Naslov
Učestalost alergije na ambroziju kod djece mlađe školske dobi
(Frequency of ambrosia allergies among younger school age children)

Autori
Wdovjak, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet u Osijeku, Dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Mjesto
Osijek

Datum
06.07

Godina
2012

Stranica
39

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Užarević, Zvonimir

Ključne riječi
alergija; ambrozija
(alergy; ambrosia)

Sažetak
Suvremeni način života uz brojne druge tegobe donosi i češću pojavu alergija. One se javljaju kad imunološki sustav ne funkcionira pravilno, već pojačano reagira na tvari koje nas okružuju. Takva reakcija označava se kao preosjetljivost organizma ili hipersenzibilnost. Alergija je nenormalna, naglašeno burna reakcija imunološkog sustava u doticaju s alergenom tvari, na koju se tijelo alergične osobe već prije senzibiliziralo i koja kod zdrave osobe ne izaziva nikakve smetnje. Senzibilizacija se pojavljuje kada tijelo prepozna neku tvar kao stranu i protiv nje potiče posebno osjetljive limfocite. Uzrok alergije je nasljedna sklonost istima. Takva sklonost se naziva atopija. Da bi kod neke osobe izazvali alergijsku reakciju, potrebna su tri čimbenika: genetsko naslijeđe kao preosjetljivost organizma, utjecaj okoliša i način života te izloženost alergenu kod kuće ili na poslu. Ambrozija je samonikla jednogodišnja biljka s vretenastim korijenom, visoka do jednog metra s tim da u vrijeme potpunog razvoja tijekom kolovoza i rujna visina joj može varirati od 30 do 150 centimetara. Ambrozija je krajem 19. stoljeća, kao „slijepi brodski putnik“ pridošla u Europu iz predjela Sjeverne Amerike s pošiljkama sjemena žitarica, crvene djeteline i lucerne. Ambrozija najviše raste u prostoru između rijeka Drave i Save, ali se širi i uz morsku obalu (Zadar, Istra, ušće Neretve) i po otocima (Krk) gdje je njeno sjeme prenešeno vjetrom. Svrha mog diplomskog rada bila je istražiti koliko djeca mlađe školske dobi boluje od alergijskih bolesti, uspoređujući rezultate škole u gradu sa školom u selu. U tu svrhu koristila sam anketu koja je sastavljena od 10 pitanja. Uzorak za ovo istraživanje činilo je 100 učenika (50 učenika Osnovne škole „Mato Lovrak“ u Novoj Gradiški i 50 učenika Osnovne škole „Antun Mihanović“ u Novoj Kapeli - Batrini). Analiza učeničkih odgovora pokazala je da većina učenika ne boluje od alergijskih bolesti, kako u školi u selu, tako i u gradu. Iako u školi učenice ne uče puno o alergijskim bolestima te o uzrocima koji izazivaju alergijske smetnje smatram da bi se trebalo organizirati različite akcije (primjerice, iskorjenjivanja ambrozije) te osmišljavanje kreativnih radionica jer će na taj način učenici uvidjeti i prepoznati važnost alergijskih bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA