Pregled bibliografske jedinice broj: 586143
Čimbenici vremenske i prostorne distribucije ekonomski važnih štetnika kukuruza
Čimbenici vremenske i prostorne distribucije ekonomski važnih štetnika kukuruza, 2012., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 586143 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čimbenici vremenske i prostorne distribucije ekonomski važnih štetnika kukuruza
(The factors for the temporal and spatial distribution of the economically important maize pests)
Autori
Kozina, Antonela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
11.06
Godina
2012
Stranica
159
Mentor
Igrc Barčić, Jasminka
Ključne riječi
agroekološki čimbenici; brojnost; Diabrotica virgifera virgifera; indeks dominantnosti; povezanost; vrste roda Agriotes
(abundance; Agriotes species; agro ecological factors; Diabrotica virgifera virgifera; dominance; relationship)
Sažetak
Vrste roda Agriotes i kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) najvažniji su ekonomski štetnici u proizvodnji kukuruza u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da na brojnost navedenih štetnika utječu agroekološki čimbenici koji prevladavaju u određenom području, te kultura i predkultura polja. Cilj istraživanja, provedenog u razdoblju od 2007. do 2009. godine bio je utvrditi čimbenike koji utječu na brojnost i sastav populacije vrsta Agriotes brevis Cand., Agriotes lineatus L., Agriotes obscurus L., Agriotes sputator L. i Agriotes ustulatus Schall. te na brojnost vrste D. virgifera virgifera. Istraživani su srednja godišnja temperatura, ukupna količina oborina, sadržaj krupnog pijeska, sitnog pijeska, krupnog praha, sitnog praha i gline, pH tla i sadržaj humusa. Pojava klisnjaka praćena je na 15 polja razmještenih u tri županije seksualnim feromonima postavljenim u klopke tipa YATLORf i VARb3 kroz 15 tjedana. Pojava kukuruzne zlatice praćenja je Pherocon AM mamcima kroz 11 tjedana na 30 polja razmještenih u tri županije. Ulovi su očitavani svaki tjedan. Analizirani su podaci o srednjim godišnjim temperaturama i ukupnoj godišnjoj količini oborina iz najbližih mjernih postaja. Provedena je analiza fizikalnih i kemijskih svojstva tla svakog polja. Povezanost pojedinog čimbenika i brojnosti i dominantnosti vrsta roda Agriotes te brojnosti kukuruzne zlatice, utvrđena je izračunom Pearsonovog korelacijskog koeficijenta nakon čega je provedena regresijska analiza kao i multipla linearna regresija uz pomoć modela „regresion tree“. Postoji razlika između vrsta roda Agriotes u zastupljenosti u pojedinim županijama. Vrste A. brevis, A. obscurus i A. sputator manje su zastupljene u ukupnoj populaciji klisnjaka u sve tri županije indeksima dominantnosti (ID) 10, 88 do 12, 7%. Vrsta A. lineatus je najzastupljenija je u Koprivničko-križevačkoj županiji (ID 54, 53%) dok je u drugim županijama manje zastupljena. Vrsta A. ustulatus najzastupljenija je u Vukovarsko srijemskoj županji (ID 73, 56%) dok je u drugim županijama manje zastupljena. Na brojnost A. brevis značajno utječu srednje godišnje temperature, sadržaj krupnog praha i pH tla. Na udio ove vrste u ukupnoj populaciji žičnjaka (dominantnost) značajno utječe sadržaj krupnog praha i humusa, kao i pH. Brojnost se može najbolje predvidjeti temeljem predkulture, a dominantnost se najbolje predviđa temeljem sadržaja krupnog praha. Na brojnost A. lineatus značajno utječu temperature, sadržaj čestica sitnog praha i humusa u tlu, a na dominantnost još dodatno i sadržaj krupnog praha. Brojnost se najbolje predviđa na temelju zasijane kulture i sadržaja humusa. Indeks dominantnosti najbolje se predviđa temeljem sadržaja sitnog pijeska u tlu i ukupne godišnje količine oborina. Na brojnost A. obscurus značajno utječu temperature i pH u KCl-u, a na dominantnost temperature, sadržaj gline i sitnog pijeska u tlu, pH tla i oborinama. Brojnost se najbolje predviđa temeljem pH tla u KCl-u, a dominantnost temeljem pH tla u H2O. Na brojnost A. sputator utječu oborine i sadržaj humusa, a na dominantnost oborine. Brojnost i dominantnost se najbolje predviđaju temeljem ukupne količine oborina. Na brojnost A. ustulatus značajno utječu temperature, a na dominantnost temperature i sadržaj sitnog praha. Brojnost se najbolje može predvidjeti temeljem pH u KCl-u i sadržaja humusa, a dominantnost temeljem srednje godišnje temperature. Na brojnost kukuruzne zlatice u poljima prve godine kukuruza značajno utječu temperature i sadržaj gline, a na poljima ponovljene sjetve oborine. Brojnost se nabolje predviđa temeljem ukupne količine oborina. Temeljem utvrđenih čimbenka može se predvidjeti porast brojnosti i indeksa dominantnosti za svaku vrstu roda Agriotes, što pridonosi identificiranju najvažnijih vrsta u pojedinim područjima i prilagodbi metoda prognoze dominantnim i poglavito štetnim vrstama. Razumijevanje čimbenika koji utječu na brojnost kukuruzne zlatice olakšat će izradu programa koji imaju za cilj usporavanje širenja i sprječavanje šteta od potencijalno najvažnijeg štetnika kukuruza, kukuruzne zlatice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1782066-2064 - Sustav procjene rizika-temelj integrirane zaštite kukuruza od štetnika (Bažok, Renata, MZOS ) ( CroRIS)
178-1782066-2065 - Utvrđivanje prostorne distribucije gospodarski važnih štetnika primjenom GIS-a (Igrc-Barčić, Jasminka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb