta. Ona je zaslužna za njegov emotivni, mentalni i socijalni razvoj. Iako je važna tijekom cijelog života, posebno je bitna u razdoblju rasta, jer omogućuje mozgu, kostima i drugim organima da dostignu svoj puni potencijal. Prehrambene navike mogu biti narušene različitim nezdravim ponašanjima poput preskakanja obroka (posebno doručka), težnje za idealnom tjelesnom težinom, prekomjerne sklonosti hrani s niskom razinom hranjivih tvari te visokom razinom šećera i masti (slatkiši, slatka pića, grickalice i brza hrana). Važni čimbenici koji imaju utjecaj na formiranje pravilnih prehrambenih navika djece uključuju roditelje, vrtiće, škole, medije, reklamne poruke u okolini i okolinu općenito. Piramida zdrave prehrane je pažljivo sastavljen plan onog što u nutritivnom smislu treba ljudskom tijelu, kojeg je sastavilo američko Ministarstvo poljoprivrede. Piramida zdrave prehrane je vodič koji utvrđuje što bismo trebali jesti svaki dan i koji nam pomaže pri planiranju obroka, kako bismo svaki dan unijeli potrebnu količinu hranjivih tvari u organizam. Piramida koja je do 2005. bila dvodimenzionalna, postaje trodimenzionalna, a kako bi se pokazao pozitivan utjecaj redovitog vježbanja na tijelo, s jedne strane je ucrtan lik koji trči gore po piramidi. Sastoji se od žitarica, voća, povrća, ulja i masti, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, ribe, mahunarki te orašastih plodova koje biste trebali jesti svaki dan. Prisjetimo li se dana kada smo pokušali klizati ili voziti bicikl, znamo da je u početku bilo najvažnije savladati ravnotežu, a kasnije je sve bilo jednostavno. Prilikom izbora namirnica u prehrani ravnoteža je jednako važna. Pravilna prehrana pridonijet će boljem rastu, razvoju, sposobnosti za učenje i tjelesnoj aktivnosti, a što je najvažnije dobrom zdravlju. Svrha mog diplomskog rada bila je istražiti koje su neke od prehrambenih navika učenika mlađe školske dobi iz grada i sa sela, koju vrstu hrane vole jesti, kakvu vrstu hrane jedu za užinu u školi te postoji li razlika u prehrambenim navikama učenika sa sela u odnosu na učenike iz grada. U tu svrhu koristila sam anketu koja se sastojala od 9 pitanja. Uzorak za ovo istraživanje činilo je 87 učenika, 51 učenik iz OŠ „Mato Lovrak“ u Novoj Gradiški i 36 učenika OŠ „Matija Gubec” u Piškorevcima. Nakon analize odgovora iz ankete koju sam provela u OŠ „Mato Lovrak“ u Novoj Gradiški i OŠ „Matija Gubec“ u Piškorevcima te usporedbe s dosadašnjim rezultatima (Dumenčić, 2012.) provedene ankete u OŠ Dragutin Tadijanović u Slavonskom Brodu i OŠ „Ivan Mažuranić“ u Sibinju, utvrdila sam da sam na većinu pitanja dobila očekivane rezultate. Prema očekivanju, većina učenika, kako gradske tako i seoske škole, doručkuje prije polaska u školu i svjesni su važnosti prvog obroka u danu. Jednako tako, većina učenika uzima školsku užinu. Školski jelovnici u gradskoj školi sastavljeni su raznovrsnije od onih u seoskoj. Brza hrana, pekarski proizvodi i slatkiši dostupni su svima. Pohvalno je da i jedni i drugi jedu voće i povrće te radije biraju vodu kao piće nego sokove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA