Naslov
Endokrine bolesti i sastav tijela
(Endocrinological diseases and body composition)

Autori
Jelčić, Jozo ; Potočki, Kristina ; Kolarić, Branko ; Baretić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Hrvatski kongres o debljini. / - , 2012

Skup
5. Hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Umag, Hrvatska, 19.04.2012. - 21.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
endokrine bolesti; sastav tijela
(endocrinological diseases; body composition)

Sažetak
UVOD Neke endokrine bolesti, kao što su akromegalija, Cushingov sindrom, hipertireoza i debljina, povezane su s promjenama izgleda i sastava tijela (masne, mišićne i koštane mase). Ove promjene sastava tijela posljedica su neposrednog djelovanja promijenjenih koncentracija hormona u krvi na ta tkiva. S druge strane, masno, mišićno i koštano tkivo međusobno komuniciraju pomoću citokina koji imaju endokrine i parakrine funkcije. Pri tome je, dominantan utjecaj masnog na mišićno i koštano tkivo. Distribucija masti neovisno o ukupnoj masnoj masi utječe na mišićno i koštano tkivo. Promjene nastale u tim tkivima pod neposrednim utjecajem promijenjenih koncentracija hormona u krvi mogle bi utjecati i na međusobnu komunikaciju tih tkiva, što bi moglo predstavljati dodatni mehanizam u razvoju promjena sastava tijela i funkcije pojedinih tkiva u endokrinim bolestima. Nije poznato mogu li promjene sastava tijela posredovati utjecaj promjena koncentracija hormona u krvi na metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, odnosno na lokomotorni i kardiovaskularni sustav Moguće promjene distribucije masti mogle bi biti uključene u patofiziološke procese nastanka komplikacija u tim bolestima. CILJ ISPITIVANJA Ispitati postoje li razlike u sastavu tijela između bolesnika s akromegalijom, Cushingovim sindromom, hipertireozom i debljinom. ISPITANICI U ispitivanje smo uključili 134 ispitanika sa: 1. akromegalijom: 20 2. Cushingovim sindromom: 14 3. hipertireozom: 40 4. debljinom: 60 METODE Sastav tijela smo procjenjivali denzitometrijskom metodom. Po tro-odjelnom modelu, denzitometrijski mjereno ljudsko tijelo se sastoji od masne, mršave i koštane mase. Mršava masa je relativno dobar ekvivalent mišićne mase. Mjerili smo ukupnu masnu i mršavu masu i u rukama, nogama i trupu (g). Mineralnu gustoću kosti (bone mineral density = BMD - u g/cm2) smo mjerili u L1-L4, vratu bedrene kosti i radiusu. Izračunali smo omjere masne mase trup/ukupna masa, noge/ukupna masa, ruke+noge/trup kao mjeru distribucije masti. REZULTATI Ustanovljene su značajne razlike ukupne masne i mršave mase. Masna i mršava masa razlikovale su se u svim regijama (ruke, noge, trup) između četiri grupe bolesnika (ANOVA test, P<0, 001). Nisu ustanovljene razlike omjera koji predstavljaju mjeru distribucije masti između ove četiri grupe ispitanika (P>0, 05). Značajne su bile i razlike u ukupnom BMD-u, kao i BMD-u vrata bedrene kosti, radiusa (P<0, 001) i L1-L4 (P=0, 013) između ove četiri grupe ispitanika RASPRAVA Pouzdano mjerenje distribucije masti u organizmu moguće je samo korištenjem CT-a ili MR. Druge jednostavnije, jeftinije ili manje opasne metode, kao što su mjerenje opsega struka, mjerenje kožnog nabora na nadlaktici, korištenje električne impedance ili pak denzitometrijsko mjerenje sastava tijela ne daju tako pouzdane rezultate. Međutim, mogle bi poslužiti kao screening prije odluke o korištenju CT-a ili MR-a u ispitivanjima. Mi smo se odlučili za denzitometrijsko mjerenje sastava tijela, metodom propuštanja male doze x-zraka 2 različite jačine. Korištenjem ove metode moguće je mjeriti BMD i BMC (koji služe za procjenu koštane mase), mršavu masu (kao relativno dobru mjeru mišićne mase), ukupnu masnu masu, potkožnu masnu masu, ali nije moguće direktno mjeriti masu visceralne masti koja je posebno važna zbog naglašenog metaboličkog utjecaja. Budući je masna masa na trupu zbroj visceralne i potkožne masti, koji nismo mogli neposrednim mjerenjem razlučiti, za procjenu omjera visceralne i potkožne masti koristili smo omjere: ukupne masne mase na trupu i ukupne masne mase tijela, odnosno masne mase ruku i nogu (potkožna mast) i cijelog tijela, te masne mase nogu (potkožna mast) i cijelog tijela. Kao što smo i očekivali ustanovili smo značajne razlike između sve četiri grupe ispitanika u masnoj, mišićnoj i koštanoj masi. Međutim nismo ustanovili značajne razlike u omjerima koje smo koristitli za procjenu distribucije masti. Izostanak razlika može biti posljedica sličnosti distribucije masti u ovih bolesnika, ali i nepouzdanosti metode, ili pak malog broja ispitanika. ZAKLJUČCI Ustanovljene su statistički značajne razlike u masnoj masi, mršavoj masi, MBD-u i BMC-u između bolesnika s akromegalijom, Cushingovim sindromom, hipertireozom i debljinom. Nisu ustanovljene značajne razlike u parametrima koji se odnose na distribuciju masti. Moguća objašnjenja su: a) distribucija masti u ovim bolestima se ne razlikuje, b) denzitometrija nije dovoljno osjetljiva metoda za procjenu distribucije masti, c) premali je uzorak ispitanika. Potrebna su daljnja ispitivanja na većem broju ispitanika uz korištenje preciznijih metoda (CT ili MR) da bi se utvrdilo moguće postojanje razlika u distribuciji masti između ovih skupina bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA