Naslov
Odnos masnog tkiva i koštane mase u endokrinim bolestima
(Relationship among fat tissue and bone mass in endocrinological diseases)

Autori
Jelčić, Jozo ; Potočki, Kristina ; Kolarić, Branko ; Baretić, Maja ; Džubur, Feđa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Hrvatski kongres o debljini / - , 2012

Skup
5. Hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Umag, Hrvatska, 19.04.2012. - 21.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
masnog tkivo; koštana masa; endokrine bolesti
(fat tissue; bone density; endocrinological diseases)

Sažetak
UVODDosadašnja ispitivanja odnosa indeksa tjelesne mase (engl. = body mass index, BMI), masnog tkiva i koštane mase dala su kontradiktorne rezultate. Njihov odnos u endokrinim bolestima do sada nije detaljnije ispitivan. Novija istraživanja na velikom broju ispitanika pokazala su da debljina ne štiti od prijeloma, kao što se ranije vjerovalo. Povezana je s većim rizikom prijeloma kostiju potkoljenice. U postmenopauzalnih žena s osteoporozom je povećan rizik prijeloma kosti, a posebno kostiju gležnja i potkoljenice, odnosno humerusa i lakta. Debljina je povezana i s povećanim rizikom ponavljanih prijeloma podlaktice u dječaka. Iako većina studija pokazuje pozitivnu povezanost BMI i mineralne gustoće kosti (engl.= bone mineral density, BMD), ispitivanje odnosa sastava tijela, te rizika prijeloma pokazalo je da su mišićna masa i masna masa, te distribucija masti čimbenici koji neovisno o BMI utječu na BMD i rizik prijeloma. Masno tkivo, mišići i kosti su međusobno povezani. Masno tkivo djeluje na kosti humoralnim i biomehaničkim mehanizmom, ali i indirektno preko utjecaja na mišiće koji uglavnom biomehanički djeluju na kosti. Djelovanje visceralnog i potkožnog masnog tkiva na kosti se razlikuje. Zato različiti tipovi debljine mogu za posljedicu imati različit utjecaj na BMD i rizik prijeloma.Različite endokrine bolesti povezane su s povećanim rizikom osteoporoze i prijeloma kosti. Patofiziološki mehanizmi su složeni. Oni uključuju endokrine mehanizme, ali je moguć i indirektni učinak preko utjecaja endokrinih poremećaja na sastav tijela (masno tkivo i mišiće) i preko njega na kosti. Do sada ovaj mehanizam nije detaljnije ispitivan. CILJ ISPITIVANJAIspitati jesu li BMI i distribucija masti povezani s mršavom masom, BMD-om i BMC-om (engl.=bone mineral content) u bolesnika s akromegalijom, Cushingovim sindromom i hipertireozom. ISPITANICIU ispitivanju je sudjelovalo 74 ispitanika sa: - akromegalijom 20 - Cushingovim sindromom 14 - hipertireozom 40 METODE Mjerili smo TT (kg), TV (m) i izračunali BMI (kg/m2). Denzitometrijski smo mjerili masnu (g) i mršavu masu (g): ukupnu, na trupu i ekstremitetima. Izračunali smo omjere masne mase: trup/ukupna masa, noge/ukupna masa, ruke+noge/trup, kao mjeru distribucije masti. Za procjenu koštane mase mjerili smo BMD (g/cm2) i BMC (g/cm): L1-L4 regije, vrata bedrene kosti i radiusa. REZULTATI Prosječna dob ispitanika bila je 50 godina. Ustanovljena je pozitivna korelacija BMI i BMD-a L1-L4, vrata bedrene kosti, radiusa i ukupnog BMD-a (Pearson Correlation Sig. 2-tailed, p<0, 001), te BMC-a nogu (P<0, 001) i ukupnog BMC-a (p=0, 003) u sve tri skupine ispitanika. Ustanovljena je pozitivna povezanost ukupne mršave mase, te mršave mase trupa, ruku i nogu s BMD-om L1-L4, vrata bedrene kosti i radiusa (P<0, 001). Nešto slabija, ali još uvijek značajna, je bila povezanost mršave mase ruku i BMD-a L1-L4 (P=0, 036). Ustanovljena je pozitivna korelacija omjera masne mase trupa/ukupne masne mase i BMD-a rebara, te BMC-a radiusa, trupa i kralježnice (P<0, 05). Negativna korelacija ustanovljena je između omjera masne mase nogu/ukupne masne mase i BMD-a L1-L4, vrata bedrene kosti i zdjelice (p<0, 05), te BMC-a nogu. Negativna korelacija je ustanovljena i između omjera masne mase ruke+noge/trup i BMD-a rebara i kralježnice, te BMC-a trupa (p< 0, 05). RASPRAVA Rezultati su pokazali povezanost BMI s BMD-om i BMC-om. Sastav tijela je neovisno o BMI bio povezan s BMD-om i BMC-om. BMI je bio pozitivno povezan s BMD-om i BMC-om, što je u skladu s većinom rezultata dobivenih u dosadašnjim studijama u neendokrinih bolesnika. Mršava masa je bila pozitivno povezana s L1-L4, vratom bedrene kosti i radiusa. Dosadašnje studije u neendokrinih bolesnika pokazale su slične rezultate. Masno tkivo je pokazalo složenu povezanost s koštanom masom. Masna masa trupa je bila pozitivno, a ekstremiteta negativno povezana s BMD-om i BMC-om nekih dijelova skeleta, što je donekle u skladu s rezultatima ispitivanja na neendokrinim bolesnicima, mada je broj takvih studija mali. To je najinteresantniji dio istraživanja odnosa sastava tijela i koštane mase, koji još nije detaljno razjašnjen. Za sada još nije moguće sa sigurnošću utvrditi kakve su razlike u utjecaju visceralnog i potkožnog masnog tkiva na kost i kako razlike u distribuciji masti utječu na koštanu masu pojedinih dijelova skeleta i rizik prijeloma, kako u općoj populaciji, tako u osoba koje boluju od debljine, akromegalije, Cushingovog sindroma i hipertireoze. ZAKLJUČAK Rezultati su pokazali pozitivnu povezanost BMI i mršave mase, kao mjere mišićne mase, s koštanom masom u bolesnika s akromegalijom, Cushingovim sindromom i hipertireozom. Utvrđena je negativna povezanost masne mase potkožnog masnog tkiva donjih ekstremiteta i pozitivna povezanost masne mase trupa (potkožna i visceralna mast) i koštane mase nekih dijelova skeleta u ovih bolesnika. Potrebna su daljnja ispitivanja odnosa distribucije masti i koštane mase, na većem broju ispitanika i uz korištenje preciznijih metoda za procjenu distribucije masti (CM i MR).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA