ÐÏà¡±á>þÿ ACþÿÿÿ<=>?@ÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿì¥Áq`ð¿¸ÿbjbjqPqPj::8ì›, ÿÿÿÿÿÿ¤(((8`€àààdDŒLŒLŒL°HFDDDDHFDDDààààààÿÿÿÿAlen }uni, Nikola Matuhina Sveu iliate u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR 10000 Zagreb, Ka ieva 26 Prethodno priopenje UDK 712.254(497.5 Zagreb) 10/19 Tehni ke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02 Urbanizam i prostorno planiranje lanak primljen / Prihvaen: 15. 5. 2012. / 14. 6. 2012. University of Zagreb Faculty of Architecture HR 10000 Zagreb, Ka ieva 26 Preliminary Communication UDC 712.254(497.5 Zagreb) 10/19 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02 Urban and Physical Planning Article Received / Accepted: 15. 5. 2012. / 14. 6. 2012. Povijesni trgovi grada Zagreba nastali do 1918. Prostorna geneza i urbanisti ke odlike Historic Squares in Zagreb before 1918 Spatial Genesis and Urban Characteristics povijest urbanizma trgovi urbanisti ki razvoj Zagreb Zelena potkova history of town planning squares urban development Zagreb U-shaped Green Belt Meu 65 danas postojeih zagreba kih trgova za urbanoloaku je analizu izdvojeno 25 povijesnih prostora nastalih do 1918. na podru ju Gornjega grada, Kaptola, Donjega grada i nekih prigradskih naselja. Uz definiranje kriterija odabira i objaanjenje metode istra~ivanja, obraena je geneza i povijesna stratifikacija trgova po vremenu nastanka, te komparabilne urbanisti ke odlike (polo~aj, topografija, veli ina i povraina trgova, oblici i proporcije, funkcionalne odlike, prometne karakteristike, oprema, nasadi i perivojno ureenje, arhitektonske dominante, itd.). Among 65 existing historic squares in Zagreb, 25 have been selected for this analysis. They were formed until 1918 in the areas of Upper town, Kaptol, Central city area and some suburban villages. Based on the clearly defined selection criteria and methodology, this paper considers the origin and historical stratification of the squares according to the periods of their formation as well as their comparable urban features (their site, topography, size and area, forms and proportions, functional and traffic characteristics, equipment, vegetation, landscaping, architectural accents etc.) (SINOPSIS kategorije podnaslova) Uvod Izvori i dosadaanja istra~ivanja Kriteriji obrade i dvojbeni slu ajevi povijesnih trgova - Problem statusa i naziva - Problem oblika pseudotrgovi - Problem povijesne geneze - Problem teritorijalne pripadnosti Geneza trgova povijesni okvir - Srednjovjekovni i renesansni trgovi [11. - 16. st.] - Barokni trgovi [17. - 18. st.] - Trgovi neodreene datacije - Trgovi 19. stoljea Urbanisti ke odlike trgova - Polo~aj i topografske odlike trgova - Veli ine i povraine trgova - Oblici i proporcije trgova - Funkcionalne odlike trgova - Prometne odlike trgova - Fizi ke odlike trgova i rubna izgradnja - Oprema trgova - Nasadi i perivojno ureenje trgova Zaklju ak __________________ Prilog primjer kataloake jedinice trga Literatura Izvori Izvori ilustracija Sa~etak / Summary Biografije (potpisi ilustracija) Uvod Introduction Meu javnim prostorima Zagreba osobitu identitetsku i socijalnu va~nost imaju trgovi, pa je poredbeno istra~ivanje njihovih urbanisti kih odlika bitan segment u sistematizaciji planerskih prostornih podataka o gradu. Zagreb danas ima 65 trgova, od toga je 25 povijesnih formiranih do kraja I. svj. rata (1918.), 10 ih je nastalo u meuratnom razdoblju moderne (1918.-1941.), a 30 je trgova rezultat suvremenog razvoja grada (nakon 1945.). Tome valja pribrojiti i neimenovane pseudotrgove (uli na proairenja, niae u urbanoj strukturi, zajedni ke polujavne prostore u stambenim etvrtima i sl.), koji po statusu i nazivu nisu trgovi, ali po urbanisti kim odlikama redovito imaju i neke elemente trga. Gotovo svi povijesni trgovi analizirani u ovom radu nastali su na nevelikom prostoru Zagreba u granicama izgraenoga grada do 1918. - na podru ju Kaptola, Gornjega grada i Donjega grada, s iznimkom tri seoska trga formirana u negdaanjim zasebnim naseljima koja su danas inkorporirana u Grad Zagreb. Izvori i dosadaanja istra~ivanja Sources and Former Researches Zagreba ki su trgovi do sada bili uglavnom predmet historigrafskih istra~ivanja s naglaaenim kulturno-povijesnim i umjetni kim interpretacijama, dok urbanoloaki gotovo da i nisu obraivani. Meu objavljenim povijesnim radovima o pojedinim trgovima od fundamentalne su va~nosti studije Snjeake Kne~evi koja je analiti ki obradila ak 13 donjogradskih trgova s naglaskom na prostorni sustav Zelene potkove , uz afirmaciju autorskih dobrinosa Milana Lenucija i Viktora Kova ia u regulacijama i ureenju nekih trgova. Iako za srednjovjekovne i barokne trgove Gornjega grada, Kaptola i njihovih podgraa ne postoje monografske obrade, va~nu je historiografsku ali i urbanisti ku interpretaciju u sklopu airih studija objavio Vladimir Bedenko i posredno Lelja Dobroni. Pojedina ne obrade nekih trgova publicirali su Olga Maruaevski, Vanda Ladovi - Nada Premerl te Ivan Ul nik. U svojim sintezama perivojne su trgove Zelene potkove i druge promenadne prostore povijesnog Zagreba obradili Igor Gostl i osobito sistemati no Bojana i Mladen `itaroci, a poveznicu ka suvremenim trgovima grada Zagreba postavili su autori ovoga lanka analizirajui primjere trgova iz razdoblja meuratne moderne. Koristan alat u istra~ivanju su i publicirani katalozi povijesnih karata Zagreba, te faktografski ureene natuknice o pojedinim trgovima u Zagreba kom leksikonu. Od arhivskih i dokumentacijskih izvora najva~niji su fondovi starih karata i planova te fotodokumentacije u Dr~avnom arhivu Zagreba i Muzeju grada Zagreba, te za stariju grau u Hrvatskom dr~avnom arhivu i brojnim inozemnim institucijama u Be u, Dresdenu, Budimpeati i dr. Kriteriji obrade i dvojbeni slu ajevi povijesnih trgova Research Criteria and Atypical Examples of Historic Squares Kod veine analiziranih povijesnih zagreba kih javnih prostora njihovi formalni atributi (ime, slu~beni status, povijesna geneza), ili itke urbanisti ke odlike (strukturno-morfoloake, funkcionalne) jasno ih odreuju kao trgove, no neki su primjeri ipak atipi ni i dvojbeni u pojmovnom odreenju, pa je potrebno obrazlo~iti kriterije njihova (ne)uvratenja u ovo istra~ivanje. Problem statusa i naziva. U sastavljanju kataloga zagreba kih trgova pojavila se dvojba oko tretmana povijesnih javnih prostora koji po svim urbanisti kim odlikama nesumnjivo jesu trgovi, iako se ta odrednica ne nalazi u njihovome danaanjem imenu. Kaptol, primjerice, nikada nije nosio naziv trga, no po svojoj povijesnoj genezi kao javni prostor s dvostrukom funkcijom - vjerskog okupljaliata pred katedralom i tr~noga mjesta usred kojega je stajala i gradska vijenica - to zasigurno jest. On je i po svome obliku tipi an srednjovjekovni izdu~eni ljevkasti trg koji je nastao kao proairenje duktusa ulice razapete izmeu dvaju gradskih vrata.. O Kaptolu kao trgu svjedo i i danas o uvani sustav kunih brojeva koji se ovdje ne ni~u na na in ulice (parnom i neparnom stranom), ve kru~nim slijedom, pa je ovaj povijesni prostor valjalo uvrstiti meu zagreba ke trgove. Problem oblika pseudotrgovi. - Postoje pak primjeri javnih prostora koji nisu ni imenovani, ni numerirani kao trgovi, iako se u gradskoj strukturi javljaju u obliku naglaaenih uli nih proairenja i niaa . Ambijentalno ti prostori nose neke asocijacije i do~ivljajne kvalitete trgova, no bez dostatnih funkcionalnih odlika i povijesne tradicije u svijesti graana ipak nisu za~ivjeli kao pravi trgovi. Takav je ljevkasti ju~ni za etak Mesni ke ulice uz Ilicu, sugestivnoga tr~noga oblika ali posve uli ne geneze. Sli na proairenja koja se doimaju kao polutrgovi nalaze se na joa nekoliko lokacija u donjogradskoj strukturi gdje su o uvane zakrivljene linije starih blokova iz vremena prije regulacijskih osnova, primjerice: na spoju Preradovieve i Masarykove ulice, zatim na za etku Juriaieve i Petrinjske, a naznake ljevkaste ulice s formatom polutrga prisutne su i u staroj Vlaakoj kod `enoinog spomenika. Zanimljivo je da su sva etiri spomenuta primjera danas ureena upravo kao mali trgovi s izdvojenom obradom parterne plohe, postavom javnih skulptura, ponegdje i sa akcentnim visokim nasadima. Meu pseudotrgove treba ubrojiti i uvu eni ugao ispred crkve sv. Bla~a na kri~anju De~elieva prilaza i Primorske ulice. Ondje je u II. Regulatornoj osnovi iz 1887. doista bio ucrtan nikada do kraja realizirani rombi ni Trg K ., no u kona noj Kova ievoj dispoziciji crkve samo je taj SZ kvandrant dobio zna ajke i format polujavnog prostora u funkciji predprostora crkve. Svi ovi neimenovani pseudotrgovi bez dostatnih urbanisti kih atributa nisu razmatrani u ovoj analizi. Problem povijesne geneze. – Neki trgovi koji danas egzistiraju u urbanoj strukturi povijesnoga Zagreba i naizgled se doimaju kao dio ‘povijesnoga koncepta’ Donjega grada zapravo su recentnoga podrijetla i nastali su ‘extrapolacijski’, naknadnim stvaranjem praznna u izgraenom tkivu. Takav je Trg Franje Tumana koji je formiran tek nakon ruaenja Rudolfovih vojarni 1978. i oslobaanja cijele gradske insule za novi i danas neartikulirani trg u nastajanju, pa on nije obuhvaen ovim istra~ivanjem. Sli ne je geneze (ali druga ije povijesnosti) i Preradoviev trg koji je nastao ruaenjem povijesnog bloka ju~no od pravoslavne crkve, no ta se regulacija dogodila joa krajem 19. st. pa tada formirani prostor s pravom mo~emo smatrati povijesnim trgom. S druge strane postoje danaanji trgovi koji su oblikom i fizi kom izgradnjom dovraeni pred dva i viae stoljea, no tek su u najnovije vrijeme administrativno izdvojeni iz ulica kojima su povijesno pripadali i formalno su imenovani trgovima. Takav je primjer nedavno izglasani Trg brae hrvatskog zmaja pred vanjskim ulazom u Kamenita vrata, nejasnoga areala i bez ijednoga kunog broja, koji je meutim uklju en u istra~ivanje budui da je kao fizi ki dovraeni prostor postojao prije 1918. Na koncu, kao zanimljivost treba spomenuti da je II. Regulatornoj osnovi 1887., uz tada ve postojee trgove, one u nastajanju te planirane koji su izvedeni neato kasnije, bio ucrtan i odreeni broj novih trgova koji nikada nisu realizirani. Primjerice, dva su trga bila ozna ena na prostoru budue Treanjevke, jedan na buduem Trnju, po jedan u produ~etku Prilaza baruna Filipovia, zatim kod danaanje Branimirove tr~nice, na prostoru danaanje Klasi ne gimnazije, na podru ju kasnijeg naselja Pea enica, itd. I u Lenucijevoj Regulatornoj osnovi za isto ni dio grada iz 1905. planirano je ak 12 novih trgova od kojih do 1918. ni jedan nije izveden, a kasnije ih je nekoliko nastalo u modificiranom obliku ili s pomakom lokacije pa ih ovdje neemo razmatrati. Problem teritorijalne pripadnosti. U granicama suvremenoga Zagreba danas su obuhvaena i brojna povijesna nekada samostalna sela i trgoviata koja su airenjem grada tijekom 20. st. administrativno i fizi ki inkorporirana u urbano tkivo. Stoga se i trgovi tih naselja danas navode u popisu Grada Zagreba, poput Podsusedskoga trga, `estinskoga trga i Trga Sv. `imuna u Markuaevcu, a u ovu su analizu uvrateni jer je rije o nesumnjivo povijesnim trgovima, takoer nastalim davno prije 1918., pri emu su to i zanimlji komparativni primjeri formiranja javnih prostora u razmatranju relacija selo grad. . * Zaklju no, meu 25 povijesnih zagreba kih trgova obuhvaenih ovim istra~ivanjem nalaze se svi oni trgovi na podru ju danaanjega Grada Zagreba koji u svome nazivu nose atribut trg (uz dodatak Kaptola), uz uvjet da su fizi ki nastali prije 1918., dok neimenovani pseudotrgovi nepotpunih urbanisti kih odlika, kao i noviji primjeri nisu analizirani. Geneza trgova povijesni okvir Origin of the Squares Historical Framework Srednjovjekovni i renesansni trgovi [11. - 16. st.]. Zagreb je kao dvojni srednjovjekovni grad formirao za takvu situaciju dva tipi na, funkcionalno razli ita trga crkveni ispred katedrale na Kaptolu, i profani sajmeni Markov trg na Gradecu. Po povijesnome nastanku stariji bi trebao biti kaptolski trg (sa za etkom krajem 11. st.?), no po prostornim gabaritima i strukturnim odrednicama on je u danaanjem obliku formiran tek u renesansi, dok je grade ki trg u matrici gotovo intaktno o uvao romani ki koncept sredine 13. stoljea pa je po tome najstariji zagreba ki trg. Markov trg sastavni je dio planski utemeljenoga novoga grada iz 1242. i na grade koj je terasi (Mons Grecz) mjerni ki polo~en istovremeno s mre~om ulica i rasterom prvih insula, kako to uvjerljivo dokazuje V. Bedenko uo avajui istu geometrijsku greaku od 1,5° u trasiranju Gospodske (danas irilometodske) ulice spram ju~nog portala crkve Sv. Marka, kakva se javlja i u inklinaciji isto nog zida crkve, i na isto noj strani trga. Pravilni gotovo kvadratni trgovi formirani kao ispuateni blokovi posred kojih se ponekad nalazi crkva tipi ni su za srednjoeuropske medievalne osnovane gradove (npr. eské Budjovice, PlzeH, Trzebnica, Krakow, Nový Bud~ov, Wroclaw, Novy Jicin, Nove Miasto Lubawskie...ali i za brojne francuske bastide) pa Markov trg i tipoloako-morfoloaki posve odgovara dataciji 13. stoljea. Trg (u dokumentima navoen kao forum, teatrum (!), area) je, kako se mo~e zaklju iti, do 1256. ve bio dostatno ureen i izgraen (uklju ivo i crkvu) jer te godine kralj daje pravo na dvotjedni godianji sajam uz dan Sv. Marka. Kaptol je neki oblik crkvenog trga zasigurno imao ve krajem 11. stoljea s osnivanjem biskupije i izgradnjom prve katedrale, no njegova forma i karakteristike su se djelomi no izgubile u kasnijem formatiranju prostora. Naime, trokutasti ju~ni prostor pred katedralom u danaanjim je gabaritima formiran tek u doba renesanse ju~ni njegov rub podizanjem gradskih vrata i dijela zida oko 1475., isto nom regulacijskom crtom fiksiranom nakon izgradnje poteza zapadnoga zida biskupske utvrde 1520., dok se za zapadnu regulaciju crtu kao pouzdani termunus ante quem mo~e uzeti 1627. kada je godinom uklesanom na portalu datirana izgradnja kurije na kbr. 4 koja. Sjeverni uli ni dio kaptolskoga trga formatiran je uglavnom baroknom i historicisti kom izgradnjom, no tjeme apside franjeva ke crkve je strukturna regulacijska crta 13. stoljea. Barokni trgovi [17. - 18. st.]. Ranobarokni Zagreb joa uvijek je grad unutar zidina smjeaten na dva brijega, s malim kaptolskim podgraem u Vlaakoj ulici te grade kim suburbiumom oko Harmice i za etka ilice. Njegova matrica kontinuira od srednjega vijeka (uz neka spajanja parcela), no dotadaanja prete~ito drvena izgradnja tijekom 17. i osobito 18. stoljea zamjenjuje se baroknim stilskim zidanim katnicama koje su bitno odredile do danas o uvanu povijesnu sliku Zagreba. U toj zamaanoj rekonstrukciji stvorena su uz novue crkve - isusova ku i kapucinsku - i tri nova trga na Gradecu te za etak Jela ieva trga u podgrau. - Katarinin trg na planu iz 1620. joa nije urisan, a na nacrtu datiranom 1640. taj trg ve postoji, kao predprostor ispred zapadnog pro elja isusova ke crkve Sv. Katarine (signiran kao area templi et plateae). Pri tome je i sva danas postojea perimetralna izgradnja takoer barokna i odgovara prvom sloju izgradnje i formatiranja trga. - Jezuitski trg nastaje na prostoru nekadaanjeg Cancinellijeva vrta u 8. grade koj insuli (na nacrtu iz 1640. ondje je joa ozna en Hortus D. Luciani te joa jedan vrt sjeverno), a formiranje trga zapo elo je istom 1653. s izgradnje zapadnog krila isusova kog samostana uz ve postojee sjeverno pro elje crkve Sv. Katarine. - Markoviev trg prvi je puta ucrtan na Kneidengerovom planu Gradeca iz 1766., no s obzirom na dataciju ranobarokne pala e Zrinskih (17. st., sa djelovima starijih struktura) koja svojim ulaznim pro eljem i portalom zatvara sjevernu fasadu trga, logi no je pretpostaviti da je i trg nastao takoer u 17. stoljeu ispuatanjem izgradnje na JZ uglu 7. insule. Takva datacija mo~e se povezati i s podizanjem kapucinske crkve (1620.-1650.) koja se nalazila uz ju~ni rub trga, jer je i najstarije poznato ime trga zabilje~eno na Prvoj katastarskoj izmjeri bilo Térg kapucinah. - Trg bana Josipa Jela ia po slo~enom razvoju i viaeslojnojnosti izgradnje najkompleksniji je zagreba ki trg. Od srednjeg vijeka okupljaliate oko zdenca Manduaevac, u 14. stoljeu srediate je podgradske ~upe s crkvom Sv. Martina, u 15. je stoljeu prostor po obodu danaanjeg trga ve znatnije izgraen, 1602. spominje se kao neureeno sajmiate, a kao trg po inje se formirati od 1641. kada Gradski magistrat donosi odluku da se ondje iskr e vrtovi i uredi forum nundiarum ato ovaj prostor urbanisti ki odreuje kao joa jedan novi ranobarokni trg, gotovo istovremen spomenutim trima gornjogradskima. Do kraja 17. stoljea na sjevernoj je strani trga bilo izgraeno 12 kua, dok je na Kneidingerovom planu iz 1766. trg ve posve formiran s izgradnjom na sve etiri strane. Zbog intenzivnih izmjena arhitektonske strukture Jela iev trg se danas doima kao znatno mlai prostor s dominantnim slojem kasnog historicizma i izgradnjom s kraja 19. i po etka 20. stoljea, razdoblja kada je u viae regulacija preformatiran u pravilan prostor gradskog srediata. - Trg Brae hrvatskog zmaja pred ulazom u Kamenita vrata tek je prije nekoliko godina prepoznat kao trg te je dio dotadaanje Radieve i Kamenite ulice tako preimenovan. Ne ulazei u diskusiju o smislenosti takvog nepovijesnog postupanja spomenimo tek da je do kraja 18. stoljea taj prostor bio definiran i danas o uvanom izgradnjom, pa je strukturno-arhitektonski i ovo barokni trg . Trgovi neodreene datacije. Za povijesne trgove negdaanjih prigradskih sela datacijske je odrednice teako pouzdano postaviti jer za njih grafi ke, posebno kartografske dokumentacije prije prve katastarke izmjere (1860.-ih) gotovo i nema. - `estinski trg formiran u zvjezdolikoj matrici na mjestu gdje se suti e aest povijesnih podsljemenskih puteva vjerojatne je zapo et u 17. stoljeu kada je ovdje podignuta prva crkva s grobljem, a neato kasnije i ~upni dvor. - Trg Sv. aimuna u Markuaevcu sli ne je geneze, takoer je nastao oko crkvenog sklopa kao proaireno Y kri~iate triju povijesnih puteva, danas s ukupno aest uljevnih ulica, meutim mo~e se pretpostaviti znatno starije podrijetlo cijelog prostora budui da je markuaeva ka ~upa s crkvom zabilje~ena joa u 14. stoljeu, a navodno je i jedna od prvih uope utemeljenih joa krajem 11. stoljea. Oba navedena primjera tijekom viae stoljea su imala funkciju lokalnoga tr~nog mjesta i crkvenog okupljaliata, no od kada su konstituirani kao trgovi za sada nije mogue rei. Trgovi 19. stoljea. Zagreb je nakon sedam i pol stoljea prostornog formatiranja i izgradnje sredinu 19. stoljea i za etke prve modernizacije (osobito u urbanisti kome segmentu razvitka), do ekao sa samo sedam gradskih trgova (ra unajui i dva tr~na prostora u podsljemenskim selima s ukupno devet), a potom je za svega nekoliko desetljea u zamahu izgradnje i planskih regulacija do kraja stoljea nastalo joa 16 novih trgova izrazitoga historicisti koga kôda. Analizirajui planove Zagreba iz polovine 19. stoljea razvidno je da gotovo niti jedan od tih trgova joa nije postojao, primjerice na topografskoj karti Zagreba (1853./54.), zatim na djelomi noj katastarskoj karti (1855.), kartama I. katastarske izmjere (1862./64.), niti na tiskanoj Albrechtovoj karti (1864.). Jedina iznimka bidermajerskog vremena je danaanji Ilirski trg, ishodiate Sjeverne promenade , koji je kao formirani prostor ve ucrtan na planu Zagreba iz 1845. (i na ostalim spomenutim kartama), a na katastarskoj karti 1862./64. je i imenovan kao Kipni terg . Drugi fizi ki formatirani no joa neoblikovani tr~ni prostor ucrtan je na karti iz 1853./54. na mjestu budueg Zrinjevca, a na Albrechtovoj se karti 1864. naziva Novi trg (u to vrijeme u funkciji sto nog sajmiata). Prva regulatorna osnova Zagreba iz 1865., preuzimajui taj trg, inaugurirala je joa samo dva budua trga danaanji Trg maraala Tita, tada joa neovisan o kasnijoj zamisli zelene potkove i trg pred Zapadnim kolodvorom, danaanji Trg francuske Republike, Zrinjevac e tako nakon niza odluka o ureenju i regulacijama (izmeu 1863. i 1872.), s. dovraenim perivojnim ureenjem 1873. postati prvi realizirani historicisti ki trg u Zagrebu. Ostalih 13 donjogradskih trgova 19. stoljea (i jedan u Podsusedu) nastat e u narednih 24 godine (zaklju no s 1897.) dio njih na temelju parcijalnih planova, a dio kao posljedica ambiciozno osmialjene matrice u II. generalnoj regulatornoj osnovi Zagreba (1887.) u kojoj su ucrtani svi ti trgovi, s izuzetkom Rooseveltovog koji je osmialjen kasnije u studijama i natje aju za gimnazijski `kolski forum 1895. Klju na kompozicijska tema urbanisti kog rjeaenja Donjega grada zelena potkova kao kona an se oblikovni koncept javlja tek na nacrtu iz 1882. (u II. je generalnoj regulatornoj osnovi samo formalizirana), a sadr~avala je 7 povezanih perivojnih trgova izraze arhitektonske i urbanisti ke reprezentativnosti - danaanje trgove: Zrinjski, Strossmayerov, Tomislavov, Star eviev, Maruliev, Ma~uraniev i Trg maraala Tita. Osim navedenih trgova potkove , tjekom 80-ih i 90-ih godina 19. stoljea nastalo je joa 7 donjogradskih trgova - neki na mjestima starijih regulacijski ureenih i rekonstruiranih vornih to aka u naslijeenom gradskom tkivu (npr. Langov trg, Britanski trg, Preradoviev trg), ili na novim slobodnim prostorima kao planirani trgovi formirani istovremeno s izgradnjom novih blokova na matrici generalne regulatorne osnove (Sva iev trg, Rooseveltov trg, Ma ekov trg, Trg francuske Republike). S izgradnjom ~eljezni ke pruge kod Podsuseda (1862.) i podsusedskog mosta preko Save (1873.) staro tr~no proairenje na spoju dviju ulica podno burga Susedgrada gubi na va~nosti, a novo srediate trgoviata s brojnim izletni kim sadr~ajima pomi e se isto nije gdje se krajem 19. i po etkom 20. stoljea formira novi Podsusedski trg s viae krakova, zasaen drvoredom kestena. Nakon 1897. kada je ruaenjem insule ju~no od pravoslavne crkve formiran prostor Preradovieva trga u Zagrebu nije nastao viae niti jedan novi trg koji bi pripadao njegovom povijesnom tkivu, no veina ranije osnovanih javnih prostora je do 1918. dovraavana novom obodnom izgradnjom ili je ureivana na razini partera, nasada i urbane opreme. U tom smislu najkasnije dovraeni prostor trga 19. stoljea je Ma~uraniev trg (dijelom i Maruliev) koji je gotovo u cijelosti izgraen tek u 20. stoljeu, u razdoblju secesije, a isto na strana na kojoj se do 1911. nalazila Gradska plinara izgrauje se i do kasnih 20.ih godina. Joa kasnije, tijekom 30-ih godina, dovraena je izgradnja trokutastoga Ma ekovog trga na ishodiatu De~elieva prilaza, ime su ideje gradskih trgova iz II. generalne regulatorne osnove uglavnom bile dovraene. Prvi sljedei trg koji je nakon 1897. u Zagrebu utemeljen nastao je tek 30 godina kasnije, kada je s dovraetkom izgradnje Burze 1927. formiran danaanji Trg hrvatskih velikana - no on ve pripada trgovima meuratne moderne koji su tema zasebne obrade. Urbanisti ke odlike trgova Urban Features of the Squares Polo~aj i topografske odlike trgova. - Gotovo svi zagreba ki trgovi analizirani u ovome radu nastali su u dvijema najstarijim povijesnim jezgrama te na prostoru airenja monarhijskoga austro-ugarskoga grada formiranog do 1918. [Sl. 2]. Nalaze se na podru ju Kaptola (1 trg) Gornjega grada (6 primjera) i Donjega grada na potezu izmeu zapadnog kolodvora i Draakovieve ulice (15 trgova). No, u granicama suvremene urbane aglomeracije Zagreba danas su i nekadaanja samostalna prigradska sela i trgoviata pa su prema aktualnom popisu ulica obraeni i povijesni trgovi Podsuseda, Markuaevca i `estina (3 trga, takoer nastala prije 1918.). Veina trgova pozicionirana je na posve ravnome horizontalnom terenu. Na podru ju Donjega grada ploha trgova je u gotovo neprimjetnom padu manjem od 1%, od Ilice prema savskoj dolini. U blagom su nagibu (formirajui vitopertu plohu) dijelovi Ilirskog trga, Trga Brae hrvatskog zmaja, Trga bana Josipa Jela ia (gdje je pad od SZ do SI ugla vei od 3 metra!), te kaptolskog trga u ju~nom dijelu prema Baka evoj ulici. Jezuitski trg, iako naizgled horizontalne plohe, ureen je s tri kaskadne terase kojima je rijeaen pad terena od zapadnog pro elja do ulaza u negdaanji isusova ki samostan. S obzirom na brdski polo~aj i istaknute reljefne formacije, u organi nom su nagibu i neki krakovi aestinskog te markuaeve kog trga. Ipak, danaanja nivelacija trgova ne odgovara u svim slu ajevima prirodnom terenu, jer su neki od njih nasipavani, ak i hidrotehni ki meliorirani. Tako je Tomislavov trg 1895 za dolazak cara Franje Josipa I. provizorno ureen , uz ostalo i nasipavanjem odnosno podizanjem kote obodnih cesta i prostora ispred glavnog kolodvora te svih pristupnih ulica prema trgu, dok je njegova sredianja upuatena ploha ve ranije (1890.), u sklopu pripreme za izgradnju kolodvora bila ak i umjetno sni~ena, jer se s nje planirao ulaz u pothodnik koji je treba prolaziti ispod vestibula kolodvorske zgrade i perona. Star eviev trg takoer je nasut i zaravnjem 1895. u sklopu zahvata na Tomislavovom trgu. Sva iev je trg u sredianjem dijelu plohe nasipavan sve do 1903., a na prostoru buduega Kazalianog trga se od polovine 19. stoljea intenzivno isuaivala i zatrpavala mo varna depresija koju je pri dnu Frankopanske ulice stvarao neregulirani tuakana ki potok. Veli ine i povraine trgova. Dimenzije zagreba kih trgova vrlo su razli ite, pri emu veli ine nisu nu~no u korelaciji s vremenom njihova nastanka jer relativno velikih je trgova bilo i u davnoj proalosti (poput srednjovjekovnoga Markovog trga), kao ato su i neki mali javni prostori nastajali tek u posljednoj etapi urbane povjesnosti Zagreba, na prijelazu 19./20. st. (npr. Preradoviev trg). Najmanji od povijesnih trgova, i openito od svih trgova Grada Zagreba, je gornjogradski Markoviev trg (do obodnih pro elja 22 x 24 m), gotovo interijerske povraine od samo 528 m2 (0,052 ha), Trg brae hrvatskog zmaja kojemu je teako odrediti rubove je mo~da i manji (0,046 ha), dok je najvei zagreba ki trg ato je nastao prije 1918. Tomislavov trg (124 x 315 m) koji je povrainom (3,90 ha) gotovo 85 puta vei od prethodnog primjera! Ipak, izmeu tih ekstremno razli itih mjera aritmeti ki se smjestio najve i broj zagreba kih povijesnih trgova ija je prosje na povraina 1,369 ha. Od te srednje rezultante uo ljivo odstupaju samo reprezentativni perivojni trgovi zelene potkove koji su svi povraina 2,5 3,9 ha , dok je ak 12 promatranih primjera (48 %) povrainom manje od 1 ha. Promatrajui sumarno prostorni potencijal svih 25 povijesnih trgova dobivena je ukupna povraina od 34,23 ha, ato je znatan udio u urbanoj strukturi Zagreba do 1918. Oblici i proporcije trgova. Veina zagreba kih povijesnih trgova je planski osnovana (ve i u najranijim razdobljima srednjovjekovne urbanizacije!) te stoga imaju pravilan i geometri an, algoritmirani oblik koji se mo~e svesti na formu etverokuta, ili rijee trokuta [Sl. 3]. Organi ne nepravilne forme trgova karakteristi ne su samo za prigradske, nekada ruralne dijelove Zagreba gdje su javni prostori imali spontanu genezu, posljedi no i druga ije formativne oblike trgova (Podsused, `estine, Markuaevac), a toj skupini svakako pripada i Trg brae hrvatskog zmaja ispred Kamenitim vrata kod kojega nisu jasne konture perimetra ni odnos tangentnih i uljevnih ulica. Unato pravilnosti koncepta, manja geometrijska odstupanja primjetna su kod gotovo svih trgova, no ona su ili posljedica prilagodbe oblika ve izgraenoj urbanoj strukturi (primjerice zadr~ani stari luk Petrinjske ulice je u I. regulatornoj osnovi odredio rotaciju gradske matrice i lagano zakoaeni oblik Novog trga kasnijeg Zrinjevca te cijeloga isto nog kraka potkove), ili su posljedica mjerne greake u trasiranju prostora (kao kod Markkovog trga gdje je odstupanje od pravog kuta 1,5°).. Pribli~no kvadrati nu formu ima sedam zagreba kih povijesnih trgova: maleni barokni Markoviev trg ispred pala e Zrinskih na Gradecu (1:1,09), srednjovjekovni Trg Sv. Marka, (1:1,25), te u gotovo ortogonalnoj donjogradskoj matrici Trg maraala Tita (1:1,11), Ma~uraniev i Star eviev trg (oba proporcija 1:1,18), Sva iev i Preradoviev trg (oba 1:1,25). Ondje trgovi, s obzirom na planimtriju II. regulatorne osnove, i nisu mogli imati bitno druga iji oblik od pravilnoga etvetverokuta dapa e esto i kvadrata. Ostali etverokutni trgovi poneato su izdu~enih proporcija (najviae Trg sv. Katarine 1.2,63), a vrlo sli nih su odnosa Trg bana J. Jela ia (1:2,58) i Tomislavov trg (1:2,54), dok svi ostali povijesni trgovi proporcijski variraju u formama pravilnog etverokuta do omera 1:2. Meu trokutastim trgovima po postanku je, kako je ve re eno, najstariji Kaptol (kraj 11. st. ?) koji nastaje kao proairena ljevkasta uli na komunikacija pred katedralom i gradskom vijenicom, a od novijih trgova formiranih u 19. stoljeu kao trokutasti trg s genezom uljevnih ulica javlja se Ilirski trg na sjevernoj promenadi Gradeca, te u doba histiricizma formatirani Langov trg i Trg Vladka Ma eka. Slo~enu formu ima Britanski trg koji je u svojem ju~nom dijelu uz Ilicu pravilan etverokut, u sredianjem dijelu zakoaenom starom regulacijskom linijom tendira trokutu, a u sjevernom dijelu je formiran kao produ~eni uli ni potez Radni koga dola. Funkcionalne odlike trgova. Dominirajua namjena u pojedinim razdobljima, esto i preklapanje funkcija na veini trgova najpromjenjiviji je dio njihove urbanisti ke geneze. - Sajmeni trgovi su esti u prvom sloju koriatenja urbanih javnih prostora. Takvu je funkciju, s kraljevskim dopuatenjem, joa od srednjega vijeka imao Markov trg, a kao sajmeni je prostor stoljeima slu~io i kaptolski trg pred katedralom. Neki su trgovi prostorno formatirani i fizi ki izgraeni u vrijeme dok su slu~ili kao sto na sajmiata - primjerice. do 17. stoljea tu je funkciju imao danaanji Trg bana Josipa Jela ia, a tome su prvotno slu~ili i prostori buduega Zrinjskog trga (do 1870.), a potom i Trga maraala Tita (do 1890.), koji su nakon prenamjene ureeni u perivojne trgove izrazite reprezentativnosti. - Tr~ni trgovi za prodaju ~ive~nih namirnica zabilje~eni su i u naju~em gradskom srediatu. Tako je u programu ureenja Sva ieva iz 1901. stajalo da bi to trebao biti prostor ...tr~iata za prodaju povra i voa , za ato je M. Lenuci 1904. izradio i nerealiziranu regulacijsku osnovu. Kao kvartovska tr~nica slu~io je i Preradoviev trg, do danas zadr~avai prodaju cvijea kao dio funkcionalnog identitata prostora, a sredianja je gradska tr~nica stoljeima, do izgradnje Dolca 1930., bila na Jela ievu trgu. Britanski trg ( mali ili ili ki plac ) i danas slu~i kao tr~nica ~ive~i. - Crkveni trgovi karakteristi ni su za starija povijesna razdoblja, pa su oba zagreba ka srednjovjekovna trga (Kaptol pred katedralom i Trg sv. Marka sred kojega je ~upna crkva), primarno bili crkveni trgovi. Kao akcentni prostor pred glavnim pro eljem isusova ke crkve formiran je i barokni Katarinin trg, a u doba rane moderne tu je temu iznova afirmirao V. Kova i stvarajui ugaoni polutrg pred crkvom sv. Bla~a (1914.). Krivo bi se moglo pomisliti da je crkveni trg i onaj Petra Preradovia kojim danas dominira historicisti ka pravoslavna crkva, no ona je izgraena tridesetak godina prije no ato je ruaenjem susjedne insule osloboen prostr za trg profanog programa. Geneza crkvenog trga kombinirana s tr~nim mjestom zacijelo bi se mogli utvrditi i na trgovima `estina i Markuaevca. - Perivojni i promenadni trgovi su u danaanjoj slici povijesnoga Zagreba najdominantnija funkcionalna tema. Takav se dojam prije svega stje e zbog sna~ne prostorne pojavnosti 7 (8) povezanih perivojnih trgova potkove koji ine neprekinutu zelenu ttraku razvijene du~ine preko 2 km! Taj potez omeen je prospektom izrazito reprezentativne arhitekture, u sredianjem dijelu markiran je kapitalnim soliternim zgradama s nacionalno va~nim javnim institucijama (pala a HAZU, Umjetni ki paviljon, Glavni kolodvor, NSK, HNK i dr.). Meutim, i izvan kompleksa zelene potkove postoje perivojni trgovi s naglaaenim udjelom nasada (Sva iev i Rooseveltov trg, Trg francuske Republike). - Prometni trgovi gotovo uvijek su kombinirani i s nekom drugom funkcijom koju prostor ima, no kod nekih je primjera komunikacijska namjena i proto ni karakter naglaaen kao primarna tema (Trg Vladka Ma eka, Markoviev trg), ili je u recentnom koriatenju cijeli trg podreen servisnim prometnim funkcijama (gara~a i benzinska pumpa na Trgu Josipa Langa). Naravno, postoje i multifunkcionalni trgovi opeg koriatenja za razne druatvene namjene, kakav je Trg bana Josipa Jela ia. Prometne odlike trgova. S obzirom da su svi zagreba ki trgovi obuhvaeni ovim istra~ivanjem koncepcijski nastali do 1897. u vrijeme prije pojave automobila, njihov danaanji re~im prometnog funkcioniranja rezultat je recentne situacije i brojnih tehni kih prilagodbi koje su tijekom povijesti u injene (promjena parterne plohe, proairenje kolnika, uvoenje tramvajske infrastrukture, parkralianih poteza, prometne signalizacije i sl.). Pjeaa ki trgovi U suvremenom scenariju koriatenja danas su samo etiri trga isti pjeaa ki prostori (Markov trg, Brae hrvatskog zmaja ispred Kamenitih vrata, Jela iev i Preradoviev trg), na kojima je u zadnjih 25 godina promijenjeno parterno oplo enje s uklanjanjem kolnih rubnjaka i denivelacija i oblikovnu prilagodbu pjeaa kom ambijentu. Javni gradski promet O dobro osmialjenom pozicioniranju trgova u proalosti govori i injenica da je i u suvremenoj situaciji od 25 promatranih primjera ak 20 uklju eno u sustav javnoga gradskog prometa od toga na 12 trgova je prisutan tramvaj (barem tangentno), a na 9 autobus (na Britanskom i Rooseveltovom trgu oba medija prijevoza). Promet u mirovanju danas je prisutan na 15 trgova (javna parkiraliata, a na Langovom trgu i podzemna gara~a). Regulacija prometa U pogledu regulacije prometa veina trgova zahvaljujui sredianjem perivojnom otoku (osobito koncepcijski artikuliranom na zelenoj potkovi ) ima kru~no jednosmjerno rijeaeno kretanje i tek rubni, odnosno tangentni promet koji ne degradira bitno ambijentalnu kvalitetu trgova. Fizi ke odlike trgova i rubna izgradnja [Sl. 4] S iznimkom seoskih trgova `estina i Markuaevca (dijelom i Ilirskoga trga), karakteriziranih rahlom obodnom izgradnjom te Kaptola sa specifi nom strukturom kanoni kih kurija okru~enih vrtovima - svi ostali zagreba ki povijesni trgovi imaju vrste obostrano ugraene poteze zgrada po obodu, s pro eljima polo~enim na regulacijsku liniju. Pomak graevinske crte i formiranje predvrta prema trgu evidentiran je na samo nekoliko pojedina nih zgrada (Rektorat Sveu iliata, zgrada Pravnog fakulteta na Trgu maraala Tita, isto ni potez stambenih zgrada na Ma~uranievom trgu, pravoslavna crkva na Preradovievu trgu). Tako vrsta strukturacija svoje korjene ima u Redu graenja za zemaljski glavni grad Zagreb (1857.) koji u primjeni kontinuira tijekom cijelog 19. stoljea, koji uz ostalo odreuje: Trgovi trebaju biti pravilni, ulice se trebaju sjei pod pravim kutom na razmaku 40-50 hvati (...) Graevne crte moraju biti u uli noj liniji, tj. Podudarati se s regulacijskom crtom. Zgrade moraju stajati jedna do druge bez meuprostora... Katnosti zgrada polo~enih uz rubove trgova su od P+1 (Gornji grad i Kaptol, trgovi Markuaevca, Podsuseda i `estina te neki dijelovi gradskih trgova, poput Langovog), do P+3 (4) na prete~itom dijelu izgradnje uz donjogradske trgove. `irina parcela varira, osobito kod graevina javne namjene, no naj eai modul najamnih stambenih zgrada kojih je i u broju najviae je 16-22 m Oprema trgova. Zbog velikog broja pojedinosti, razli itih detalja, ukrasnih elemenata i urbanog mobilijara na zagreba kim trgovima, ova bi tema zahtjevala posebno istra~ivanje pa emo se ovdje ograni iti samo na zbirne podatke. Svakako je zanimljivo da od 25 povijesnih trgova na ak njih 15 postoje javne skulpture i to referentnih autora poput Ferkorna, Rendia, Meatrovia, Roksandia, Frangeaa-Mihanovia, Augustin ia i dr. Takoer se i elementi vodenog dekora u obliku fontana, vodenih zrcala, jezerca i zdenaca javljaju na desetak trgova. Od male arhitekture evidentirani su: pa6:<Z¼ÒÚ & ãÊã²Ÿ‰Ÿ‰v`ŸJ7‰%hwg:CJOJQJ^JaJmH sH +hwghwg:CJOJQJ^JaJmH sH +h~ÙhÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH %h~Ù:CJOJQJ^JaJmH sH +hU:hÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH %hÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH .hî-~hÒKê5:CJOJQJ^JaJmH sH 1hYJŽ5:B*CJOJQJ^JaJmH phsH 7hEDhÒKê5:B*CJOJQJ^JaJmH phsH :<jšØÚ F ¢ ø Ž ’ ” ¾ î ,.b¤Z\ÒÔÖ÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ï÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ïï$a$gdÒKê$a$gdÒKêf¦œÿ¶ÿýýý& < > B D j p ˆ Š ¢ ° ¶ ö ø t | Š Ž ìÙ¾£ÙÙzgìÙìzTì<.hU:hÒKê5;CJOJQJ^JaJmH sH %h ˆ:CJOJQJ^JaJmH sH %hÊ>:CJOJQJ^JaJmH sH %hB‚:CJOJQJ^JaJmH sH +hU:hÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH 4hYJŽhÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH phsH 4hYJŽhYJŽ:B*CJOJQJ^JaJmH phsH %hÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH %hYJŽ:CJOJQJ^JaJmH sH ’ ” ª &,.2H`bjnèÐèµèµšdIè.4hwghwg:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hæN¤hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hæN¤hæN¤:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hæN¤h~Ù:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4h€>hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph3fÿsH 4hU:hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hYJŽ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH nxz‚„’šœ ¢¤Î"XZèÐ¸…jjOèO7O7Ð.hB‚:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hU:hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hYJŽhÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hÒ` :B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hYJŽhYJŽ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hYJŽ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hwg:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH Z\ln€„°¼ÎÒÖÜäåÍµÍš‚j‚š[H5%h ˆ:CJ$OJQJ^JaJ$mH sH %hÒKê:CJ$OJQJ^JaJ$mH sH hÒKê5;CJaJmH sH .h ˆ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hYJŽ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hU:hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hB‚:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hU:hB‚:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH ÖØÚÜÞàâäD ’ ” â 68:<>@ftœªÈÊÌÎúúúúúúúúòúííååååÝÝÝÝååååå$a$gdB‚$a$gdÒKêgd8+$a$gdYJŽgdÒKêäìB D ’ ” ¤ ¦ º ¼ È Ê Ö â ìÙÆ°š‚g‚g‚g‚gO44hYJŽh8+:B*CJOJQJ^JaJmHph€€€sH.h8+:B*CJOJQJ^JaJmHph€€€sH4hYJŽh8+:B*CJ$OJQJ^JaJ$mH ph€€€sH .h8+:B*CJ$OJQJ^JaJ$mH ph€€€sH +h}g—hYJŽ:CJ$OJQJ^JaJ$mH sH +hô>7hYJŽ:CJOJQJ^JaJmHsH%hÒKê:CJ$OJQJ^JaJ$mH sH %hYJŽ:CJ$OJQJ^JaJ$mH sH %hU%:CJ$OJQJ^JaJ$mH sH 268>@dfrtšœ¨ª¬èÍèÄ±ž‹u‹u‹ubL4.h ˆhB‚6:CJOJQJ^JaJmH sH +hcchÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH %hYJŽ:CJOJQJ^JaJmH sH +hcchB‚:CJOJQJ^JaJmH sH %hB‚:CJOJQJ^JaJmH sH %hKÒ:CJOJQJ^JaJmH sH %hÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH hÒKê5mH sH 4h.h8+:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .h8+:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH ¬ÆÈÊÌÎÐBDVèÐº¢ŠrZ?Z?Z?Z4hcchp=q:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hp=q:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hB‚:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hüD:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hÒKê:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH +hcchÒKê:CJOJQJ^JaJmH sH .h ˆhÒKê6:CJOJQJ^JaJmH sH .h ˆhYJŽ6:CJOJQJ^JaJmH sH ÎÐ6DlnprÞàâˆŠŒÒÔÖØâ$÷ïïêïïåååÕ÷Í½÷÷µµµµµµ$a$gdßV9$¤H¤HXDYDa$gdý:$a$gd•td$¤H¤HXDYDa$gdüDgd.gdp=q$a$gdp=q$a$gdÒKêVlprŠ¢bÚÜÞàâˆåÍ²¤–¤ˆ–zi[F1)hý:hý:B*CJOJQJ^JaJph€€€)hÊ>h•tdB*CJOJQJ^JaJph€€€hüDCJOJQJ^JaJ hg.hüDCJOJQJ^JaJh"PÌCJOJQJ^JaJh ˆCJOJQJ^JaJhU%CJOJQJ^JaJhß@œCJOJQJ^JaJ4hg.hüD:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hüD:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4h#_Uhp=q:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH ˆŠŒžÎÒØàâ"D”–ÊÎDVŽ’”òáÏÀÏ¯›¯‰z‰zhShShShSA"hßV9CJOJQJ^JaJmHsH(h¶6@hßV9CJOJQJ^JaJmHsH"húP^CJOJQJ^JaJmHsHhßV9:OJQJ^JmHsH#h‚r5hßV9:OJQJ^JmHsH&hîr%hßV95:OJQJ^JmHsH hßV95:OJQJ^JmHsHh.6I:OJQJ^JmHsH#hßV9hßV9:OJQJ^JmHsH hüDhîr%CJOJQJ^JaJh•tdCJOJQJ^JaJ$–ÎH’”Ô@„Àîð&r®è"VªÌ.T¦¨¾Ì÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷$a$gdßV9”¢°Ô|€îð& ".ìÛìÆ´Æ¢ŽÛÆuÆcN:&hßV9hßV95:OJQJ^JmHsH)hßV95:B*OJQJ^JmHphÿsH#h¶6@hßV9:OJQJ^JmHsH1h¶6@hßV9B*CJOJQJ^JaJmHphÿsH&hîr%hßV95:OJQJ^JmHsH"hßV9CJOJQJ^JaJmHsH"h¶6@CJOJQJ^JaJmHsH(h¶6@hßV9CJOJQJ^JaJmHsH hßV95:OJQJ^JmHsH&h #hßV95:OJQJ^JmHsH.Th¤¦¨¾Êð,.Z\^íÞÏÞÀ±Ÿ±ŸÏŸ~o`N7,hßV9hßV9:B*OJQJ^JmHph€€€sH#hßV9h.6I:OJQJ^JmHsHh.6I:OJQJ^JmHsHhßV9:OJQJ^JmHsH#hßV9hßV9:OJQJ^JmHsHh.6I:OJQJ^JmHsH#hîr%hßV9:OJQJ^JmHsHhßV9:OJQJ^JmHsHhÝc»:OJQJ^JmHsHh›?:OJQJ^JmHsHh(_:OJQJ^JmHsH#hßV9hßV9:OJQJ^JmHsHÌò.0\^`bdfhjlnprtv€šœ #x%÷÷òòòòêêêêêêêêêêêêêêåÚÏ $dha$gdùNÐ $dha$gdçiÄgdçiÄ$a$gdçiÄgdßV9$a$gdßV9^v~€šThÖØ:JLN„†üþ !,!:!@!V!v!Ö"ïÛÊ²‹‹‹y^^^‹yLy‹y‹"h“CJOJQJ^JaJmHsH5jhŸwhçiÄ0JCJOJQJU^JaJmHsH"h¯BÇCJOJQJ^JaJmHsH"hë=éCJOJQJ^JaJmHsH(hŸwhçiÄCJOJQJ^JaJmHsH/hÊ>hÊ>5:B*OJQJ^JmHph€€€sH hçiÄ5:OJQJ^JmHsH&hîr%hçiÄ5:OJQJ^JmHsH hßV95:OJQJ^JmHsHÖ"è"ô"ø"# #0#6#>#|#ˆ#¤#¸#È#Ê#$*$,$R$T$t$’$Ì$Þ$v%îÜîÜÊµ µŽµ µ µŽydµdµOdŽd(hŸ6)h¶+•CJOJQJ^JaJmHsH(hŸ6)hŸ6)CJOJQJ^JaJmHsH(hŸ6)hë=éCJOJQJ^JaJmHsH"h“CJOJQJ^JaJmHsH(hŸ6)hô>7CJOJQJ^JaJmHsH(hŸ6)h‡^CJOJQJ^JaJmHsH"hçiÄCJOJQJ^JaJmHsH"hë=éCJOJQJ^JaJmHsH"h6}ôCJOJQJ^JaJmHsHv%x%z%º%¼%ö%ø%ú%4&'"'t'v'x'˜'®'(8(îÛÉº£‘º|jXjXF4F4F"hÀëCJOJQJ^JaJmHsH"h‚r5CJOJQJ^JaJmHsH"hºrCJOJQJ^JaJmHsH"ht#¨CJOJQJ^JaJmHsH(ht#¨ht#¨CJOJQJ^JaJmHsH#hø¡hø¡:OJQJ^JmHsH,hø¡hø¡:B*OJQJ^JmHph€€€sHhø¡:OJQJ^JmHsH#h‚r5hkOÏ:OJQJ^JmHsH%hŸ6):CJOJQJ^JaJmHsH"hË-²CJOJQJ^JaJmHsHx%z%¼%ø%ú%x'd/®0Ô2Ö2H3Ä3Æ3¸6®8’=º@BF0IüI÷ïï÷äÙÙÎÆÆº²§ÙÙÙÙÙÙ $dha$gd‚r5$a$gd‚r5$ Æ™a$gd# $a$gdk: $dha$gdk: $dha$gdçiÄ $dha$gd!+$a$gdø¡$a$gdùNÐ8(F(X(*),).)0)r)º)î)ú)**¨+È+Ê+â+þ+éÓÁ©Á—…Á…—…m—W?—W/jhÈk¢0JCJOJQJU^JaJmHsH+hÈk¢hÈk¢:CJOJQJ^JaJmHsH/jhN{¿0JCJOJQJU^JaJmHsH"hN{¿CJOJQJ^JaJmHsH"hÈk¢CJOJQJ^JaJmHsH/jh‚r50JCJOJQJU^JaJmHsH"h‚r5CJOJQJ^JaJmHsH+hÈk¢hÀë:CJOJQJ^JaJmHsH+hÈk¢h‚r5:CJOJQJ^JaJmHsHþ+,,b,€,‚, ,¦,¾,À,È,Þ,à,-$-T-Ä-Ø-Ú-à- .<.>.€.¼.æ./^/æÔÂ¬’¬€¬’Â¬’ÂnÂ\F’\€F’\€\€\+hrhr:CJOJQJ^JaJmHsH"hrCJOJQJ^JaJmHsH"htôCJOJQJ^JaJmHsH"hIPŽCJOJQJ^JaJmHsH2jh¥|0J:CJOJQJU^JaJmHsH+hrh•HX:CJOJQJ^JaJmHsH"h•HXCJOJQJ^JaJmHsH"hÈk¢CJOJQJ^JaJmHsH2jhÈk¢0J:CJOJQJU^JaJmHsH^/`/b/d/00*0:0L0|0¦0¨0ª0¬0®0ü0çÕÃ±™±‡u‡_D/‡±‡(hIAhIACJOJQJ^JaJmHsH5jhIAhIA0JCJOJQJU^JaJmHsH+hIAhIA6CJOJQJ^JaJmHsH"htôCJOJQJ^JaJmHsH"hIACJOJQJ^JaJmHsH/jhý’0JCJOJQJU^JaJmHsH"hý’CJOJQJ^JaJmHsH"ht#¨CJOJQJ^JaJmHsH"hrCJOJQJ^JaJmHsH/jh¥|0JCJOJQJU^JaJmHsHü01V1´1¶1¼1ä1æ1ê1J2r2Ò2Ô2Ö2ö2þ2 3D3F3H3îÜîÄÜîÄîÜîÜ¯™ŠxfTB3h[(:OJQJ^JmHsH#h‚r5hqL:OJQJ^JmHsH#h‚r5hå@:OJQJ^JmHsH#h‚r5hFJ:OJQJ^JmHsH#h‚r5hw÷:OJQJ^JmHsHhk::OJQJ^JmHsH+hkOÏhkOÏ:CJOJQJ^JaJmHsH(ht#¨hIACJOJQJ^JaJmHsH/jh=|§0JCJOJQJU^JaJmHsH"htôCJOJQJ^JaJmHsH"h=|§CJOJQJ^JaJmHsHH3t3„3†3–3À3Â3Ä3Æ3ö3$424T4È4Ê4Ô4à45545:5P5R5T5€5éÕéÕé¾é¬šˆvšˆdˆdˆšdˆdRšˆ"hÕÉCJOJQJ^JaJmHsH"h^YwCJOJQJ^JaJmHsH"hƒõCJOJQJ^JaJmHsH"hv0=CJOJQJ^JaJmHsH"h[(CJOJQJ^JaJmHsH#h‚r5h‚r5:OJQJ^JmHsH,h# h# :B*OJQJ^JmHph€€€sH&hpM:B*OJQJ^JmHph€€€sH,h# hø¡:B*OJQJ^JmHph€€€sH€5Œ5Ž55š5¸5Â5î56666L6´6¸6È6Ü6è6ê6é×Ä² Ž × Ž|Ž fS@f%hÑX(5CJOJQJ^JaJmHsH%h—EÀ5CJOJQJ^JaJmHsH+hFJhFJ5CJOJQJ^JaJmHsH"hƒõCJOJQJ^JaJmHsH"hÕÉCJOJQJ^JaJmHsH"h[(CJOJQJ^JaJmHsH"hÑX(CJOJQJ^JaJmHsH%hv0=6CJOJQJ^JaJmHsH"h^YwCJOJQJ^JaJmHsH+h[(hv0=6CJOJQJ^JaJmHsHê6ì6î6ð6t7„7š7Æ788H8ž8¬8®8º8Ö8ì8î89999îÜîÜÊÜ¸¦¸Ü”Ü”‚Üp‚pZGp%hÕÉ6CJOJQJ^JaJmHsH+h^Ywh^Yw6CJOJQJ^JaJmHsH"hTXÇCJOJQJ^JaJmHsH"h^YwCJOJQJ^JaJmHsH"hBH%CJOJQJ^JaJmHsH"hFLCJOJQJ^JaJmHsH"hªBŸCJOJQJ^JaJmHsH"hF#bCJOJQJ^JaJmHsH"h58CJOJQJ^JaJmHsH"hFJCJOJQJ^JaJmHsH999969t9€9¨9Ò9ò9F:J:x:Š:8;F;f;’;Ê;Ì;Î;Ò;çÔÂ°ž°Œ°z°h°z°h°žzV>z/jhfAð0JCJOJQJU^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"hGXŽCJOJQJ^JaJmHsH"hªBŸCJOJQJ^JaJmHsH"hÕÉCJOJQJ^JaJmHsH"h‘vCJOJQJ^JaJmHsH"hTXÇCJOJQJ^JaJmHsH"h58CJOJQJ^JaJmHsH%h^Yw6CJOJQJ^JaJmHsH/jhƒõ0JCJOJQJU^JaJmHsHÒ;Ô;Ö;ö;ø;<f<p<®<À<Ô<=’=Î=Ô=ä=ê=þ=>2>F>J>N>îÜÊÜÊÜÊ¸Ü¸¦Ü~ÜlÜ¦ÜZHZ"h0 CJOJQJ^JaJmHsH"hªBŸCJOJQJ^JaJmHsH"hâmµCJOJQJ^JaJmHsH"hFJCJOJQJ^JaJmHsH+hFJhFJ5CJOJQJ^JaJmHsH"hZ.¼CJOJQJ^JaJmHsH"hƒõCJOJQJ^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"hGXŽCJOJQJ^JaJmHsH"hý#}CJOJQJ^JaJmHsHN>j>~>€>Î>ô>ö>???,?J?b?l?’?¼?¾?Ä?Ê?Ì?Î?Ô?Ü?ð?@@îÜÊÜÊÜÊ¸¦”¦‚¦p‚¦ZGp¸ÊÜpÜî%hòMo6CJOJQJ^JaJmHsH+hòMoh0 6CJOJQJ^JaJmHsH"hòMoCJOJQJ^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"hÅ' CJOJQJ^JaJmHsH"h0 CJOJQJ^JaJmHsH"hFJCJOJQJ^JaJmHsH"hZ.¼CJOJQJ^JaJmHsH"hGXŽCJOJQJ^JaJmHsH"hÇ4]CJOJQJ^JaJmHsH@@D@l@v@’@š@¦@¨@¸@º@à@ì@HA\AjApArA|AAœAžA A¢AÄAÆAîABîÜÊ¸¦Ê¦Ê¦¸Ü”ÜÊÜîÜ‚îÜpXF¸‚p‚"hý#}CJOJQJ^JaJmHsH/jhZ.¼0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÇ4]CJOJQJ^JaJmHsH"hqLCJOJQJ^JaJmHsH"hàƒCJOJQJ^JaJmHsH"hòMoCJOJQJ^JaJmHsH"h¶CJOJQJ^JaJmHsH"hZ.¼CJOJQJ^JaJmHsH"hFJCJOJQJ^JaJmHsH"h‘vCJOJQJ^JaJmHsHBBŽB¶BÄBÒBàB,CHCvCšCžCªCºCîCNDdDºD(EHE€E´EÒE:FF@FîÜÊÜ¸¦ÊîÊ”Ê”Ê¸Ê”Ê”‚”pî^”F”/jhˆr+0JCJOJQJU^JaJmHsH"hªBŸCJOJQJ^JaJmHsH"hBH%CJOJQJ^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"hˆr+CJOJQJ^JaJmHsH"h%V%CJOJQJ^JaJmHsH"h‘vCJOJQJ^JaJmHsH"hqLCJOJQJ^JaJmHsH"hÇ4]CJOJQJ^JaJmHsH"hÅ' CJOJQJ^JaJmHsH@FBFŽF F¢FÔFG*GFGRGxGzGŒG G¢G®GæGøG HH¤HîÜÊ¸Ê¦ÊÜ”~”Ü”lZlZ”BZ/jhmh»0JCJOJQJU^JaJmHsH"h¶CJOJQJ^JaJmHsH"hméCJOJQJ^JaJmHsH+h‘vhmh»6CJOJQJ^JaJmHsH"hmh»CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH"h¼=CJOJQJ^JaJmHsH"hFJCJOJQJ^JaJmHsH"h‘vCJOJQJ^JaJmHsH"hâmµCJOJQJ^JaJmHsH¤H¦H¸HÊHòHþH.I0IüIJJJJ¹JÜJKLBL˜L¦L¨LîÜÊÜîÜ¸¦~l~lZlÊHl6l"h3CJOJQJ^JaJmHsH"h,t;CJOJQJ^JaJmHsH"h%V%CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH"hFJCJOJQJ^JaJmHsH+hFJhFJ5CJOJQJ^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"h^YwCJOJQJ^JaJmHsH"h¼=CJOJQJ^JaJmHsH"h¶CJOJQJ^JaJmHsH"hý#}CJOJQJ^JaJmHsH¨LÌL^MfM€M‚M„M†MØMäMøM2NŽNžN NªNJOTOvOŠO¨OÌOÎOÐOþOîÜÊ¸¦Žî¦î|¦|î|î|¦î|¸|dR¦"hFJCJOJQJ^JaJmHsH/jhSi¬0JCJOJQJU^JaJmHsH"hSi¬CJOJQJ^JaJmHsH/jh,t;0JCJOJQJU^JaJmHsH"h,t;CJOJQJ^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH"h3CJOJQJ^JaJmHsH"h¼=CJOJQJ^JaJmHsHüIÐOªSžYV^Z^aaTa®a°a:fbnþtêy–| ƒä‹ìŽÎôôôôéôôáÙÑÆ»»»»»»»»° $dha$gdíý $dha$gdJfi $dha$gdIA$a$gdIA$a$gdx{$a$gdn*] $dha$gd(wz $dha$gdçiÄþOP.PhPzP°PìPQrQ„QŠQªQ®Q²Q¾QúQ:RLRzRÖRS(S¦S¨SªSHT†TÒTîÜÊîÊ¸¦ÊîÊ¸Ê”¸î¸Ê¸î‚Ê‚jÜXFX"hÐD¢CJOJQJ^JaJmHsH"hÂ,CJOJQJ^JaJmHsH/jhN0JCJOJQJU^JaJmHsH"hY_¹CJOJQJ^JaJmHsH"hÆOCJOJQJ^JaJmHsH"h»U¨CJOJQJ^JaJmHsH"hSi¬CJOJQJ^JaJmHsH"hâCJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH"hªOCJOJQJ^JaJmHsHÒTâTNUU¢U¤U®UÈUØUÚUHVZVªV¶VLWdWvW˜WšWÆWX~XX˜YšYœYžY®YîÜîÜîÜîÊîÜîÜ¸Üî¦î¦îî¦îxfÜP+hò9Ëhò9Ë5CJOJQJ^JaJmHsH"hoñCJOJQJ^JaJmHsH/jhKB0JCJOJQJU^JaJmHsH+hÐD¢hKB6CJOJQJ^JaJmHsH"hÐD¢CJOJQJ^JaJmHsH"hŸsßCJOJQJ^JaJmHsH"h»U¨CJOJQJ^JaJmHsH"hÂ,CJOJQJ^JaJmHsH"hKBCJOJQJ^JaJmHsH®YÈYÊYàY^[j[’\”\Ì\Î\ì\]](],]J]L]p]r]t]”]Ò]^6^P^T^V^ìÙÃ±Ÿ±Ÿ±{i{Ÿ{Ÿ{{Ÿ±{{±W"hò9ËCJOJQJ^JaJmHsH"h%V%CJOJQJ^JaJmHsH"hu·CJOJQJ^JaJmHsH"h»U¨CJOJQJ^JaJmHsH"h1qCJOJQJ^JaJmHsH"hnk£CJOJQJ^JaJmHsH+hò9Ëhò9Ë5CJOJQJ^JaJmHsH%hu·5CJOJQJ^JaJmHsH%h¢Nl5CJOJQJ^JaJmHsHV^Z^Ô^Þ^_D_X_v_¶_¾_î_` ``@`à`aaaa"a0aRaîÜîÜîÆîÜ°ÜžÜîÜîŒîweQ@Q h #5:OJQJ^JmHsH&h #h #5:OJQJ^JmHsH"h #CJOJQJ^JaJmHsH(h^Ywh1qCJOJQJ^JaJmHsH"h$gVCJOJQJ^JaJmHsH"h%V%CJOJQJ^JaJmHsH+h1qh1q6CJOJQJ^JaJmHsH+h(wzh(wz6CJOJQJ^JaJmHsH"h1qCJOJQJ^JaJmHsH"h(wzCJOJQJ^JaJmHsHRaTa`aba€a®a°aÐaêabbbbbbbpbrbì×¿×¿¬™†™s™s™^™I1/jheL0JCJOJQJU^JaJmHsH(hÕuhhÕuhCJOJQJ^JaJmHsH(h6".hOY CJOJQJ^JaJmHsH%h u¨5CJOJQJ^JaJmHsH%h6".5CJOJQJ^JaJmHsH%hOY 5CJOJQJ^JaJmHsH%hn*]5CJOJQJ^JaJmHsH/h #hx{5:B*OJQJ^JmHph€€€sH)hx{5:B*OJQJ^JmHph€€€sH&h #h}5:OJQJ^JmHsHrbªb¬bÂbÄbdVd¬dteæe6f:fNfPfÄfÆføfüfîÜÊÜÊ¸ÊÜ¸¦¸zhPh>"hy,ìCJOJQJ^JaJmHsH/jh4×0JCJOJQJU^JaJmHsH"h½GyCJOJQJ^JaJmHsH+h«7Oh t#6CJOJQJ^JaJmHsH+h«7Oh«7O6CJOJQJ^JaJmHsH"h rCJOJQJ^JaJmHsH"h«7OCJOJQJ^JaJmHsH"h)A²CJOJQJ^JaJmHsH"h t#CJOJQJ^JaJmHsH"h=™CJOJQJ^JaJmHsHüfggg8g^g`h€h‚hžh h–i˜išiœij&jé×Å³Å¡×¡¡}eSA/"h=™CJOJQJ^JaJmHsH"hMTûCJOJQJ^JaJmHsH"h%CJOJQJ^JaJmHsH/jh…T’0JCJOJQJU^JaJmHsH"h…T’CJOJQJ^JaJmHsH"h4×CJOJQJ^JaJmHsH"h%¡CJOJQJ^JaJmHsH"h ßCJOJQJ^JaJmHsH"h½GyCJOJQJ^JaJmHsH"hy,ìCJOJQJ^JaJmHsH+hy,ìhy,ì6CJOJQJ^JaJmHsH&j:jBjPjRj¨jkkk0k@k^kpkŽkžk kÀkÄkÊkúkükþklJlVlzl’l–lîÜîÊÜ¸î¦¸”¦î¦‚¦‚”p”ÜXÊÜpÜpF"hœHCJOJQJ^JaJmHsH/jh¶7!0JCJOJQJU^JaJmHsH"h=™CJOJQJ^JaJmHsH"héCJOJQJ^JaJmHsH"h¶7!CJOJQJ^JaJmHsH"h4×CJOJQJ^JaJmHsH"heLCJOJQJ^JaJmHsH"hy,ìCJOJQJ^JaJmHsH"hMTûCJOJQJ^JaJmHsH"hà$ÝCJOJQJ^JaJmHsH–lžlÔlðlülmmm@mTm\m8nu@uBufuhu|u~u„uªuØuJvîÙÆ³Æ³Æ³ÆžÆ‰v‰dRd@d"hd>ÆCJOJQJ^JaJmHsH"h}ŠCJOJQJ^JaJmHsH"hW°CJOJQJ^JaJmHsH%hW°5CJOJQJ^JaJmHsH(hW°hW°CJOJQJ^JaJmHsH(h}ŠhOY CJOJQJ^JaJmHsH%h u¨5CJOJQJ^JaJmHsH%hOY 5CJOJQJ^JaJmHsH(h¶(h CJOJQJ^JaJmHsH"hb&CJOJQJ^JaJmHsHJvŠv²vþvw4wÆCJOJQJ^JaJmHsH"håÁCJOJQJ^JaJmHsH"h#f±CJOJQJ^JaJmHsH"h}ŠCJOJQJ^JaJmHsH"hW°CJOJQJ^JaJmHsH"hûvzCJOJQJ^JaJmHsH|z„z˜z z®z°z²z´zD{b{z{€{Œ{Ž{{’{”{–{˜{ž{¦{º{Æ{îÜÊÜ¸ ¸ÊîŠwŠwîeMeÊ¸Ê¸;"h2 ²CJOJQJ^JaJmHsH/jhÃ0JCJOJQJU^JaJmHsH"h´C¡CJOJQJ^JaJmHsH%h´C¡6CJOJQJ^JaJmHsH+hÃhÃ6CJOJQJ^JaJmHsH/jhº`X0JCJOJQJU^JaJmHsH"hxR…CJOJQJ^JaJmHsH"hÖG~CJOJQJ^JaJmHsH"hº`XCJOJQJ^JaJmHsH"hÃCJOJQJ^JaJmHsHÆ{Ø{Ú{&||’|”|–|š|´|}H}d}œ}¾}îÜÊ¸Ê Ž{eSA/Üe"hÃCJOJQJ^JaJmHsH"hMgñCJOJQJ^JaJmHsH"hd CJOJQJ^JaJmHsH+h2 ²h2 ²6CJOJQJ^JaJmHsH%håÁ6CJOJQJ^JaJmHsH"hW°CJOJQJ^JaJmHsH/jhxR…0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÖG~CJOJQJ^JaJmHsH"hxR…CJOJQJ^JaJmHsH"h2 ²CJOJQJ^JaJmHsH"h}ŠCJOJQJ^JaJmHsH¾}ò}ô}ö}6~B~®~ $@º¼:€<€îÜÄÜ²Ü ÜˆÜu_M5M /jhŒ%Ê0JCJOJQJU^JaJmHsH"hŒ%ÊCJOJQJ^JaJmHsH+hŒ%ÊhŒ%Ê6CJOJQJ^JaJmHsH%håÁ6CJOJQJ^JaJmHsH/jh2 ²0JCJOJQJU^JaJmHsH"hywCJOJQJ^JaJmHsH"hÂiFCJOJQJ^JaJmHsH/jhý=—0JCJOJQJU^JaJmHsH"h2 ²CJOJQJ^JaJmHsH"h´C¡CJOJQJ^JaJmHsH<€|€~€€€j”êîøú ‚‚4‚6‚H‚J‚l‚z‚†‚ˆ‚Ä‚Î‚Ð‚Ò‚îÜÄÜ²î²î Ž Ž Žî Ž|j|Ž X@/jhrÿ0JCJOJQJU^JaJmHsH"hrÿCJOJQJ^JaJmHsH"hywCJOJQJ^JaJmHsH"hûvzCJOJQJ^JaJmHsH"hfp+CJOJQJ^JaJmHsH"hÜNXCJOJQJ^JaJmHsH"hMDCJOJQJ^JaJmHsH/jhMD0JCJOJQJU^JaJmHsH"hŒ%ÊCJOJQJ^JaJmHsH"h_õCJOJQJ^JaJmHsHÒ‚Ô‚à‚æ‚ ƒƒƒ<ƒpƒrƒ|ƒ˜ƒšƒœƒ ƒ¤ƒÄƒÔƒîÜîÊîÊî´Üî´¢ŠxeR<+htht6CJOJQJ^JaJmHsH%h.j6CJOJQJ^JaJmHsH%håÁ6CJOJQJ^JaJmHsH"hŒ%ÊCJOJQJ^JaJmHsH/jhrÿ0JCJOJQJU^JaJmHsH"hMDCJOJQJ^JaJmHsH+h_õhrÿ6CJOJQJ^JaJmHsH"h_õCJOJQJ^JaJmHsH"hÜNXCJOJQJ^JaJmHsH"hrÿCJOJQJ^JaJmHsHÔƒÖƒ~„ì„ð„………… …&…n…††„†–†þ† ‡8‡V‡ìÚÈ¶¤’¤€¤n¤¶VÈ¤È€È@+h5Uh5U6CJOJQJ^JaJmHsH/jh¼(0JCJOJQJU^JaJmHsH"hgp†CJOJQJ^JaJmHsH"h%,CJOJQJ^JaJmHsH"hÝuòCJOJQJ^JaJmHsH"h¶R=CJOJQJ^JaJmHsH"h¼(CJOJQJ^JaJmHsH"h5UCJOJQJ^JaJmHsH"h.jCJOJQJ^JaJmHsH%ht6CJOJQJ^JaJmHsHV‡X‡b‡z‡TˆXˆ2‹z‹à‹â‹ä‹ŒŒêŽäÒÀÒ®œÀœ„r\I7"h€_CJOJQJ^JaJmHsH%h€_6CJOJQJ^JaJmHsH+h€_h€_6CJOJQJ^JaJmHsH"htCJOJQJ^JaJmHsH/jh%,0JCJOJQJU^JaJmHsH"h%,CJOJQJ^JaJmHsH"h5UCJOJQJ^JaJmHsH"hÝuòCJOJQJ^JaJmHsH"hgp†CJOJQJ^JaJmHsH5jh¶R=h5U0JCJOJQJU^JaJmHsH êŽìŽ$(òÎÒìþ¾‘Ö‘Ž’’’’Ì’ò’““ •¢•¤•—ëØÃ±Ÿ±ŒvŸ±Ÿ±^±vŸ±Ÿ±^±L"hâ (CJOJQJ^JaJmHsH/jhíý0JCJOJQJU^JaJmHsH+h¾h¾6CJOJQJ^JaJmHsH%h¾6CJOJQJ^JaJmHsH"h¾CJOJQJ^JaJmHsH"híýCJOJQJ^JaJmHsH(h3shíýCJOJQJ^JaJmHsH%híý5CJOJQJ^JaJmHsH(h€_h€_CJOJQJ^JaJmHsHÎ’’¤•—*DŸô¢š§òªÖ®Â±@¸<º>ºtº°º²ºª¿ZÅÔÌôÏp×ôôôééééééééééáÙÎÃÃÃÎÎ $dha$gd0é $dha$gdçiÄ$a$gdx{$a$gd¸D‰ $dha$gdJfi $dha$gdíý—,—4—˜(˜¦˜°˜Ô˜ì˜™D™F™H™L™d™ˆ™™¬š®š:›é×Å¯ÅÅ‹ÅyyÅgÅUC"hÎ-pCJOJQJ^JaJmHsH"h+Q<CJOJQJ^JaJmHsH"h÷CJOJQJ^JaJmHsH"h/f,CJOJQJ^JaJmHsH"hÚyƒCJOJQJ^JaJmHsH"hÆ6–CJOJQJ^JaJmHsH+hÙj[hÙj[6CJOJQJ^JaJmHsH"hÙj[CJOJQJ^JaJmHsH"h¸D‰CJOJQJ^JaJmHsH+h™Vßh™Vß5CJOJQJ^JaJmHsH:›H›J›œ›´›¼›œ œœœ œlœnœpœrœ‚œˆœ®œÆœÈœÊœ"îÜÊ¸ÊÜ¦Ž¦|Ü¦d¦|Ü|Ü¦LÜ/jhYL¤0JCJOJQJU^JaJmHsH/jhíœ0JCJOJQJU^JaJmHsH"hYL¤CJOJQJ^JaJmHsH/jhÎ-p0JCJOJQJU^JaJmHsH"hiGCJOJQJ^JaJmHsH"h+Q<CJOJQJ^JaJmHsH"h=<#CJOJQJ^JaJmHsH"hÎ-pCJOJQJ^JaJmHsH"hÀ6«CJOJQJ^JaJmHsH"$(*6dh|€’¨êì*ž2žržtžvžxž¶ž¸žºž>ŸçÕÃ±Ÿ±Ÿ±Õ‰ÕqÕ_ÕqÃMÃMŸÃ"hR˜CJOJQJ^JaJmHsH"h÷CJOJQJ^JaJmHsH/jhÀ6«0JCJOJQJU^JaJmHsH+hÀ6«hÀ6«6CJOJQJ^JaJmHsH"hpCJOJQJ^JaJmHsH"h+Q<CJOJQJ^JaJmHsH"hfÎCJOJQJ^JaJmHsH"hÀ6«CJOJQJ^JaJmHsH/jhÈ@0JCJOJQJU^JaJmHsH>Ÿ@ŸBŸDŸÊŸÐŸôŸüŸ6 : š œ ô F¡H¡J¡v¡¨¡¼¡Ä¡Æ¡Þ¡þ¡*¢çÕÃÕ±ÕŸÕ±Õ‡ÕucucucucuM±+hâÌhâÌ6CJOJQJ^JaJmHsH"h ¦CJOJQJ^JaJmHsH"hâÌCJOJQJ^JaJmHsH/jh+Q<0JCJOJQJU^JaJmHsH"hh#ŠCJOJQJ^JaJmHsH"hj¤CJOJQJ^JaJmHsH"h@_ CJOJQJ^JaJmHsH"h+Q<CJOJQJ^JaJmHsH/jhfÎ0JCJOJQJU^JaJmHsH*¢:¢l¢n¢Â¢ð¢ò¢ô¢£j£n£p£r£Œ£š£œ£ £¢£¦£îÜÄ²œ²‡ucQ?uc?uQcu"h«6ÕCJOJQJ^JaJmHsH"hx<+CJOJQJ^JaJmHsH"h÷CJOJQJ^JaJmHsH"hÜKCJOJQJ^JaJmHsH(h ¦h«6ÕCJOJQJ^JaJmHsH+h ¦h ¦6CJOJQJ^JaJmHsH"h ¦CJOJQJ^JaJmHsH/jhâÌ0JCJOJQJU^JaJmHsH"hâÌCJOJQJ^JaJmHsH"hR˜CJOJQJ^JaJmHsH¦£¸£Ú£ä£ð£\¤^¤`¤v¤º¤æ¤¥$¥N¥P¥R¥d¥ ¥¢¥¤¥®¥ò¥¦r¦t¦îÜÊî¸¦Ž¦Ü¦Üî|j|jÜ|ÜjÜXÜ@/jh÷,†0JCJOJQJU^JaJmHsH"hx<+CJOJQJ^JaJmHsH"h÷,†CJOJQJ^JaJmHsH"h`;mCJOJQJ^JaJmHsH/jh:hø0JCJOJQJU^JaJmHsH"hE!øCJOJQJ^JaJmHsH"h÷CJOJQJ^JaJmHsH"hÜKCJOJQJ^JaJmHsH"h«6ÕCJOJQJ^JaJmHsH"h+.CJOJQJ^JaJmHsHt¦¤¦¶¦¸¦Ð¦è¦ì¦þ¦ §”§–§˜§š§>¨@¨ž¨Â¨îÜÊ¸¦Ê¦”ÊÜ|jÜRÜ@"hÔ^ôCJOJQJ^JaJmHsH/jhóo¥0JCJOJQJU^JaJmHsH"h÷CJOJQJ^JaJmHsH/jhFIu0JCJOJQJU^JaJmHsH"hx<+CJOJQJ^JaJmHsH"hE!øCJOJQJ^JaJmHsH"hÕ0¾CJOJQJ^JaJmHsH"hFIuCJOJQJ^JaJmHsH"h`CJOJQJ^JaJmHsH"h`;mCJOJQJ^JaJmHsHÂ¨Ä¨È¨Ú¨ð¨>©`©f©z©œ©ž©ªª0ª2ª4ªdªfª†ªçÕÃÕÃÕ±Ÿ±‡±Ÿ±u±_D_5jhl#öhl#ö0JCJOJQJU^JaJmHsH+h@_ h@_ 6CJOJQJ^JaJmHsH"h\XCJOJQJ^JaJmHsH/jh@_ 0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÕ0¾CJOJQJ^JaJmHsH"h@_ CJOJQJ^JaJmHsH"h5@¸CJOJQJ^JaJmHsH"hÔ^ôCJOJQJ^JaJmHsH/jha_•0JCJOJQJU^JaJmHsH†ªÆªÈªÊªÌªÔªìªîªòª«2«¤«¦«Ö«Þ«À¬ìÖÁÖ®Ö”‚p‚p^L:‚"hdYCJOJQJ^JaJmHsH"hde°CJOJQJ^JaJmHsH"hïÊCJOJQJ^JaJmHsH"h@_ CJOJQJ^JaJmHsH"h-àCJOJQJ^JaJmHsH2jhl#ö0J6CJOJQJU^JaJmHsH%h@_ 6CJOJQJ^JaJmHsH(h@_ h@_ CJOJQJ^JaJmHsH+h@_ h@_ 6CJOJQJ^JaJmHsH%hdY6CJOJQJ^JaJmHsHÀ¬Ö¬Ø¬ö¬ø¬*fnÔ®®D®^®`®b®„®ž®éÎéÎéÎ¼ª˜¼˜†˜pÎpZG%hdY6CJOJQJ^JaJmHsH+hdYhïÊ6CJOJQJ^JaJmHsH+hdYh ¦6CJOJQJ^JaJmHsH"hdYCJOJQJ^JaJmHsH"h ¦CJOJQJ^JaJmHsH"hde°CJOJQJ^JaJmHsH"h-àCJOJQJ^JaJmHsH5jhÕ0¾hl#ö0JCJOJQJU^JaJmHsH+h-àh-à6CJOJQJ^JaJmHsHž®Ì®Î®Ô®Ö®R¯¯°°8°:°D°´°À°Æ°ä°J±h±¾±À±Â±éÎ¼ª˜†˜n˜\˜J˜†˜J4Jn¼+hð•hð•6CJOJQJ^JaJmHsH"hð•CJOJQJ^JaJmHsH"h÷CJOJQJ^JaJmHsH/jhð•0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÕ0¾CJOJQJ^JaJmHsH"hdYCJOJQJ^JaJmHsH"h@_ CJOJQJ^JaJmHsH"hïÊCJOJQJ^JaJmHsH5jhÕ0¾h2e±0JCJOJQJU^JaJmHsH+hdYhrR‰6CJOJQJ^JaJmHsHÂ±Ö±ê±@²b²†²ˆ²œ³®³:´@´Œ´¾´È´ä´è´ê´µµ µ6µFµŠµ¦µîÜîÜÆ®ÜœÜœÜœŠœŠÜt^ÜœLÜL"hÆ6–CJOJQJ^JaJmHsH+hØFyhÆ6–6CJOJQJ^JaJmHsH+hØFyhä6¼6CJOJQJ^JaJmHsH"h \ACJOJQJ^JaJmHsH"h‘\•CJOJQJ^JaJmHsH/jhX–0JCJOJQJU^JaJmHsH+h \Ahä6¼6CJOJQJ^JaJmHsH"hä6¼CJOJQJ^JaJmHsH"hX–CJOJQJ^JaJmHsH¦µªµÎµÒµœ¶ž¶ ¶Ô¶â¶ä¶(·*·,·H·ˆ·Š·˜·Ö·Ø·ì·"¸,¸@¸H¸ˆ¸Œ¸îÜÊ¸ ¸Ž¸Ž¸î¸x¸î¸ŽfŽ¸î¸ÜTÜ"hX–CJOJQJ^JaJmHsH"hÊ CJOJQJ^JaJmHsH+hØFyhÆ6–6CJOJQJ^JaJmHsH"h_}óCJOJQJ^JaJmHsH/jh \A0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÆ6–CJOJQJ^JaJmHsH"h‘\•CJOJQJ^JaJmHsH"hä6¼CJOJQJ^JaJmHsH"h/f,CJOJQJ^JaJmHsHŒ¸ ¸´¸À¸Æ¸ò¸ô¸H¹œ¹¢¹4º6º>ºdºrºtº®ºîÜÊÜÊî¸Êî¦Ž|hWF1)hx{5:B*OJQJ^JmHph€€€sH hò9Ë5:OJQJ^JmHsH hîr%5:OJQJ^JmHsH&hîr%h(wz5:OJQJ^JmHsH"hÙj[CJOJQJ^JaJmHsH/jhä6¼0JCJOJQJU^JaJmHsH"hä6¼CJOJQJ^JaJmHsH"h‰~ÚCJOJQJ^JaJmHsH"hÉl]CJOJQJ^JaJmHsH"hæu÷CJOJQJ^JaJmHsH"hä\žCJOJQJ^JaJmHsH®º°º²ºêºøº»F»à»ò»¼ ¼B¼v¼œ¼0¾4¾¿Z¿^¿`¿Œ¿¤¿¨¿ö¿ÀÀçÕÂ¯Â‹‹‹‹y‹g‹g‹UC"h«, CJOJQJ^JaJmHsH"hñÂCJOJQJ^JaJmHsH"hÿæCJOJQJ^JaJmHsH"hFTCJOJQJ^JaJmHsH"h°i”CJOJQJ^JaJmHsH"h0éCJOJQJ^JaJmHsH%h1œ5CJOJQJ^JaJmHsH%h¹f‘5CJOJQJ^JaJmHsH"hò9ËCJOJQJ^JaJmHsH/h #hx{5:B*OJQJ^JmHph€€€sHÀ8ÀjÀÊÀÜÀîÀÁTÂ\ÂbÂvÂ^ÃdÃJÄLÄ„ÄÂÄøÄÅDÅLÅTÅXÅZÅŒÅŽÅ´ÅÚÅîÜîÜÊÜ¸î¦¸¦”¦|¦”¦jXj¦jÜî”îF"h—EÀCJOJQJ^JaJmHsH"hlúCJOJQJ^JaJmHsH"h²ÝCJOJQJ^JaJmHsH/jh«, 0JCJOJQJU^JaJmHsH"hajCJOJQJ^JaJmHsH"h«, CJOJQJ^JaJmHsH"hñÂCJOJQJ^JaJmHsH"hHiPCJOJQJ^JaJmHsH"h0éCJOJQJ^JaJmHsH"hG5ÙCJOJQJ^JaJmHsHÚÅúÅüÅ<ÆŽÆÆúÆüÆÇ Ç¸ÇèÇ0È2È4È6È†È®ÈÐÈþÈÉ&É4É6ÉBÉÊÊÊ*Ê2Ê@ÊîÜîÜÇÜµÜµÜµÜ£‹Ü£µ£µ£y£µg£O£ÜgÜ/jh×ø0JCJOJQJU^JaJmHsH"hE.ìCJOJQJ^JaJmHsH"h(dCJOJQJ^JaJmHsH/jhaj0JCJOJQJU^JaJmHsH"h×øCJOJQJ^JaJmHsH"h—EÀCJOJQJ^JaJmHsH(hajhajCJOJQJ^JaJmHsH"hajCJOJQJ^JaJmHsH"hG5ÙCJOJQJ^JaJmHsH@ÊÂÊÄÊÆÊÈÊØÊÞÊËË0ËHËJËXËžË¢Ë<Ì>ÌLÌ‚ÌÐÌÒÌîÜÄÜ² ²Ü²Žv d d dRd:/jhE.ì0JCJOJQJU^JaJmHsH"h(dCJOJQJ^JaJmHsH"hE.ìCJOJQJ^JaJmHsH/jh@;0JCJOJQJU^JaJmHsH"h@;CJOJQJ^JaJmHsH"hd˜CJOJQJ^JaJmHsH"hM“CJOJQJ^JaJmHsH/jh—EÀ0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÒ5DCJOJQJ^JaJmHsH"h—EÀCJOJQJ^JaJmHsHÒÌÔÌêÌúÌÍÍÍ"Í$Í2ÍpÍxÍ€ÍžÍªÍúÍJÎNÎèÏòÏôÏ.Ð‚ÐÆÐîÐüÐÑîØÅØÅ³žÅžŒ³Œ³Œ³zhzhŒ³h³VDŒ"h®g'CJOJQJ^JaJmHsH"héi+CJOJQJ^JaJmHsH"h°:žCJOJQJ^JaJmHsH"hÌ`±CJOJQJ^JaJmHsH"h¢"œCJOJQJ^JaJmHsH(hð0ahð0aCJOJQJ^JaJmHsH"hð0aCJOJQJ^JaJmHsH%hð0a5CJOJQJ^JaJmHsH+h}h}5CJOJQJ^JaJmHsH"hG5ÙCJOJQJ^JaJmHsHÑZÑ^ÑbÑnÑzÑ„ÑŒÑÒÒ(Ò*Ò8ÒfÒtÒ°ÒÌÒúÒÓ ÓÓÓÓ ÓdÓfÓ>ÔîÜÉîÜ·î·î·îÜ¥“¥î¥î¥{¥iî¥iW"héi+CJOJQJ^JaJmHsH"hÈ*¾CJOJQJ^JaJmHsH/jh˜dŸ0JCJOJQJU^JaJmHsH"h°:žCJOJQJ^JaJmHsH"h˜dŸCJOJQJ^JaJmHsH"h#ZCJOJQJ^JaJmHsH%h¢"œCJH*OJQJ^JaJmHsH"h¢"œCJOJQJ^JaJmHsH"h®g'CJOJQJ^JaJmHsH>Ô`ÔbÔ„Ô†ÔŽÔ”Ô¾ÔLÕÕ–Õ˜ÕšÕ¤ÕÂÕÖ$Ön×p×îÜÊî¸¦Ü¦”¦|¸jXjXÊB+h¢"œh}5CJOJQJ^JaJmHsH"hE2‘CJOJQJ^JaJmHsH"h?&CJOJQJ^JaJmHsH/jhG(*0JCJOJQJU^JaJmHsH"hö(±CJOJQJ^JaJmHsH"hG(*CJOJQJ^JaJmHsH"héi+CJOJQJ^JaJmHsH"hÇHCJOJQJ^JaJmHsH"h°:žCJOJQJ^JaJmHsH"hÌ`±CJOJQJ^JaJmHsHp×~×˜×¤×¦×¨×ª×¬×¸×º×ô×ØØ Ø&Ø*Ø\ØìÙìÆ±œÆ‡t‡bPb>,>"h a}CJOJQJ^JaJmHsH"hÜ•CJOJQJ^JaJmHsH"h¹?—CJOJQJ^JaJmHsH"hfAòCJOJQJ^JaJmHsH%hfAò5CJOJQJ^JaJmHsH(hfAòhfAòCJOJQJ^JaJmHsH(híÜhfAòCJOJQJ^JaJmHsH(híÜh UCJOJQJ^JaJmHsH%h U5CJOJQJ^JaJmHsH%hð0a5CJOJQJ^JaJmHsH%h}5CJOJQJ^JaJmHsH\Ø–Ø´Ø¸ØæØèØêØÙ"Ù@ÙLÙ`ÙbÙdÙ|ÙˆÙŠÙšÙžÙ ÙžÚ Ú¬Ú¼ÚÎÚ Û"Û0ÛnÛîÜÊÜ¸Ü¸Ü¸¦¸¦”¦¸¦‚¸p¸Ü¸^p¸LÊL"h a}CJOJQJ^JaJmHsH"hÜ•CJOJQJ^JaJmHsH"hŸ32CJOJQJ^JaJmHsH"h¸ CJOJQJ^JaJmHsH"hè:2CJOJQJ^JaJmHsH"h]yCJOJQJ^JaJmHsH"h°!CJOJQJ^JaJmHsH"h?0%CJOJQJ^JaJmHsH"hfAòCJOJQJ^JaJmHsH"hè$CJOJQJ^JaJmHsHp× Ù²Ü à¦äÒæìëLí(ò¾öìü8üô` Ä övFdÄ ®!ªíÔîôôôéééééééééééééééÞÞÞéééé $dha$gd(]Î $dha$gdçiÄ $dha$gdíÜnÛ®Ü²ÜöÜÝ:Ý>Ý~ÝÞ(ÞlÞxÞ~Þ¤Þ´ÞÌÞÜÞßß2ß4ß8ßdßtßvß¦ß°ßÚßàà†àˆà˜àšàîÜÊÜÊÜÊÜÊ¸Ê¢ŒÊz¸zhzhz¸zhzÜ¸Ü¸Ü¸Ü¸"h¢i\CJOJQJ^JaJmHsH"hkÜCJOJQJ^JaJmHsH+h¢=hÆb6CJOJQJ^JaJmHsH+h¢=hkÜ6CJOJQJ^JaJmHsH"h¢=CJOJQJ^JaJmHsH"hÆbCJOJQJ^JaJmHsH"h´lyCJOJQJ^JaJmHsH"híÜCJOJQJ^JaJmHsH!šàœàžà àÊàÞàààêàìàáááá&á(á*áfáçÕÃ±ŸŸ{ŸiŸWŸ{B0"hâ]wCJOJQJ^JaJmHsH(hâ]whâ]wCJOJQJ^JaJmHsH"h ƒCJOJQJ^JaJmHsH"h?0%CJOJQJ^JaJmHsH"hÜ•CJOJQJ^JaJmHsH"hIfCJOJQJ^JaJmHsH"h¢i\CJOJQJ^JaJmHsH"h a}CJOJQJ^JaJmHsH"híÜCJOJQJ^JaJmHsH"h´lyCJOJQJ^JaJmHsH/jh´ly0JCJOJQJU^JaJmHsHfá€á¸áºá¾á(â@ânâÜâââèâþâã"ã*ã@ãHãLãTã`ãbã€ãœãîÜÊ¸¦‘¦Ü¦Ü¦m[mÜ[ÜÊI"h?0%CJOJQJ^JaJmHsH"h>˜CJOJQJ^JaJmHsH"hIfCJOJQJ^JaJmHsH"hÈxþCJOJQJ^JaJmHsH(h&; h¢i\CJOJQJ^JaJmHsH"h¢i\CJOJQJ^JaJmHsH"hž,WCJOJQJ^JaJmHsH"hâ]wCJOJQJ^JaJmHsH"h®g'CJOJQJ^JaJmHsH"h]yCJOJQJ^JaJmHsHœã²ã´ã¼ã¾ãÈãÒãàãâãðãòã ää4ätä€ää’ä¤äîÜÆ³ÆÆ³‹ygUgUC1C1"hÈxþCJOJQJ^JaJmHsH"hž,WCJOJQJ^JaJmHsH"hÛ.pCJOJQJ^JaJmHsH"hÜ•CJOJQJ^JaJmHsH"hâ]wCJOJQJ^JaJmHsH"h]yCJOJQJ^JaJmHsH+hž,Whž,W6CJOJQJ^JaJmHsH%hÈxþ6CJOJQJ^JaJmHsH+hž,Wh?0%6CJOJQJ^JaJmHsH"h?0%CJOJQJ^JaJmHsH"h ƒCJOJQJ^JaJmHsH¤ä¦ä´äìäòäøä&å.åÈåÌåÎåÐåôåöåææ&æ:æXæ–æÐæÒæç"çNçtç–çÌçàçVèîÜÊÜÊÜ¸¦¸¦Ü¸¦¸¦”‚ÜpÜÊÜ^¦^L^‚^"h)žCJOJQJ^JaJmHsH"h¥QîCJOJQJ^JaJmHsH"h…òCJOJQJ^JaJmHsH"hž,WCJOJQJ^JaJmHsH"hŸ32CJOJQJ^JaJmHsH"hå½CJOJQJ^JaJmHsH"h®g'CJOJQJ^JaJmHsH"hY)CJOJQJ^JaJmHsH"h?0%CJOJQJ^JaJmHsH"h}CJOJQJ^JaJmHsHVè¤è°è¨éÀéþéê`êöêëNëPëXëÊëêëìëì ì$ì(ì@ìPìîÜîÊî¸Ê¸Ê¸Ê¸Ê¸¦“€“kYG"h|#^CJOJQJ^JaJmHsH"hé5CJOJQJ^JaJmHsH(hé5h|#^CJOJQJ^JaJmHsH%hJfi5CJOJQJ^JaJmHsH%h|#^5CJOJQJ^JaJmHsH"h?0%CJOJQJ^JaJmHsH"hƒ"ÁCJOJQJ^JaJmHsH"h6wÌCJOJQJ^JaJmHsH"hå½CJOJQJ^JaJmHsH"h)žCJOJQJ^JaJmHsHPì€ì„ìŽì¦ì¨ìÞìJíPílí²íÀíÎíÐíîî î@îŽîî”îîÜÊÜ¸î¦”~”lÜ”ÜZÜZÜBÜ/jhTem0JCJOJQJU^JaJmHsH"hÍx‘CJOJQJ^JaJmHsH"hm3CJOJQJ^JaJmHsH+h¸Hh¸H6CJOJQJ^JaJmHsH"h¸HCJOJQJ^JaJmHsH"h|#^CJOJQJ^JaJmHsH"hý0CJOJQJ^JaJmHsH"hé5CJOJQJ^JaJmHsH"hTemCJOJQJ^JaJmHsH"h (iCJOJQJ^JaJmHsH”î.ï4ï:ïÀïðð&ð2ð:ð@ð°ðÔðèðêðüðññññBñFñNñPñjñ~ñ‚ñ„ñ†ñÆñ(ò,òîÜÊÜÊÜ¸Ê¸Ê¸¦¸¦¸Ü¸Ü¸Ê¸Ü¸ÜÊ¸Ž¸|¦g(hÊOæh¸HCJOJQJ^JaJmHsH"h¯BÕCJOJQJ^JaJmHsH/jhm30JCJOJQJU^JaJmHsH"h¸HCJOJQJ^JaJmHsH"h&SCJOJQJ^JaJmHsH"hm3CJOJQJ^JaJmHsH"h|#^CJOJQJ^JaJmHsH"hø(¥CJOJQJ^JaJmHsH,òDòFò`ôbôdôfô¼ö¾öÞöàöüBü~ü„üéÖÄ²šéˆs]J8&8&"h9 `CJOJQJ^JaJmHsH"hUCJOJQJ^JaJmHsH%hU6CJOJQJ^JaJmHsH+hÊOæhŒ1½6CJOJQJ^JaJmHsH(håZjh¸HCJOJQJ^JaJmHsH"håZjCJOJQJ^JaJmHsH/jhƒ~z0JCJOJQJU^JaJmHsH"hƒ~zCJOJQJ^JaJmHsH"hËCJOJQJ^JaJmHsH%hË6CJOJQJ^JaJmHsH+hÊOæh¸H6CJOJQJ^JaJmHsH„üæüèüêüìü*ý,ý¸ýÀýÂýÆýâýúýþLÿ®ÿèÿ68<Z\îÜîÇ±žÜŒÜŒÜŒÜŒzŒzŒzhzR?%hFSs6CJOJQJ^JaJmHsH+hFSshFSs6CJOJQJ^JaJmHsH"hŒ1½CJOJQJ^JaJmHsH"hFSsCJOJQJ^JaJmHsH"hyyCJOJQJ^JaJmHsH%h9 `6CJOJQJ^JaJmHsH+hÊOæhŒ1½6CJOJQJ^JaJmHsH(hUhŒ1½CJOJQJ^JaJmHsH"h9 `CJOJQJ^JaJmHsH"hUCJOJQJ^JaJmHsH\hjìîðúü"Ròô $&(ëØÆ´Æ´Æ´ž´‰s`M:M%h8IM5CJOJQJ^JaJmHsH%hùj5CJOJQJ^JaJmHsH%h|#^5CJOJQJ^JaJmHsH+h½öh½ö5CJOJQJ^JaJmHsH(hFSshƒÙCJOJQJ^JaJmHsH+hƒÙhƒÙ6CJOJQJ^JaJmHsH"hƒÙCJOJQJ^JaJmHsH"hFSsCJOJQJ^JaJmHsH%hFSs6CJOJQJ^JaJmHsH(hFSshFSsCJOJQJ^JaJmHsH(FHrt’”®°ê.rŽ †®\ ^ ëØÆØ´Ÿ´{iWŸWD%hùj5CJOJQJ^JaJmHsH"hž+ùCJOJQJ^JaJmHsH"hú^£CJOJQJ^JaJmHsH"hl02CJOJQJ^JaJmHsH"hj}LCJOJQJ^JaJmHsH(h8IMhùjCJOJQJ^JaJmHsH"hKhøCJOJQJ^JaJmHsH"h8IMCJOJQJ^JaJmHsH%h8IM5CJOJQJ^JaJmHsH(h8IMh8IMCJOJQJ^JaJmHsH^ ` ~ € Ö & ( î ô ø <\z¶ºìÖÄ¯‡ttbbbbP>bP"hKhøCJOJQJ^JaJmHsH"hò nCJOJQJ^JaJmHsH"ho?ùCJOJQJ^JaJmHsH%hž+ù6CJOJQJ^JaJmHsH+hž+ùhž+ù6CJOJQJ^JaJmHsH"hž+ùCJOJQJ^JaJmHsH(hž+ùhž+ùCJOJQJ^JaJmHsH"hóB4CJOJQJ^JaJmHsH+hóB4hóB46CJOJQJ^JaJmHsH%hž+ù5CJOJQJ^JaJmHsH@B¬ ® (*JLÄÒèž ÄçÒÀª˜†n†n†n†Xª˜F0+hï+ hï+ 6CJOJQJ^JaJmHsH"h¶VCJOJQJ^JaJmHsH+hóB4h¶V6CJOJQJ^JaJmHsH/jhƒ7§0JCJOJQJU^JaJmHsH"hƒ7§CJOJQJ^JaJmHsH"hóB4CJOJQJ^JaJmHsH+hóB4hóB46CJOJQJ^JaJmHsH"hKhøCJOJQJ^JaJmHsH(hž+ùhùjCJOJQJ^JaJmHsH/jhò n0JCJOJQJU^JaJmHsHÄÆJ`(8òôöDFTVXZîÜÊÜ¸ÜÊ ÜŠwbO=((hÞqéhÞqéCJOJQJ^JaJmHsH"hÞqéCJOJQJ^JaJmHsH%hÞqé5CJOJQJ^JaJmHsH(hÞqéhA{cCJOJQJ^JaJmHsH%h‰iâ5CJOJQJ^JaJmHsH+hÊOæhúP^5CJOJQJ^JaJmHsH/jhB>0JCJOJQJU^JaJmHsH"h3 {CJOJQJ^JaJmHsH"hB>CJOJQJ^JaJmHsH"hóB4CJOJQJ^JaJmHsH"hï+ CJOJQJ^JaJmHsHZpP`|~Ôè"~Øèrtv\`fbdîÜîÜîÜÊÜÊÜÊ´Ê¢ŠxfTfTA%hldê5CJOJQJ^JaJmHsH"h?ÖCJOJQJ^JaJmHsH"hldêCJOJQJ^JaJmHsH"húP^CJOJQJ^JaJmHsH/jh¼S0JCJOJQJU^JaJmHsH"h¼SCJOJQJ^JaJmHsH+hÎ\×hÎ\×6CJOJQJ^JaJmHsH"hÎ\×CJOJQJ^JaJmHsH"h(]ÎCJOJQJ^JaJmHsH"hÞqéCJOJQJ^JaJmHsHd~‚„†Â Ä `!¬!®!Ú!ø!"êêê:ê>êîêëêë¨íªíÒîéÖÄ²Ä Ä ‹ y w b b b yP>"hYCJOJQJ^JaJmHsH"hÚÇCJOJQJ^JaJmHsH(hMbhuüCJOJQJ^JaJmHsHU"hKT®CJOJQJ^JaJmHsH(h?ÖhÚÇCJOJQJ^JaJmHsH"hW éCJOJQJ^JaJmHsH"h?ÖCJOJQJ^JaJmHsH"h±WCJOJQJ^JaJmHsH%h?Ö5CJOJQJ^JaJmHsH+hMbhÚÇ5CJOJQJ^JaJmHsHrkovni paviljon (Zrinski trg), povijesni kiosci (Britanski i Rooseveltov trg), kapele-poklonci (Ilirski i Langov trg), meteoroloaki stup (Zrinski trg)... a od ostale opreme gradski sat (Jela iev, Preradoviev, Tomislavov trg i Trg maraala Tita). Mobilijar dje jih igraliata nalazi se na dijelovima Strossmayerovog, Sva ievog i Ma~uranievog trga. Elementi za sjedenje su prisutni na gotovo svim trgovima, bilo kao mobilijarne klupe, ili kao arhitektoni ne strukture. Plohe trgova obraene su u vrlo razli itim materijalima od granitne kocke, do kamenih oplo nika, ljevanih asfaltnih podova, parkovnih sipina i dr. Nasadi i perivojno ureenje trgova. Kompozicijsko-oblikovna i bioloaka osnova perivojnog osmialjavanja zagreba kih povijesnih trgova takoer je zasebna velika tema koja je u literaturi ve vrlo dobro obraena. Uz ve navedenih desetak dominantno perivojnih trgova, vrijedno je spomenuti da se visoki nasadi javljaju i na nekim trgovima posve artificijelnog i arhitektoni nog karaktera (Preradoviev, Britanski, Jezuitski, Ilirski trg te Kaptol), a parterni se nasadi uz redovito pojavljivanje unutar perivojnih trgova nalaze i na Langovom, Ma ekovom trgu i drugdje. Zaklju ak Conclusion Po brojnosti, vremenskoj slojevitosti, reprezentativnosti prostornog koncepta i obodne arhitekture zagreba ki povijesni trgovi najvrjedniji su javni prostori u urbanom tkivu metropole. Svojim oblikovnim i ambijentalnim odlikama ti su trgovi u mnogim primjerima paradigmatska dostignua urbanog planiranja javnih prostora svoga vremena, inei svojevrsni Gesamtkunstwerk gradogradnje, ponajbolje arhitekture, vrtne umjetnosti, skulpturalnih aplikacija u prostoru i komunalnoga in~enjerstva. U nekim su koncepcijskim dostignuima (primjerice u sustavu zelene potkove ) zagreba ki trgovi sumjerljivi ponajboljim srednjoeuropskim realizacijama sli noga tipa, a neki su trgovi tek ambijentalno ugodno osmialjeni u kontekstu lokalnih tradicija pojedinih gradskih etvrti Zagreba. Briga za sustavno o uvanje, obnovu i ureenje povijesnih trgova jedna je od prvova~nih zadaa urbanog planiranja i revitalizacije aire zagreba ke povijesne jezgre, osobito njenih javnih prostora koji su okosnica socijalno kvalitetnog scenarija ~ivota u velikom gradu Prilog primjer kataloake jedinice trga Supplement example of categorized square features * Svih 25 zagreba kih povijesnih trgova koji su predmet ovoga istra~ivanja obraeni su jednoobrazno, prema modelu sa~ete kataloake jedinice , ovdje ilustrirane na primjeru Sva ieva trga. ___________________________________ 16. SVAIEV TRG Trg 'G' (1887.), Trg dr. Ante Star evia (1909.), Sva iev trg (1928.) Regulacije i ureenja: II. generalna regulatorna osnova (1887.), milan lenuci (1904.), viktor kova i (1909.), ciril jegli (1932.), zvonimir kani (1955./56.) P 1,2 ha [98 x 123 m] _______________________________________ Polo~aj, topografija - Trg je smjeaten u J. dijelu Donjega grada; omeen ulicama, ujedno tangentnim prometnicama: }erjavievom (S.), Haulikovom (I.), Kumi ievom (Z.); polo~en na ravnom horizontalnom terenu, djelomi no nasipavan. Geneza - Prvi puta Trg G je ucrtan u II. generalnoj regulatornoj osnovi Zagreba (1887.) na tada joa neizgraenom prostoru; planirana namjena '& tr~iata za prodaju povra i voa' (1901.) nije ostvarena. Nasipavanje depresije u sredianjem dijelu prostora trajalo je do 1903.; M. Lenuci izradio je prvu detaljnu regulaciju tada ve dijelom izgraenog trga (1904.), pretpostavljajui tr~nu funkciju (slobodna sredianja ploha sa zdencem i obodnim dvostrukim drvoredom, na S. dijelu sa stajaliatem za fijakere, na I. za teretna kola). Prema nekim nerealiziranim, prijedlozima Trg je trebao biti poniaten izgradnjom Narodnog muzeja na tom prostoru (1905./06.). Novu modificiranu osnovu izrazitih secesijskih obilje~ja izradio je V. Kova i (1909.) sa idejom ovalno zasnovanog drvoreda, sredianjom fontanom, ugaonim kvadrantima s niskom sadnjom te skulpturalnim eksedrama s kolonadom za postavu spomenika Anti Star eviu (SI. ugao) i Eugenu Kumi iu (SZ.). Iako se ureenje Sva ieva trga pripisuje Kova iu, njegova osnova nije realizirana, a relikt te ideje je tek sadnja kru~nog drvoreda lipa (1910.). Prijedlog preureenja trga sa dj. igraliatem, elementima sjedenja, izgradnjom nu~nika, te nasadima cvjetnih penja ica ostavio je i C. Jegli (1932.). Napuatajui klasi nu geometriju partera, sredianji je prostor kona no preoblikovao Z. Kani (1955./56.), pri emu asimetri nom postavom jezerca, organi no polo~enim stazama i slobodnom sadnjom perivojni dio trga pretvara u moderni pejsa~ni koncept. Oblik, proporcije - Sva iev trg je tipi an square, 'negativ' ispuatene insule formatiran u modulu polovine donjogradskog bloka, gotovo kvadratnih proporcija (1:1,25), s inklinacijom od ortogonalne geometrije samo u I. dijelu Preradovieve / Haulikove ul. Veli ina, povraina 123 x 98 m, P 1,2 ha; neato manje povraine od prosje ne za zagreba ke povijesne trgove. Funkcionalna tipologija Izvorno planiran kao 'kvartovska' tr~nica, u realizaciji namjenom i ambijentalnim odlikama Sva iev je trg primjer perivojnog trga promenadnog tipa, s recentno interpoliranim dj. igraliatem. Po obodu je stambena izgradnja, lokali samo u ugaonim graevinama, bez drugih zna ajnijih javnih sadr~aja. Promet - Obodnim prometom (uli ni pojasevi a. 23 m (S.), 20 m (I.), 15 m (Z.), 9 m (J.) sredianja ploha trga izolirana je kao pjeaa ki otok; jedan od rijetkih trgova na kojemu nema javnog prometa; rubno parkiranje rijeaeno uz sve prometnice; regulacija je jednosmjerna, kru~na; dva semaforizirana raskri~ja. Oprema - Urbana i perivojna oprema novija, nesustavno oblikovana (klupe, koaevi, rasvjeta); recentno unesen mobilijar dj. igraliata; povijesna ograda oko perivoja uklonjena; sredianji motiv je jezerce s vrijednim skulpturalnim akcentom 'Dje aka' (mannequin-pisse) Antuna Augustin ia (1957.); obodne staze su asfaltni plo nici, u parku sipina. Nasadi i perivojno ureenje Iz Kova ievog rjeaenja kontinuira ovalni drvored lipa (zasaen 1910.), Kanijeve dopune slobodnim soliternim grupacijama grmlja i stabala te organi nom matricom i krivudavim stazama (1955./56.) negiraju klasi nu kompoziciju s drvorednom rondelom i kri~nim stazama. Rubna izgradnja - Zgrade na 'pro eljima' trga izgrauju se od 1897., uglavnom dovraene do I. svj. rata; samo Z. strana ima noviji sloj gradnji. Prostor je po obodu strukturiran kontinuiranim potezima s ukupno 17 ugraenih zgrada polo~enih na regulacijskoj crti (P+2, P+3), na parcelama nejednake modulacije (16-40 m). Arhitektonske dominante - Sva iev trg pokazuje stilsku slojevitost i jasan vremenski slijed izgradnje: S. i I. potez uglavnom kasnohistoricisti kih zgrada nastaje krajem 19. i po etkom 20. st.; J. je dio secesijskoga oblikovanja (oko 1910.), a Z. pro elje pripada sloju moderne (od 1920.). Arhitektonske projekte potpisuju V. Heinzel, M. Pilar, B. Bauer, K. Greiner, V. Gross, G. Carnelutti, Prister & Deutsch, R. Lubinsky, I. Mar elja, M. Kauzlari i S. Gomboa; antologijsku vrijednost imaju kua 'Slavex' (V. Kova i, 1920.) i stambena uglovnica (D. Gali, 1953.). Lit.: NN, 18. 9. 1901.; NN, 24. 11. 1906.;Jegli , 1932.; Kani, 1955.; Kani, 1965.; Jovi i, 1991.; Kne~evi, 1994.-1995.; Kne~evi, 2000.; Kne~evi, 2003.a, Kne~evi, 2003.b Dok.: DAZ, MGZ, MK Literatura Bibliography 1. *** (1901.), Uredjenje trga G., Narodne novine , 15. 9. 1901., Zagreb 2. *** (1906.), Trg G., Narodne novine , 24. 11. 1906., Zagreb 3. *** (1994.), Zagreb na geodetsko-katastarskim zemljovidima i u zemljianim knjigama [kat. izlo~be] [ur. Lovri, P.], Umjetni ki paviljon, Zagreb 4. *** (2000.), Dr~avna geodetska uprava 1847.-1963. Inventar [prir. Slukan-Alti, M.], Hrvatski dr~avni arhiv, Zagreb 5. *** (2006.), Zagreba ki leksikon, 1-2, Leksikografski zavod 'Miroslav Krle~a , Masmedia, Zagreb 6. Bedenko, V. (1988./89.), Prilog poznavanju zagreba kog podgraa u 15. stoljeu, Radovi IPU , 12-13: 179-186, Zagreb 7. Bedenko, V. (1989.), Zagreba ki Gradec. Kua i grad u srednjem vijeku, `kolska knjiga, Zagreb 8. Bedenko, V. (1991.), Mons Gradyz iuxta Zagrabiam, Historijski zbornik , XLIV, Zagreb 9. Bedenko, V. (1992.), Gradec osnivanje i gradnja jednog europskog grada, u: Zlatna bula 1242-1992. [kat. Izlo~be]: 33-38, Muzej grada Zagreba, Zagreb 10. Bedenko, V. (1994.), Druatvo i prostor srednjovjekovnoga Gradeca, u: Zagreba ki Gradec 1242-1850. [zbornik]: 37-49, Grad Zagreb, Zagreb 11. Bedenko, V. (1995.), O prostoru Kaptola u srednjem vijeku, u: Zagreba ka biskupija i Zagreb 1094-1994 [zbornik]: 633-648, Nadbiskupija zagreba ka..., Zagreb 12. Cvitanovi, . (1975.), Dokumentaciona graa isusova ke arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji, Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske , 1: 219-246, Zagreb 13. Daki, S. (1977.), Pitanje trga, IP , XXIII, 12 (288), Zagreb 14. Dobroni, L. (1961.), Stari planovi Zagreba, Urbanisti ki zavod grada Zagreba, Zagreb 15. Dobroni, L. (1983.), Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Druatvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske, knj. XXX, Zagreb 16. Dobroni, L. (1986.), Zagreba ki Kaptol i Gornji grad nekad i danas, `kolska knjiga, Zagreb 17. Gostl, I. (1994.), Zagreba ki perivoji i promenade. Nostalgi an pogled u proalost, `kolska knjiga, Zagreb 18. Horvat-Levaj, K.; Bari evi, D.; Repani-Braun, M. (2011.), Akademska crkva Sv. Katarine u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 19. Ivai, K. (ur.) (1976.), }upa Sv. `imuna i Jude Tadeja Markuaevec, }upni ured...Markuaevec, Zagreb 20. Jegli , C. (1932.), Za preureenje Sva ieva trga, Jutarnji list , 1. 7. 1932.: 5, Zagreb 21. Jovi i, N. (1991.), Simbolizam vode i oblikovanje zagreba kih fontana, }ivot umjetnosti , 48-49, Zagreb 22. Kani, Z. (1955.), Obnova Sva ieva trga, IP , 33, Zagreb 23. Kani, Z. (1965.), Javne povraine Zagreba poslije 1918., Hortikultura , 2-3, Zagreb 24. Kara , Z. (2007.), Kua Stankovi u Zagrebu. Studija arhitektonskog razvoja, Prostor , 15, 1 (33): 56-65, Zagreb 25. Kara , Z.; }uni, A. (2012.), Antologijski arhitektonski vodi Zagreba, UPI-2m Plus, Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb [u tisku] 26. Kne~evi, S. (1987.), Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagreba ke zelene potkove , Radovi IPU , 11: 61-93, Zagreb 27. Kne~evi, S. (1988.), Ciglana izgubljeni trg, 15 dana , 6: 28, Zagreb 28. Kne~evi, S. (1988./89.), Geneza Trga maraala Tita i zelena potkova u Zagrebu, Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske , 14-15: 111-149, Zagreb 29. Kne~evi, S. (1991.), Britanski trg u Zagrebu. Nastanak i oblikovanje; status i obnova, Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske , 17: 9-46, Zagreb 30. Kne~evi, S. (1993.), Zrinjevac 1873-1993., Naklada Prelog, Zagreb 31. Kne~evi, S. (1994.-1995.), Trg Petra Preradovia i Trg Petra Sva ia u Zagrebu. Geneza dvaju donjogradskih trgova, Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske , 20-21: 109-142, Zagreb 32. Kne~evi, S. (1994.a), Akademijna pala a i njeni trgovi, Bulletin Razreda za likovne umjetnosti HAZU , XLII, 1 (60): 35-46, Zagreb 33. Kne~evi, S. (1994.b), Lenuci i Lenucijeva potkova , Radovi IPU , 18: 169-185, Zagreb 34. Kne~evi, S. (1996.-!997.), Povijest podru ja bivae Rudolfove vojarne i Trga Francuske republike u Zagrebu, Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske , 22-23: 57-72, Zagreb 35. Kne~evi, S. (1996.a), Zagreba ka zelena potkova, `kolska knjiga, Zagreb 36. Kne~evi, S. (1996.b), Za obnovu zagreba ke Zelene potkove, Radovi IPU , 20, Zagreb 37. Kne~evi, S. (2000.-2001.), Obnavljanje Trga N. `. Zrinskoga u Zagrebu, Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske , 26-27: 35-60, Zagreb 38. Kne~evi, S. (2000.a), Urbanisti ke zamisli Viktora Kova ia, Radovi IPU , 24: 93-112, Zagreb 39. Kne~evi, S. (2000.b), Zelena potkova u Zagrebu, u: Historicizam u Hrvatskoj, I: 100-115, II: 466-493, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 40. Kne~evi, S. (2003.a), Kova ieve vizije ureenja zagreba kih trgova i perivoja 1905.-1909., u: Arhitekt Viktor Kova i ~ivot i djelo: 133-152, HAZU, Zagreb 41. Kne~evi, S. (2003.b), Zagrebu u srediatu, Barbat, Zagreb 42. Kne~evi, S. (2004.), Nadbiskuski / Langov trg: mjene i poniatenja, Radovi IPU , 28: 250-270, Zagreb 43. Kne~evi, S. (2007.), Zagreba ke planirane vojarne iz doba Habsburake monarhije, u. Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesni ara umjetnosti: 321-335, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 44. Kne~evi, S. (2011.), Zagreb: grad_memorija_art, Meandarmedia, Zagreb 45. Ladovi, V.; Premerl, N. (1984.), O razvoju i ureenju Ilice, Preradovieva trga i Juriaieve ulice u XIX i XX stoljeu, Iz starog i novog Zagreba , VI: 189-204, Zagreb 46. Lon arevi, J. (ur.) (1987.), }upa `estine, Kraanska sadaanjost, }upni ured Sv. Mirka `estine, Zagreb 47. Maruaevski, O. (1987.), Od Manduaevca do Trga Republike, Druatvo povjesni ara umjetnosti SR Hrvatske, k. XLI, Zagreb 48. Mili, B. (1995.), Razvoj grada kroz stoljea, 2. Srednji vijek, `kolska knjiga, Zagreb 49. Schneider, A. (1929.), Perivoji, vrtovi i aetaliata u starom Zagrebu, Narodna starina , 8: 149-180, Zagreb 50. `itaroci, B. I M. (2004.), Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeu. Javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu, `itaroci d.o.o., Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb 51. Ul nik, I. (1936.), Terg bana Zrinjskog. Kako je nastao Zrinjski trg, Zagreb, revija , 11-12, Zagreb 52. Vu eti, R. (2009.), Trgoviate Podsused. Razvoj mjesta kroz povijest, u: Podsused, vjerski ~ivot i tradicija, kulturno-povijesna, umjetni ka i prirodna baatina: 79-87, }upa Sv. Ivana Bosca Podsused, Zagreb 53. }uni, A.; Matuhina, N. (2012.), Modernist Squares in Zagreb between Two World Wars - The Genesis and Urban Characteristics, u: International Scientific Conference Rethinking Urbanism . Proceedings Book [ed. Kara , Z.] 177-180, Croatian Architects Association..., Zagreb Izvori Sources MGZ Muzej grada Zagreba:, Opati ka 20 Zbirka planova i nacrta Zagreba fond 571 Zbirka fotografija fond 572 DAZG Dr~avni arhiv u Zagrebu, Opati ka 29: Zbirka planova i nacrta grada Zagreba fond 1133 [1123] Kartografska zbirka fond 1132 [0869] Zbirka fotografija fond 1135 [0866] HDA Hrvatski dr~avni arhiv, Zagreb, Maruliev trg 21 Dr~avna geodetska uprava Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Kne~evi, 2003. Sl. 2.-4. Crte~i: autori Sl. 5.-8. Kne~evi, 2003. Sl. 9. *** 1994. Sa~etak Summary Historic Squares in Zagreb before 1918 Spatial Genesis and Urban Characteristics Squares are urban public spaces with a particular identity and social significance. The city of Zagreb presently has 65 squares out of which 25 are the historic ones laid out until the end of the First World War (1918); 10 squares were formed in the period of Modernism (1918-1941) whereas 30 squares have been laid out in the period of contemporary urban growth (after 1945). Almost all analyzed historic squares in Zagreb were created on a modestly sized area of the city until 1918 including Kaptol, Upper town and the Central city area with an exception of the three former village squares (Podsused, `estine and Markuaevec), today incorporated in the City of Zagreb. General characteristics of the squares. - Squares in Zagreb have predominantly been the object of historiographic research with cultural, historical and artistic interpretations whereas their urban aspect has been largely neglected. This research is based on the archives and documents such as maps and plans as well as photo documentation in the Municipial Archive in Zagreb and the Museum of Zagreb. Most of the analyzed public spaces in Zagreb are clearly defined as squares according to their characteristics such as their name, official status, historical origin or their urban structural, morphological and functional features. However, some of them are atypical and even ambiguous as far as their conceptual definition is concerned. These are the unnamed pseudo-squares (street widenings, niches in the urban fabric, common semi-public spaces in residential neighbourhoods etc.) that cannot be officially characterized as squares in terms of their status and names, yet they do possess certain square-like characteristics in terms of their urban features and ambient associations (for example the funnel-like beginning of Mesni ka street, the junctions of Preradovieva and Masarykova streets, Juriaieva and Petrinjska streets, part of the old Vlaaka street and in particular the corner semi-square in front of St Bla~ church) Kaptol, although the oldest Zagreb square, does not have the word square in its name. Some squares apparently seem to be a part of the historical concept of the historicist Central city area although they have been recently formed on the vacant lots created at a later date in the urban fabric (Franjo Tuman square was laid out after the Rudolf s barracks had been demolished in 1978). There are also numerous unbuilt squares from the regulation plans of Zagreb (1887, 1905, 1907) that were part of the historic city concept. Origin of squares historical framework. - Two typical but functionally different squares were formed in medieval Zagreb: the church square in front of the Kaptol cathedral and the trade square called Markov trg on Gradec. Historically, the older one should be the Kaptol square (originating in the 11th century?) although spatially and structurally it was formed in the Renaissance. Gradec square has preserved the mid 13th century Romanesque concept almost intact. That makes it the oldest Zagreb square. It is difficult to trace accurately the origin of the historic squares of the former suburban villages. However, taking into consideration the origin of their churches, it may well be assumed that the square in Markuaevec dates from the 14th century and the one in `estine from the 17th century. The early Baroque matrix of Zagreb dates from medieval times. In an extensive 17th century urban reconstruction, two new churches on Gradec were accompanied by the formation of three new squares (St Catherine sq., Jesuits sq. and Markovi sq.): one square in front of the eastern city gate (Trg brae hrvatskog zmaja) and Jela i square, nowadays the central city square of Zagreb. In the mid 19th century and the early modernization period Zagreb had only seven squares (along with two market squares in the northern villages). Just a few decades later 16 new squares were formed that were markedly historicist. Among them there is the well-known system of seven park squares forming the U-shaped green belt of Zagreb. After 1897 when Preradovi s square was formed, no other square has ever been laid out that might be considered a part of the city s historic fabric. Most of the earlier public spaces were finished until 1918 in terms of the surrounding construction, vegetation or equipment. The last completed squares that originated in the 19th century were Ma~urani and Ma ek squares at the beginning of De~eli street (both laid out until the late 1920s). Thus the concept of the city squares from the Second regulation plan was mostly implemented. The next square (called Trg hrvatskih velikana) after 1897 in Zagreb was created 30 years later following the completion of the Stock market building in 1927. Urban features of the squares. Most squares in Zagreb have been laid out on a flat horizontal ground (occasionally it is the result of filling up and hydroamelioration). Only some of the Upper town squares as well as parts of the squares in `estine and Markuaevec were positioned on the slope. The smallest square in Zagreb is Markovi square (up to the neighbouring facades it measures 22x24 meters with an area of only 0,052 hectares) whereas the biggest one before 1918 was Tomislav square (124x315 m with an area of 3,905 hectares), almost 74 times larger than the former! The average area of Zagreb historic squares is 1,369 hectares whereas all 25 analyzed squares take up 34,23 hectares which makes a considerable part of the urban fabric of historic Zagreb in its boundary lines until 1918. Most of the historic squares in Zagreb were planned even in the earliest periods of medieval urbanization and they therefore have regular and geometric forms such as a) quadrilateral shapes (some examples are almost regular squares); Jela i square has the most elongated proportions (1:2,58); b) triangular or funnel-like shapes; c) organic examples or the ones with complex plans. The buildings on almost all squares are built in continuous rows on the regulation lines with the building height of 3-4 levels (ground-floor + 3(4) levels). In earlier historical periods the squares were predominantly intended for trade or gatherings in front of the churches whereas more recently they had mostly market and park or promenade functions. Only 4 squares are pedestrian while 20 squares serve for public city transport (trams or buses) and other forms of traffic. The equipment of the squares differs: mostly there is a sculpture or a fountain while other elements vary depending on the character of the space. Vegetation is dominant on park squares of the U-shaped green belt although it is also present on all squares in the central city area. Regarding their characteristics, the squares in Zagreb belong to the Central European context and at the same time form a valuable part of our urban heritage. Alen }uni Nikola Matuhina Biografije Biographies Alen }uni, Zagreb, 1989.; student mastera zagreba koga Arhitektonskog fakulteta; dobitnik je Nagrade dekana i Rektorove nagrade, pohaao je meunarodne ljetne akole I radionice; demonstrator na 14 kolegija pri sve etiri fakultetske katedre, objavio 75 stru nih i znanstvenih radova. Nikola Matuhina, Pula, 1987.; diplomant mastera zagreba kog Arhitektonskog fakulteta; dobitnik je Rektorove nagrade, demonstrator na Katedri za urbanizam; sudjelovao na meunarodnome znanstvenom skupu Rethinking Urbanism , objavio viae stru nih i znanstvenih radova. Alen }uni, Zagreb, 1989, student of the Master Program in Architecture and Urban Planning at the Faculty of Architecture in Zagreb; Dean s and Rector s awards winner, student tutor for 14 courses offered by all four departments, published 75 papers, participant in international summer schools and workshops. Nikola Matuhina, Pula, 1987, student of the Master Program in Architecture and Urban Planning at the Faculty of Architecture in Zagreb; Rector s award winner, student tutor in the Department of Urban Planning, participant in international conference Rethinking Urbanism , published several papers. (potpisi ilustracija) Sl. 1. Sva iev trg perspektivna skica regulacije, V. Kova i, 1909. Fig. 1. Sva i Square regulation plan, perspective sketch, V. Kova i, 1909. Sl. 2. Topografski razmjeataj zagreba kih povijesnih trgova nastalih do 1918. Fig. 2. Topographical layout of Zagreb historic squares before 1918 Sl. 3 Morfoloaki i veli inski poredbeni prikaz trgova Fig. 3. Morphology and size of the squares, comparison Sl. 4. Prostorni shematogrami trgova Fig. 4. Spatial schemes of the squares Sl. 5. Sva iev trg II. generalna regulatorna osnova, detalj Trga G , 1887. Fig. 5. Sva i Square second master plan, Square G , detail, 1887. Sl. 6. Sva iev trg regulacijska osnova Trga G , M. Lenuci, 1904. Fig. 6. Sva i Square regulation plan, Square G , M. Lenuci, 1904. Sl. 7. Sva iev trg regulacijska osnova, V. Kova i, 1909. Fig. 7. Sva i Square regulation plan, V. Kova i, 1909. Sl. 8. Sva iev trg prijedlog preureenja, C. Jegli , 1932. Fig. 8. Sva i Square redesign proposal, C. Jegli , 1932. Sl. 9. Sva iev trg projekt preureenja, Z. Kani, 1955. Fig. 9. Sva i Square redesign project, Z.Kani, 1955. Sl. 10. Sva iev trg detalj ortofoto snimke, 1994. Fig. 10. Sva i Square ortophoto, detail, 1994. Tabl. I. Urbanoloake odlike i glavni prostorni pokazatelji zagreba kih povijesnih trgova nastalih do 1918. Table I. Urban features and main spatial characteristics of Zagreb historic squares before 1918. Istra~ivanje je tijekom 2011./12. provedeno na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsa~nu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, u okviru znanstvenog projekta 'Urbanisti ko i pejsa~no nasljee Hrvatske kao dio europske kulture' [aifra projekta pri MZOS: 054-0543089-2967]. Za mentorsko vodstvo zahvaljujemo prof. dr.sc. Mladenu Obadu `itarociju i doc. dr.sc. Zlatku Kara u. Prema popisu ulica Grada Zagreba rije 'trg' se nalazi u nazivima 64 prostorne cjeline, emu treba pribrojiti i Kaptol koji, iako ne nosi naziv trga, to ipak jeste - i po svome obliku i genezi, i po 'kru~nom' sustavu kunih brojeva karakteristi nom za numeraciju trgova (Zagreb plan grada 1:20.000, Trsat polo d.o.o., Zagreb, 2008.). U taj su broj uklju eni i povijesni trgovi nekada zasebnih prigradskih sela `estina, Markuaevca i Podsuseda, koji su danas inkorporirani u urbanu cjelinu Zagreba te se i navode u popisu gradskih ulica. Kne~evi je obradila sljedee trgove, prema bibliografskim datacijama iz popisa literature: Zrinski trg (1987., 1993., 2000.-2001.); Ciglanu 'izgubljeni trg' (1988.); Trg maraala Tita (1988.-1989.); Britanski trg (1991.); Strossmayerov trg (1994.a); Preradoviev trg (1994.-1995.); Sva iev trg (1994.-1995.); Trg francuske Republike (1996.-1997.); Langov trg (2004., 2011.), dok je trgove 'Zelene potkove' u viae navrata autorica obraivala sintezno kao cjelinu, pa su u tim studijama publicirani i trgovi koji nemaju prethodnu monografsku obradu Tomislavov, Star eviev, Maruliev i Ma~uraniev (1996.a, 1996.b, 2000.b, 2003.b). Kne~evi, 1994.b, 2000.a, 2003.a Bedenko, !988.-1989., 1989., 1991., 1992., 1994., 1995. Dobroni, 1961., 1983., 1986. Maruaevski, 1987. Ladovi, Premerl, 1984. Ul nik, 1936. Gostl, 1994. `itaroci, 2004. }uni, Matuhina, 2012. Dobroni, 1961.; *** 1994. *** 2006. DAZG - Zbirka planova i nacrta grada Zagreba fond 1133 [1123]; Kartografska zbirka fond 1132 [0869]; Zbirka fotografija fond 1135 [0866] MGZ- Zbirka planova i nacrta Zagreba fond 571; Zbirka fotografija fond 572 Po etkom 90-ih godina, s uspostavom neovisne Hrvatske po nalogu dr~avnog vrha dio kaptolskog prostora pred katedralom na nekoliko je dana bio preimenovan u Trg Alojzija Stepinca (dobivai tada naziv trg), no nakon povratka kardinala Franje Kuharia s putovanja u Zagreb, koji o ovoj odluci nije bio konzultiran, na njegov je zahtjev vraen povijesni naziv Kaptol. Za brojne europske primjere medijevalnih trgova takvog oblika i podrijetla v. Mili, 1995. U Hrvatskoj referentni je primjer glavni trg u Po~egi (barokne obodne izgradnje, no srednjovjekovne matrice i podrijetla), zatim vara~dinski Trg slobode (nekada }upni trg oko crkve Sv. Nikole, sredianji trg u Pakracu i dr Po etak Mesni ke ul. na Haillerovom planu Zagreba iz 1825. crtan je kao uski uli ni prolaz bez proairenja, na topografskoj karti iz 1853../54. vide se naznake proairenja kosom dispozicijom kue iznad danaanje kue Rosenfeld (ista situacija je dokumentirana i na katastarskoj karti iz 1860-ih, te na Albrechtovom Nacrtu Zagreba iz 1864. U danaanjem je obliku za etak Mesni ke formiran tek u drugoj polovini 19. st., doti no nakon regulacije potoka koji je pomaknut na koridor buduega De~manovog prolaza i izgradnje kue Rosenfeld zakrivljenoga pro elja oblikovanog po projektu Franje Kleina i nema, kako bi se moglo pomisliti, srednjovjekovno podrijetlo poput ranije spomenutoga kaptolskog 'ljevka'. Na po etku mesni ke je postavljen spomenik A. Ka iu-Mioaiu Ivana Rendia, u Masarykovoj je postavljen spomenik Nikoli tesli Ivana Meatrovia, na po etku Petrinjske je skulptura Stjepana Radia, a u Vlaakoj je ulici spomenik Augustu `enoi kiparice Marije Ujevi. U II. regulatornoj osnovi iz 1887. na kri~anju De~elieva prilaza i Primorske ul ucrtan je rombi ni trg formatiran zakoaenim uglovima blokova. Od te ideje SI i JZ ugao su doista i izgraeni sa kosom regulacijskom crtom, no na ostala dva ugla uvu enom izgradnjom stvoreni su 'negativni' uglovi, tj. 'niae' Kne~evi, 2007: 331; Kne~evi, 2011: 85 Prema kriteriju koji smo u istra~ivanju i obradi postavili, povijesnim trgovima Zagreba smatramo sve primjere nastale do 1918. Na katnoj eta~i Kamenitih vrata sjediate je Dru~be brae hrvatskog zmaja pa se gradskim vlastima inilo prikladnim po njima imenovati jedan novi trg koji povijesno nikada kao trg nije funkcionirao niti je bio imenovan kao zasebna cjelina. }uni, Matuhina, 2012: 178 Opairnije o primjerima srednjovjekovnih binarnih i bicentri nih gradova u kontekstu zagreba ka dva urbana nukleusa Gradeca i Kaptola (npr. Carcassone, Esztergom, Budimpeata, Krakow, Steyr& ) v. Mili, 1995: 98-101. Mili, 1995: 142 Bedenko 1992: 36; Mili, 1995: 198 Tlocrte navedenih primjera v. Mili,1995: 83, 130-133, 140-141, 146-147, 178-179, 240 Bedenko 1989: 34, Bedenko, 1992: 34, 36; Bedenko 1994: 42-43 Mili, 1995: 204 Bedenko, 1995: 635, pozivajui se na A. Klaara, ukazuje na injenicu da su se trokutasti trgovi na ra vanju puteva (ato jest geneza i oblik kaptolskoga trga) u Europi nastaju ve prije 1000. godine, a najja i razvoj imaju u 11. st., upravo u vrijeme kada se i na Kaptolu gradi katedrala i kada se formiraju prvi obrisi urbaniteta toga novog crkvenog naselja. U razmatranje ne uklju ujemo devastacijski formiran 'prazninu' pred ulazom u katedralu koja je rezultat Bolleovog ruaenja Baka eve kule i zapadnog zida biskupske utvrde 1906./07., jer taj dio prostora katastarski i nadalje pripada parceli dvora, a ne trga. Bedenko, 1989: 34; Cvitanovi, 1975: 220, 222 Horvat-Levaj, Bari evi, Repani-Braun, 2011: 31-37 Pala a Dverce i zgrada stare isusova ke klasi ne gimnazije na ju~noj fronti trga, te crkva Sv. Katarine na isto noj nastale su u 17. st., a pala a Kulmer na sjevernom prospektu trga i zapadna graanska uglovnica su iz 18. st. (Dobroni, 1986: 197-216). Cvitanovi, 1975: 220, 222 Bedenko, 1989: 34-35 *** 1994: 66 Dobroni, 1986: 166-167; Bedenko, 1989: 35-36 *** 1994: 84-85 Topografiju svih tada zabilje~enih kua i parcela na podru ju danaanjega trga, te polo~aj Sv. Martina u njegovom SZ dijelu iscrpno je elaborirao Bedenko, 1988-1989: 179-185. Maruaevski, 1987: 6-7 Najstariju graevnu i regulacijsku crtu Trga iz sredine 18. st., formiranu na zakoaenom uglu izmeu Ilice i Radieve ul. danas uva kua Stankovi (Kara , 2007.), dok je regulacijska crta na ju~nom pro elju fiksirana izgradnjom kue Felbinger 1829. (Kara , }uni, 2012.). Linija sjevernog pro elja trga rezultat je regulacije i nove izgradnje s kraja 19. st. zapo ete 1884. izgradnjom pala e Pongratz, a dovraena 1907. izgradnjom kue Popovi. Isto na strana trga takoer s pomakom graevinske crte u odnosu na izvornu, fiksirana je tek 1906. izgradnjom uglovnice Feller na ulazu u Juriaievu ul. (Maruaevski, 1987: 49-65). S joa nekoliko interpolacija formatiranje trga dovraeno je tek pred II. svj. rat. }upa `estine je utemeljena 1673. kada je naselje ve moralo biti znatnije veli ine, a 'crkveni trg' - mjesto pu kih pobo~nosti, proatenja, ali i trgovanja - uobi ajeni je prostorni fokus oko kojega se vremenom formiralo srediate sela (Lon arevi, 1987: 24). Prvi spomen markuaeva ke crkve zabilje~en je 1328., ~upe 1334., a danaanja crkva datira iz 1476. (Ivai, 1976: 9). Agram sammt Umgebung, 1:14.400, rukopisni original KAW -G I h 1-1-5; tiskana ina ica MGZ-inv. br. 1859 (prema *** 1994: 80-81, 82-83) *** 1994: 77 HDA-fond: Dr~avna geodetska uprava, br. 2235, 2236 (prema *** 1994: 84-85; *** 2000: 594-595) Nacrt Zagreba& , 1: 5760, MGZ (prema *** 1994: 88-89) Promenada je ureena 1839.-1845. (Gostl, 1994: 106-107; `itaroci, 2004: 136) Plan uli nih izgreda u Zagrebu& , MGZ-inv. br. 183 (prema *** 1994: 75) Schneider, 1929; *** 1994: 85; `itaroci, 2004: 135-136 *** 1994: 80-83, 88-89 Kne~evi, 1996.a: 29; Kne~evi, 2003.b: 158 Kne~evi, 1987; Kne~evi, 1993; Kne~evi, 2000-2001. Kne~evi, 2003.b: 162-163 *** 2006, 2: 382-383 Kne~evi, 1994.b; Kne~evi, 1996.a, Kne~evi, 1996.b; Kne~evi, 2000.b; `itaroci, 2004: 138-151 Kne~evi, 1996.a: 83; Kne~evi, 2003.b: 187 Botani ki vrt kao osma perivojna cjelina nema odlike trga. Kne~evi, 1994.a Kne~evi, 1988-1989. Kne~evi, 2004. Kne~evi, 1991. Kne~evi, 1994-1995. Kne~evi, 1994-1995; iscrpni popis referenci v. u prilogu lanka kataloakoj jedini Sva ieva trga Kne~evi, 1996-1997. Taj ljevkasti pseudotrg dobro je dokumentiran na katastarskoj karti Podsuseda iz 1861./62. (HDA-fond: Dr~avna geodetska uprava, Zg-488, 489) Vu eti, 2009: 87 Kne~evi, 1994-1995; Kne~evi, 2003.b: 223 Kne~evi, 1996.a: 576-593 }uni, Matuhina, 2012. Regulaciju Jezuitskog trga izveli su Viktor Kova i i Hugo Ehrlich, 1909./10. kojom je prilikom na zapadnoj terasi postavljena akcentna skulptura-fontana Ribar sa zmijom Simeona Roksandia, a na najni~oj isto noj je zasaen drvored lipa (Kne~evi, 2000.a: 107-108; Kne~evi, 2003.a: 150-151). Kne~evu, 1996.a: 151 Dobroni, 1983: 251 Kne~evi, 1996.a: 152 Kne~evi, 1994-1995: 133 Kara , }uni, 2012. Tomislavov je trg drugi po veli ini od svih zagreba kih i hrvatskih trgova, i tek je neznatno manjii od Kreaimirova trga ija je povraina 4,35 ha. Iznimka je jedino Star eviev trg koji je nakon izgradnje zgrada Mirovinskog osguranja i hotela 'Esplanade' sredinom 20-ih godina 20. st. smanjen na 0,90 ha, do im se u izvornoj modulaciji uklapao u navedene veli ine ostalih trgova. Os irilometodske ulice, unato nesumnjivo planskome srednjovjekovnom konceptu trga, pristupne ulice i pozicije crkve, nije sasvim okomita na ju~ni portal Sv. Marka, ve je u inklinaciji od 1,5° koliku greaku u izmjeri pokazuje i isto ni zid crkve, i isto na strana trga (Bedenko, 1992: 34-37). Gradec je dobio pravo na dvotjedni sajam uz blagdan Sv. Marka, u trajanju 18. travnja 1. svibnja (Bedenko, 1992: 36). Kne~evi, 1996.a: 422, 597 Kne~evi, 1994-1995. Po etak stvaranja oblikovanih pjeaa kih zona u srediatu Zagreba vezan je uz Univerzijadu 1987. kada je na temelju natje ajnog rjeaenja B. Silaina i M. Kranjca preureen Trg bana Josipa Jela ia, potom je po etkom 90-ih izvedeno kontroverzno preureenje Preradovieva trg (takoer projekt M. Kranjca), a unazad nekoliko godina su novom granitnom kockom i drugim oblikovnim intervencijama (nepoznatog autorstva) poplo eni Markov trg i Trg brae hrvatskog zmaja. Samo 5 trgova je bez linija javnoga gradskog prijevoza: Markov, Preradoviev, Sva iev, Trg Brae hrvatskog zmaja i Podsusedski trg. Tramvaji prolaze ili tangiraju rubno (T) sljedee trgove: Jela ievim, Britanskim (T), Zrinskim, Strossmayerovim, Tomislavovim, Star evievim, Marulievim (T), Rooseveltovim, Tumanovim (T), Ma ekovim (T), Langovim i Trgom maraala Tita. Autobusi javnoga gradskog prijevoza prolaze sljedeim trgovima: Ilirskim, Jezuitskim, Katarininim, Markovievim, Britanskim, kaptolskim, Ma~uranievim, aestinskim i markuaeve kim trgom. Kolni promet preko same plohe trga imaju samo mali gornjogradski trgovi na kojima fizi ki nije mogue druga ije rjeaenje - Markoviev, Katarinin i Jezuitski te prigradski trgovi Podsuseda, `estina i Markuaevca koji su i nastali kao proaireno kri~iate uli nih komunikacija. Citat prema: `otaroci, 2004: 139 `itaroci, 2004; Kne~evi, u brojnim radovima navedenim u popisu literature. ÒîÔîúîï ïŠï¤ï¦ïÔïâïøïHðzð|ð~ðZñ\ñÞñ&ò<òFóëÕ¿©”””m”R”m@m@m@"hNKjCJOJQJ^JaJmHsH5jhMbhÚX0JCJOJQJU^JaJmHsH"hKT®CJOJQJ^JaJmHsH(hMbhÚXCJOJQJ^JaJmHsH(hMbh3 {CJOJQJ^JaJmHsH+hMbh3 {5CJOJQJ^JaJmHsH+hMbhÚX5CJOJQJ^JaJmHsH+hMbhuü5CJOJQJ^JaJmHsH(hMbhYCJOJQJ^JaJmHsHÔîHóJó^ótóvóJ÷„ùœûžû ûòûZü\üØýÚýÜý$þ&þJþØþÚþôììääÙÙÙäääÑÉÉÄÄÄÄÄÄÄÄgd5²$a$gd\Q$a$gdP $dha$gd‰tÒ$a$gdx{$a$gdîr% $dha$gdçiÄFóHóJó^órótóvóxó¦óÄóèóÂõØõö"ö:öXöœö÷F÷H÷J÷‚ù„ùîÜÈ³›‡ykyky]y]yKy]y]k]=h^OJQJ^JmHsH#h‰tÒh‰tÒ6OJQJ^JmHsHhÿ=!OJQJ^JmHsHhQVèOJQJ^JmHsHh‰tÒOJQJ^JmHsH&h^:B*OJQJ^JmHphÿsH/hx{h5²5:B*OJQJ^JmHph€€€sH)hx{5:B*OJQJ^JmHph€€€sH&hMbhîr%5:OJQJ^JmHsH"hNKjCJOJQJ^JaJmHsH"huüCJOJQJ^JaJmHsH„ù:ûšûœû û´ûðûòûZü\üfünü„üªüý ý&ý2ýòäÐ¼ª›ŒufQ?Q?Q?-Q"hÄplCJOJQJ^JaJmHsH"hKg CJOJQJ^JaJmHsH(hKg hKg CJOJQJ^JaJmHsHh@¼:OJQJ^JmHsH,hPhP:B*OJQJ^JmHph€€€sHh5²:OJQJ^JmHsHhKg :OJQJ^JmHsH#h5²h5²:OJQJ^JmHsH&h^:B*OJQJ^JmHphÿsH&hÿ=!:B*OJQJ^JmHphÿsHhÄ!OJQJ^JmHsHhÿ=!OJQJ^JmHsH2ý>ýLýžýÔýÖýØýÜý"þ$þ&þ*þ.þFþ˜þÖþîÜîÊµ ’„vhZI7I)hÈCJOJQJ^JaJ#h5²h5²5CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJh´ybCJOJQJ^JaJh:°CJOJQJ^JaJh5²CJOJQJ^JaJhn=KCJOJQJ^JaJhÅ{KCJOJQJ^JaJ(h\Qh:°CJOJQJ^JaJmHsH(hKg hKg CJOJQJ^JaJmHsH"hÄplCJOJQJ^JaJmHsH"h@5CJOJQJ^JaJmHsH"hKg CJOJQJ^JaJmHsHÖþîþÿÿÿ$ÿHÿ\ÿ*DF”–˜¦ïáïÏÀÏ² ‘ €ïrdVEï3#h?Éh?É5CJOJQJ^JaJ h5²h¡ CJOJQJ^JaJh¡ CJOJQJ^JaJh5²CJOJQJ^JaJh2-CJOJQJ^JaJ hÈh5²CJOJQJ^JaJhÈ:CJOJQJ^JaJ#h5²h5²:CJOJQJ^JaJhÈCJOJQJ^JaJh¿^:CJOJQJ^JaJ#hÈhÈ:CJOJQJ^JaJh´ybCJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJF–˜dîvà’â^Î!Ð!,#R#T#V#X#n#ˆ#Š#$ž$úúúúòòòòòòòòòòúúúêêêêêêêê$a$gdîr%$a$gd5²gd5²¦ÄÆêî˜œº¾Þâæè (246bdptvŠ”®¶ÌäôâðâÑ¿Ñ¿Ñ¿Ñ¿±Ñ±£±£±£±Ñ‘ðâÑ¿Ñm[[±Ñ#hÄplhÄpl6CJOJQJ^JaJ#hÄplh¿^6CJOJQJ^JaJ#hÄplh5²6CJOJQJ^JaJ#h?Éh?É5CJOJQJ^JaJhn=KCJOJQJ^JaJhÄplCJOJQJ^JaJ#h5²h5²6CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJh?ÉCJOJQJ^JaJhÄpl5CJOJQJ^JaJ!âìZ^œ@P~ì*† Œ À Æ 28htvxˆ¬^òáÏáÏÁá³ÁáÁáÏáÏá¡’ƒtáeÏVá³áHh?ÉCJOJQJ^JaJhÄpl6CJOJQJ^JaJhÅ{K6CJOJQJ^JaJhÄpl5CJOJQJ^JaJh?É5CJOJQJ^JaJh\Q5CJOJQJ^JaJ#h?Éh?É5CJOJQJ^JaJhACCJOJQJ^JaJhÄplCJOJQJ^JaJ#h5²h5²6CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJhÅ{KCJOJQJ^JaJ^`ÀÄ$(8:TVfìîïÞÌÞ»Ÿ~o`O`»A3hNz!CJOJQJ^JaJhÄplCJOJQJ^JaJ hÄplhÄplCJOJQJ^JaJhÄpl5CJOJQJ^JaJh?É5CJOJQJ^JaJh\Q5CJOJQJ^JaJ#h?Éh?É5CJOJQJ^JaJh?ÉCJOJQJ^JaJhÿ5-CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJ#h5²h?É6CJOJQJ^JaJ h5²h?ÉCJOJQJ^JaJ h?Éh?ÉCJOJQJ^JaJî "LNbd’”–Ö&(Lb†¢²¸ÜìíÞÍ¼Í®Í®ÍŸ®‘€n€`R`D®D®RhtS¹CJOJQJ^JaJhÅ{KCJOJQJ^JaJhÿ'=CJOJQJ^JaJ#h5²h5²6CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJhÄplCJOJQJ^JaJh¬25CJOJQJ^JaJh¬2CJOJQJ^JaJ h¬2hÄplCJOJQJ^JaJ h¬2h¬2CJOJQJ^JaJhÄpl5CJOJQJ^JaJ#hNz!hNz!5CJOJQJ^JaJì"$&.<tv‚ˆŠÞâôø "Ž²ÀÂÆÖìúü VZvŽžÜÞàìïáÓÅÓÅ·¥–ˆweweweweˆ·ˆ·ˆ·ˆ·ˆ·ˆ·ˆ·ˆ·ˆ·ˆ¥#h5²h5²6CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJh ;CJOJQJ^JaJh¬25CJOJQJ^JaJ#hNz!hNz!5CJOJQJ^JaJhn=KCJOJQJ^JaJh¬2CJOJQJ^JaJh7(CCJOJQJ^JaJhtS¹CJOJQJ^JaJ h5²h7(CCJOJQJ^JaJ&ìîðò`”¸ºÌ>rŠ¤¦´¸ÈÊÐîðòFLP’ÈÎ "ðáÓÂ´¦˜¦˜´˜Â˜Â˜Â˜Â†Â†´˜´˜xiðXð´ð hQ1åhQ1åCJOJQJ^JaJhn=K5CJOJQJ^JaJh5²CJOJQJ^JaJ#h5²h5²6CJOJQJ^JaJh3CJOJQJ^JaJhACCJOJQJ^JaJhQ1åCJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJh7(CCJOJQJ^JaJh7(C5CJOJQJ^JaJhQ1å5CJOJQJ^JaJ "<>VXZ`fÀ:Tâ>\^²¼À^Œ’.ïáïÓáÓïÓïáÅá³¥Å¥Å¥—¥á…át³eT h5²h5²CJOJQJ^JaJh35CJOJQJ^JaJ h5²hNz!CJOJQJ^JaJ#h3h36CJOJQJ^JaJhkCJOJQJ^JaJhÅ{KCJOJQJ^JaJ#hNz!hNz!5CJOJQJ^JaJhACCJOJQJ^JaJhQ1åCJOJQJ^JaJh3CJOJQJ^JaJ hQ1åh?T]CJOJQJ^JaJ.28<\f€¤äèHJL° þ Ð!Ö!Ü!ä!ò!""$"B"Z"\"íÜíÜÎÜÀÜíÜ±íÜÎÜŸŽÜ€Ü€Ür`Qh¿^:CJOJQJ^JaJ#h5²h5²:CJOJQJ^JaJhGCJOJQJ^JaJhÈCJOJQJ^JaJ hkh5²CJOJQJ^JaJ#hNz!h5²5CJOJQJ^JaJhÙ(96CJOJQJ^JaJhÅ{KCJOJQJ^JaJhÙ(9CJOJQJ^JaJ h5²h5²CJOJQJ^JaJ#h5²h5²6CJOJQJ^JaJ\"t"–"Ä"æ"#*#,#2#6#H#P#R#X#n#†#ðáÏÀÏ±ÏŸÏn_P9,hîr%hîr%:B*OJQJ^JmHph€€€sHhîr%:OJQJ^JmHsHhúG:OJQJ^JmHsH h5²h5²CJOJQJ^JaJhmI¼CJOJQJ^JaJ#h?Éh5²6CJOJQJ^JaJ#hNz!h5²5CJOJQJ^JaJh?É:CJOJQJ^JaJhmI¼:CJOJQJ^JaJ#h5²h5²:CJOJQJ^JaJh?T]:CJOJQJ^JaJhÈ:CJOJQJ^JaJ†#ˆ#Š##ª#´#Ì#$$$$>$H$L$N$n$~$‚$Š$ž$¤$¬$¾$ìØÊ¹ª˜¹ŠÊŠ˜Š|¹Š¹Š¹n`K(het9h&; CJOJQJ^JaJmHsHhnœCJOJQJ^JaJh¨?|CJOJQJ^JaJhÇ'¹OJQJ^JmHsHh7=fOJQJ^JmHsH#h7=fh7=f6OJQJ^JmHsHhÑ,Q6OJQJ^JmHsH h7=fh7=fOJQJ^JmHsHh¨?|OJQJ^JmHsH&hç&:B*OJQJ^JmHph€€€sH&hîr%:B*OJQJ^JmHph€€€sH¾$H%T%f%h%j%n%r%„%ˆ%Â%Ä%Ê%ä%>&N&é×Â¬™„™n×Â×\J4J+hnœhnœ6CJOJQJ^JaJmHsH"hnœCJOJQJ^JaJmHsH"h¨?|CJOJQJ^JaJmHsH+het9h&; :CJOJQJ^JaJmHsH(h¤h&; CJOJQJ^JaJmHsH%h&; :CJOJQJ^JaJmHsH+h¤h&; :CJOJQJ^JaJmHsH(het9h&; CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+het9h&; 6CJOJQJ^JaJmHsHž$Ä%²&x'h(*)Ü)+(,j-È.P/0&1æ1Â2â3°4n5J6È6x7d8”9€:;R<Œ=óóóóóóóóóóêêêêóóóóêêêóóêêóê¤<¤<gdµ c$¤<¤<a$gdµ cN&n&°&²&¸&Ò&ø&P'R'v'x'~'”'°'(f(h(n(é×Â°›…›s›s`Js4s›`+h+!þh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+h+!þh&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hûlyh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH(hûlyh&; CJOJQJ^JaJmHsH"h¨?|CJOJQJ^JaJmHsH(het9hnœCJOJQJ^JaJmHsH"hnœCJOJQJ^JaJmHsH+hnœhnœ:CJOJQJ^JaJmHsHn(„(˜(ø(*)0)F)Z))Ü)â)ø)*r*++.+B+é×Á×®˜×‚×®l×V×®@×+hÞr.h&; :CJOJQJ^JaJmHsH+hT4òh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+hT4òh&; :CJOJQJ^JaJmHsH+hµ ch&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+hµ ch&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH+hÁ®h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hÁ®h&; :CJOJQJ^JaJmHsHB+˜+(,0,F,Z,¢,j-r-Ž-¢-@.È.Ð.â.ö.é×Ä®×˜×Ä‚×l×]K: hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ+h.b–h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+h.b–h&; :CJOJQJ^JaJmHsH+h1th&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+h1th&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hÞr.h&; 6CJOJQJ^JaJmHsHö./*/2/>/P/X/p/„/®/00$080¬0$1&1.1F1Z1´1æ1î12íßÎßÎ¿ß›ß¿‰ßwßÎ¿ß›ßdN+h'3šh&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH#hkèh&; 6CJOJQJ^JaJ#hkèh&; :CJOJQJ^JaJ#h.b–h&; 6CJOJQJ^JaJ#h.b–h&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ222Â2Ê2.3B3Ž3â3ê3ú34l4°4¸4Ì4à45n5îØîÅ¯î™îÅƒîmîÅWE/E+hÑ,QhÑ,Q6CJOJQJ^JaJmHsH"hÑ,QCJOJQJ^JaJmHsH+hÑ,QhÑ,Q:CJOJQJ^JaJmHsH+h& Uh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+h& Uh&; :CJOJQJ^JaJmHsH+h¿5Ch&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+h¿5Ch&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH+h'3šh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsHn5v5Œ5 56<6J6R6`6v6 6¸6Æ6È6Ð6à6ô6:7v7x7€7’7ðÞÍ»ÍðÞÍ»Íð›{jWA+hµ ch&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH hvhÈCJOJQJ^JaJ#hÈhÈ6CJOJQJ^JaJhÈCJOJQJ^JaJ#hÈhÈ:CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ’7¦78d8l8”8¨8ø8”9œ9´9È9<:n:~:€:ˆ: :´:ä:;;";îØîÅ¯îØî Ž}k]}] K]9]}Å#hýýh&; 6CJOJQJ^JaJ#hýýh&; :CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ+hµ ch&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH+hµ ch&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH";:;V;`;À;2<B<R<Z<r<†<=Œ=”=¬=À=æ=>">:>Z>À>Ä>?˜? ?é×Ä®×™×ŠxgUgŠxgUgŠxgUgUgB%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ(ht~’h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hÍjih&; 6CJOJQJ^JaJmHsH%h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hÍjih&; :CJOJQJ^JaJmHsHŒ=>˜?¨@`AÊBdCD8EþEG^HÚH®I0KÄK"MøMêN¢O‚P.RS¦TÐVööêêöêêêêêêêööêöööêêêööÞ$¤<¤<a$gd&; $¤<¤<a$gdµ c¤<¤<gdµ c ?¸?Î?@¨@°@È@Þ@A`AhA€A AØAB/>Ph&; 6CJOJQJ^JaJ#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ+ht~’h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+ht~’h&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH+hA7h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hA7h&; :CJOJQJ^JaJmHsHtB¸BÊBÒBêBC2CdClC„CüCDDDD4DVDòáÎ¸¦“¦Î}¦k¦VÎ@¦+hA7h&; :CJOJQJ^JaJmHsH(h298h&; CJOJQJ^JaJmHsH"h\XCJOJQJ^JaJmHsH+h¨?|h&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hŒUih&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH hvh&; CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJVDªD8E@EXEnE¸EþEFF4FdFG G8GNGÔG^HfH~Hé×Ä®×˜×Ä‚×l×ÄV×é×Ä@+h298h&; :CJOJQJ^JaJmHsH+hA7h&; :CJOJQJ^JaJmHsH+hðgëh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+h#h&; :CJOJQJ^JaJmHsH+hËv-h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+hÅoŠh&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hA7h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH~HŒHŽH”H¸HØHÚHâHúHIfI®I¶IÎIâITJ.K0K8KëÙëÃëÙ´¢”‚”´p”a”P=%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH hvh&; CJOJQJ^JaJh&; 6CJOJQJ^JaJ#hn:Rh&; :CJOJQJ^JaJ#ht~’h&; 6CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJ#ht~’h&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ+h298h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH(h298h&; CJOJQJ^JaJmHsH8KPKdK–KÄKÌKüKLºL M"M*MFMfM~MöMøMNN0NnNêNé×Á×² }o²]oKo² }#h& Uh&; 6CJOJQJ^JaJ#h& Uh&; :CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ+hŒUih&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hŒUih&; :CJOJQJ^JaJmHsHêNòNOOXOpO¢OªOÄOØO2P‚PŠP®PÂPœQ.RìÖÄ±›Äì…s]sìGÄ1Ä+hÍjih&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+hÍjih&; :CJOJQJ^JaJmHsH+hkhk6CJOJQJ^JaJmHsH"hkCJOJQJ^JaJmHsH+hkhk:CJOJQJ^JaJmHsH+hµ ch&; 6CJOJQJ^JaJmHsH%h&; 6CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH+hµ ch&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH.R6RJR^R¾RôRSS S S4S’S¦T®TðT¤U®UðÞÍ»Íð›‰v`J5(hïh&; CJOJQJ^JaJmHsH+hïh&; 6CJOJQJ^JaJmHsH+hïh&; :CJOJQJ^JaJmHsH%h¨?|:CJOJQJ^JaJmHsH#h¿5Ch&; 6CJOJQJ^JaJ#h¿5Ch&; :CJOJQJ^JaJh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; 6CJOJQJ^JaJ hvh&; CJOJQJ^JaJ#hvh&; :CJOJQJ^JaJh¨?|:CJOJQJ^JaJ®UFVPVdV¦V¸VÎVÐVÒVàVðVòV&W*WëÙÃ®Ù®™‰wcO=.hî[:CJOJQJ^JaJ#hñ'ähî[:CJOJQJ^JaJ&hî[:B*OJQJ^JmHph€€€sH&hîr%:B*OJQJ^JmHph€€€sH#hîr%hîr%:OJQJ^JmHsHhúG:B*OJQJ^Jph€€€(hÍjih&; CJOJQJ^JaJmHsH(hïh&; CJOJQJ^JaJmHsH+hïh&; :CJOJQJ^JaJmHsH"h&; CJOJQJ^JaJmHsH(hÅoŠh&; CJOJQJ^JaJmHsH ÐVÒVàVðVòVBW˜WÔW0X¢XðXJƒLƒ>‡@‡þ‰>Šp‘r‘†‘ˆ‘¨‘ª‘À‘ìÙÄ®Ä®ÄœÄ‡oWoH6#hîr%hîr%:OJQJ^JmH sH hª9À:OJQJ^JmH sH .hDfphMb5:CJOJQJ^JaJmH sH .hDfphDfp5:CJOJQJ^JaJmH sH (hDfph\ZiCJOJQJ^JaJmHsH"h’&!CJOJQJ^JaJmHsH+h] Öhú:5CJOJQJ^JaJmHsH(h] Öhú:CJOJQJ^JaJmHsH%h] Ö5CJOJQJ^JaJmHsH%hDfp5CJOJQJ^JaJmHsH2r‘ˆ‘¨‘ª‘À‘Ø‘Ú‘”4–6–¤˜úšüšþš*›,›º›XœZœöœ~ìZž÷ïïêêêêâââÚÚÒÒÒÒÒÊÒÒÒÒÒ$a$gd%'$a$gdB{v$a$gd_[$a$gdÚ-gdîr%$a$gdDfp$a$gdDfpÀ‘Ú‘ð‘ò‘’’’4’N’l’„’š’¶’¼’Þ’â’D“|“‚“Ô“”ìÔÁ¯‹v¯v‹aKaKa‹a‹a6(hÚ-hÚ-CJOJQJ^JaJmH sH +hÚ-hîr%6CJOJQJ^JaJmH sH (hÚ-hîr%CJOJQJ^JaJmH sH (hîr%hîr%CJOJQJ^JaJmH sH "hÚ-CJOJQJ^JaJmH sH "hî[CJOJQJ^JaJmH sH "h#TCJOJQJ^JaJmH sH %h#T:CJOJQJ^JaJmH sH .hîr%hîr%5:CJOJQJ^JaJmH sH &hîr%:B*OJQJ^JmH ph€€€sH ”””6”8”:”B”D”F”P”f”|”””²”îÙÄ¬™„o\Jî5#5"h#TCJOJQJ^JaJmH sH (hîr%hÚ-CJOJQJ^JaJmH sH "hRj CJOJQJ^JaJmH sH %h#T:CJOJQJ^JaJmH sH (hRj h#TCJOJQJ^JaJmH sH (hRj hRj CJOJQJ^JaJmH sH %hRj :CJOJQJ^JaJmH sH .hîr%hÚ-5:CJOJQJ^JaJmH sH (hÚ-5:CJOJQJ^JaJmH sH (hÚ-hîr%CJOJQJ^JaJmH sH "hÚ-CJOJQJ^JaJmH sH ²”Ê”à”••&•4•†•ˆ•œ•ž•Ø•ì•ô•0–4–6–J–@—N—T—îÙÃÙî±î±î±îÙîÙîŸƒjO61h•öh_[B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hKh_[6B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 1h_[h_[B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 7h_[h_[5:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH "h_[CJOJQJ^JaJmH sH "h#TCJOJQJ^JaJmH sH +hÚ-hÚ-6CJOJQJ^JaJmH sH (hÚ-hÚ-CJOJQJ^JaJmH sH "hÚ-CJOJQJ^JaJmH sH T—t—¤˜Â˜´™Ð™úšþš(›*›,›4›T›V›X›¸›åÌ°ÌåÌž‹x‹eR?R?%huo²:CJOJQJ^JaJmH sH %h¿b¶:CJOJQJ^JaJmH sH %hB{v:CJOJQJ^JaJmH sH %hqOÉ:CJOJQJ^JaJmH sH %h€bl:CJOJQJ^JaJmH sH "húGCJOJQJ^JaJmH sH 7h_[h_[5:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 1h_[h_[B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4hKh_[6B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH ¸›º›Ä›Ê›XœZœöœþœ$<X~ìôöFžZž¤ž¬ž®žäžðžòžéÑ¶Ñ›é€hP€P€é€hP€é€hP€h.hwqù:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .hB{v:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4ha$hB{v:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4ha$hæE :B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4ha$h%':B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .h%':B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH +hB{vhB{v:CJOJQJ^JaJmH sH Zž¤žòžôž’Ÿ ¨ 4¡®¡$¢ ¢£Œ£ü£f¤Ê¤Ì¤¢¥d¦f¦˜©>¬Ö÷÷÷÷ï÷ï÷ççßß×ß×÷÷ÏÇ¿¿¿$a$gd2-$a$gdÚ-$a$gdÜ"$a$gd€µ$a$gdPvß$a$gdOBÓ$a$gdtTf$a$gdB{vòžôžŸ’Ÿ˜ŸÂŸ ( H p ˜ ¤ ¨ Î Ô Ö Ø 2¡4¡>¡^¡†¡ìÖÃ««Ã}jWj}«<«<«<Ã}j4hOBÓhtTf:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH %hí:CJOJQJ^JaJmH sH %hPvß:CJOJQJ^JaJmH sH %hOBÓ:CJOJQJ^JaJmH sH 4hÏ!£htTf:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .htTf:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH %h~r :CJOJQJ^JaJmH sH +h~r h~r :CJOJQJ^JaJmH sH %hæE :CJOJQJ^JaJmH sH †¡ˆ¡Š¡ž¡®¡Ô¡Ú¡$¢.¢z¢¢ ¢Æ¢Ì¢Î¢Ð¢£"£ìÙÆ³›€›mWÆW›€›€›A+h€µhæE :CJOJQJ^JaJmH sH +hPvßhPvß:CJOJQJ^JaJmH sH %hæE :CJOJQJ^JaJmH sH 4hOBÓh€µ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .h€µ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH %hOBÓ:CJOJQJ^JaJmH sH %hí:CJOJQJ^JaJmH sH %hPvß:CJOJQJ^JaJmH sH %h_ð:CJOJQJ^JaJmH sH "£&£j£l£x£|£Š£Œ£ü£¤8¤V¤Z¤éÓÀÓÀª—|fP=*%hŠWÌ:CJOJQJ^JaJmH sH %hDß:CJOJQJ^JaJmH sH +hDBŽh^F8:CJOJQJ^JaJmH sH +hDBŽhæE :CJOJQJ^JaJmH sH 4h7$Ph€µ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH %hPvß:CJOJQJ^JaJmHsH+hYoÍhYoÍ:CJOJQJ^JaJmHsH%hí:CJOJQJ^JaJmHsH+híhYoÍ:CJOJQJ^JaJmHsH+h€µhPvß:CJOJQJ^JaJmH sH Z¤d¤f¤Ê¤Ì¤:¥¢¥¬¥´¥ö¥&¦<¦d¦éÓ¸¢Œv[C+[+[.hwqù:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH .ha$:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH 4ha$hÜ":B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH +hB{vhB{v:CJOJQJ^JaJmH sH +h€µhB{v:CJOJQJ^JaJmH sH +h€µhOBÓ:CJOJQJ^JaJmH sH 4h7$Ph€µ:B*CJOJQJ^JaJmH ph€€€sH +hDBŽh^F8:CJOJQJ^JaJmH sH +hDBŽhDBŽ:CJOJQJ^JaJmH sH d¦f¦h¦˜©š©º«ò«>¬@¬ÖØÚìÔ²Ö²Ø²³³³³Ž³³’³Ì³Î³Ð³ö³ø³*´,´J´L´h´j´Ž´´À´Â´ú´ü´µµ4¶6¶Ö¶ëØËØË½ËØËØË¯ËØË¯ËØË¯ØË¯Ëš¯š¯š¯š¯š¯š¯š¯š¯ƒrƒr h2-hG ‹CJOJQJ^JaJ-jh2-hG ‹0JCJOJQJU^JaJ(jh2-hG ‹0J:OJQJU^Jh2-hG ‹:OJQJ^Jh2-hG ‹6OJQJ^Jh2-hG ‹OJQJ^J%jh2-hG ‹0JOJQJU^J(hÜ"hÜ"CJOJQJ^JaJmH sH ,ÖÔ²³Ž³Î³ö³*´J´h´Ž´À´ú´µ4¶Ö¶°¹&¼¢Á¶ÃÆrÆvÇZÉ”ÉDËjË´ËdÌ÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ëë÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷$¤<¤<a$gd2-$a$gd2-Ö¶Ø¶f¸l¸°¹²¹Pºjº€º‚º&¼(¼š¾¶¾¢Á¤Á¶Ã¸Ã¾ÃìÃÆ Æ"ÆHÆLÆpÆrÆtÆvÇxÇZÉ\É”É–ÉËBËDËFËjËlË´Ë¶ËôËdÌfÌhÌàÌâÌäÌÍ ÍÍ0ÍÚÏÜÏàÑâÑäÑ@ÒBÒDÒªÒ¬Ò®ÒtÔªÔ¬Ô®ÔâÔìßÑßìßÃßÃßìßÑßìßìßÑßìßÃßÃßìßìß®ÃìßÃß®Ã®ÃìßÃìßÃß®ÃìßÃßìßìßÃìßÃßìßÃìßÃ(jh2-hG ‹0J:OJQJU^Jh2-hG ‹:OJQJ^Jh2-hG ‹6OJQJ^Jh2-hG ‹OJQJ^J%jh2-hG ‹0JOJQJU^JDdÌâÌÍÚÏàÑ@Ò¬ÒªÔäÔÕ0ÕhÕ–ÕºÕ×J×ÒÜÚÞÄßÔàòà²á âÀâRãÆãøãTäÂä÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷$a$gd2-âÔäÔæÔèÔÕÕ0Õ2ÕhÕjÕ–Õ˜ÕºÕ¼ÕàÖ××J×L×tØ”ØBÙhÙúÛ(ÜÒÜÔÜªÞØÞÚÞÜÞ ßÂßÄßÆßÈßðßÔàÖàòàôà²á´á¶áÒá â"âhâÀâÂâÄâãRãTãVãvã”ãÆãÈãøãúãüãRäTäVäXäÂäÄäÆäøäóàóÒ½Ò½Ò½Ò½ÒàóÒ½ÒàóÒóÒóÒóàóÒóàóÒóàó¯óàóàóàó¯óàóÒàó¯óàóÒóÒàóàóÒóàóÒàóÒh2-hG ‹6OJQJ^J(jh2-hG ‹0J:OJQJU^Jh2-hG ‹:OJQJ^J%jh2-hG ‹0JOJQJU^Jh2-hG ‹OJQJ^JEÂäúä(åîåJæÆæìæç>çbçç\èŠè¨éÐé*êbê”êâìí>íní¤íÐíúîÐð"óô÷÷÷÷ï÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ï÷÷÷÷÷÷÷÷÷$a$gd2-$a$gd2-øäúäüä(å*å,åìåîåðåòåHæJæLæNæÆæÈæÊæêæìæîæðæçççç<ç>ç@çBç`çbçdçfçŽçç’ç”ç¾ç\è^è`èˆèŠèŒè¨éªéÐéÒé*ê,ê.êóàóàóÒóàóÒó»ª•àóÒóàóÒóàóÒóàóÒóàóÒóàóÒóàóÒóàó€Ò€Òàó(jh2-hG ‹0J:OJQJU^J(h2-hG ‹CJOJQJ^JaJmHsH h2-hG ‹CJOJQJ^JaJ-jh2-hG ‹0JCJOJQJU^JaJh2-hG ‹:OJQJ^J%jh2-hG ‹0JOJQJU^Jh2-hG ‹OJQJ^J2.ê`êbêdê”ê–êÌëìërìàìâìäìíí>í@íBílínípírí¢í¤í¦íÐíÒíúîüîÐðÒðòòó"ó$óìóôôôPôRô~ô€ôø ø,ùñäÏñ¸§•§ƒ§ÏñÏñpäñäpäñäÏñpäpäpäñäpäñäÏñÏñpäpä%jh2-hG ‹0JOJQJU^J#h2-hG ‹:CJOJQJ^JaJ#h2-hG ‹6CJOJQJ^JaJ h2-hG ‹CJOJQJ^JaJ-jh2-hG ‹0JCJOJQJU^JaJ(jh2-hG ‹0J:OJQJU^Jh2-hG ‹OJQJ^Jh2-hG ‹:OJQJ^J,ôPô~ôø,ù û‚ü´þüþšÿœÿ ÿ¢ÿ¦ÿ¨ÿ¬ÿ®ÿ²ÿ´ÿ¶ÿ¸ÿ÷÷÷÷÷÷÷÷÷õõõõõõõõõõí$a$gdÚ-$a$gd2-,ù.ù ûû‚ü„ü´þ¶þÒþæþüþþþÿ2ÿšÿœÿžÿ¢ÿ¤ÿ¨ÿªÿ®ÿ°ÿ¶ÿ¸ÿìßìßìßìßÑßìßÑßÍÅÍÅÍÅÍÅÍ°(hÜ"hÜ"CJOJQJ^JaJmH sH jhðjAUhðjAh2-hG ‹:OJQJ^Jh2-hG ‹OJQJ^J%jh2-hG ‹0JOJQJU^JH1h:pbË°‚. °ÆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°ÄP0ÄòVòÄòV5 01h:pbË°‚. °ÆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°ÄÄK 01h:pbË°‚. °ÆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°ÄP0ÄòVòÄòV5 01h:pbË°‚. °ÆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°ÄÄ5 01h:pbË°‚. °ÆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°ÄÄ,1h°‚. °ÆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°ÄÄ†œ@@ñÿ@çiÄNormalCJ_HaJmHsHtH>A@òÿ¡>Zadani font odlomkaVióÿ³VObi na tablicaö4Ö l4Öaö.kôÿÁ. Bez popisa>@ò>çiÄ Tekst fusnoteCJaJ>&@¢>çiÄReferenca fusnoteH*¦Âþ•äÿ@_oì¯SÚòˆæÏ !Æ#ë$Ø&Ñ)=.g0Ñ1324<4³4]5]:Î:N;ÿ;“<â<D=m>Ò>@°@õBLFÕG KL¤LRM;N4O>PÐP$QfQÓQ7R{RpS€S’S4TkTUäUHVSXZ*_abgb©bmcŠfÐgRmLtÆu6wƒÛƒ„*„þ…>ŠB‘á !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^™ì¸7Z”´Èâò-JVç8¥ à ž ¨Üˆz—o‚§ÿ>Qº½í#"?Ve˜ªZr6:¯7F¦Ý-v°É÷.JaÄò0 C Z l ~ • û !¡!µ!â!þ!">#V#l#„#Ÿ#µ#J$5%^&Ø&õ&'Ü(c)R*+',K,š,,j¹ñFá€ ÿÿÿÿJ€ ÿÿÿÿ€ ÿÿÿÿÎ€ ÿÿÿÿ ÿÿÿÿ< ÿÿÿÿ5Mlm‚£Ñü GHIJ_w–—±Ò-.ijklmnopqr¢ÉÊñ 3:NUdefgh‰›¢¶·¸¹ïðñDEFijklq’Ëç $ I J j Â à ÷ ø 9 W t ‘ « Õ æ *ST_fyŒ—˜®¯°±²³´µ¶·¸¹º»ÀÍÎ¼½Þüý¼²Wjk¤âã\WÉ]! ˜!þ!í$Ú&Ô)0,2,Ž--¯-Ü-Ý-"064„7ú9P;•<Õ>÷B{DlENF×GˆHšK§LNÒP~RpTæU%Y#Z$Z?Z]Z^ZÚ\²_ocÿd½hÕi^kUmXonpûr«svdx{{!~ƒÿµƒg„Õ„†@Š(‹·‹gÜÚo©’ª’´’¿’À’ª”Ç•Ó–Ô–Õ–þ–2—3—ñ—ò—ó—˜˜*˜q˜r˜™™(™P™Q™7š ¡|¡À¢õ£N¥v¦´§ì©í©›ª®ª¯ª°ª±ª¼ªÉªÊª«T«ç«^¬Á¬9šó®¯º¯i°°±˜±ø±f²ö²]³¼³*´i´Á´7µÏµE¶’¶.·Ë·¸Ñ¸Y¹µ¹jº·º»¡»¼‘¼4½r½Ü½¾ç¾–¿ÀzÀÖÀFÁÂ†ÂXÃmÄnÄuÄ}Ä~Ä¦ÄÑÄïÄÅVÅ}Å£ÅÚÅóÅôÅõÅÆÆÆ6ÆOÆiÆzÆ{Æ|Æ…ÆÆŽÆµÆßÆàÆÉË¿ÎÒÐöÓuÕÈÖƒÙ«Ú¥ÜÂÞàá¾áÉáÙáÚáåáñáòáãä äWå‚æƒæ„æšæ›æâæ1ç2ç€çÄçûç2èWè~èèÎèéYéŸéÜéêUê‘êËêë8ëjëkëÖë7ì8ìÑí$ïðïoò’òÌòìòóó*ó9óLóeó‚óŽóôpôÝõ÷Öùàúü>üÀü²ýÏý§þºþßþ7ÿvÿ‰ÿòõ%[ZwŽ¹Ðâ’ªnrço ~ Þ e ® è /f‚™ü*h{’¤¶Í3 J Ù í 6OvŽ¤¼×í‚m–-D›ŠF_ƒÒÓÕÖØÙÛÜÞßâ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜€€˜0€€˜0€€˜€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜ 0€€˜0€€˜ 0€€˜ 0€€˜ 0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€00š,˜@0€€Iˆ00¬˜@0€€Iˆ00¬˜@0€€Iˆ00¬˜@0€€Iˆ00¬Iˆ00¬3:NUdefg¢·¸¹ïD 9 W ÍÎkã\É! ˜!þ!í$Ú&?Z]Z^ZÚ\²_oc½hUm2—Æ¥ÜÖë7ì8ìOvŽ¤¼âKÈ00€KÈ00€KÈ0"0Z€Kˆ000•×Kˆ00€Kˆ00€Kˆ00€Kˆ00€KÈ00€Kˆ0 0 °–×Kˆ0 0€Kˆ0 0€KÈ0"0Z€KÈ0"0Z€KÈ00€KÈ00KÈ00€KÈ00€Kˆ00ˆKõKˆ00 €Kˆ00€Kˆ00€Kˆ00€Kˆ00€‚þÖ0æKˆ00\á¸Kˆ00€Kˆ00€š0€€š0€€Kˆ00è–KÈ00€Kˆ00€Kˆ00 €Kˆ00€KÈ00€KÈ00€KÈ00€êÐ00€€KÈ00õKÈ00€ @00 @00š€€KÈ00äôKÈ00€KÈ00€@89*KÈ00€ 0¬ & nZä ¬Vˆ”.^Ö"v%8(þ+^/ü0H3€5ê69Ò;N>@B@F¤H¨LþOÒT®YV^Rarbüf&j–l\oZtJv|zÆ{¾}<€Ò‚ÔƒV‡êŽ—:›">Ÿ*¢¦£t¦Â¨†ªÀ¬ž®Â±¦µŒ¸®ºÀÚÅ@ÊÒÌÑ>Ôp×\ØnÛšàfáœã¤äVèPì”î,ò„ü\(^ ÄZdÒîFó„ù2ýÖþ¦â^îìì".\"†#¾$N&n(B+ö.2n5’7"; ?tBVD~H8KêN.R®U*WZÈZ´[:À‘”²”T—¸›òž†¡"£Z¤d¦Ö¶âÔøä.ê,ù¸ÿ‘”•–—™š›ž ¡£¤¥§¨©ª«¬®¯°±²³´µ·¸¹º»¼½¾¿ÀÁÂÃÄÅÆÇÈÉÊÌÍÎÏÐÑÒÓÔÕÖ×ØÙÚÛÜÝÞßàáâäåæçèéêëìíîïðñòóô€‚ƒ„…‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘“”•–—˜™šœžŸ ¡¢£¥¦¨©ª¬®¯°²³´µ¶¸º¼½¿ÖÎ$Ìx%üIÎp×Ôîž$Œ=ÐVbZ2ZžÖdÌÂäô¸ÿ’˜œŸ¢¦¶Ëã†’›¤§«±·¹»¾¶ÿ“ÿÿ]½¨ûôøP¾¨û4ùP¿¨ûTøPÀ¨û”øPÁ¨ûÔ÷PÂ¨ûøPÃ¨û4÷PÄ¨ût÷PÅ¨û”öPÆ¨ûÔöPÇ¨ûöPÈ¨ûTöPÉ¨û”õPÊ¨ûÔõPË¨ûõPÌ¨ûTõPÍ¨û”ôPÎ¨ûÔôPÏ¨ûTôPÐ¨ûÔóPÑ¨ûTóPÒ¨ûÔòPÓ¨ûTòPÔ¨ûÔñPÕ¨ûTñPÖ¨ûÔðP×¨ûTðPØ¨ûì}IÙ¨û¬~IÚ¨û¬IÛ¨ûl~IÜ¨û¬}IÝ¨û,}IÞ¨û¬|Iß¨û,|Ià¨û¬{Iá¨û,{Iâ¨û¬zIã¨û,zIä¨û¬yIå¨û,yIæ¨ûlxIç¨ûìwIè¨ûlwIé¨ûìvIê¨ûlvIë¨ûìuIì¨ûluIí¨ûìtIî¨ûôQï¨û4Qð¨ûtQñ¨ûÔQò¨ûTQó¨ûÔQô¨ûTQõ¨ûÔQö¨ûTQ÷¨û”Qø¨ûÔQù¨ûQú¨ûNWû¨ûDNWü¨û„NWý¨ûÄNWþ¨ûOWÿ¨ûDOW©û„OW©ûÄOW©ûûP©ûTûP©û”ûP©ûÔûP©ûüP©ûTüP©û”üP ©ûÔüP ©ûýP©ûTýP©û”ýP ©ûÔýP©ûþP©ûTþP©û”þP©ûÔþP©ûTÿP©ûÔÿP©ûTQ©ûÔQ©ûTQ©ûÔQ©ûtQ©ûôQXX””JJX‚‚ÃÃÞÞNN››_— ¸ Ÿ$‚*.'/š7=7^e¯e·efhf‚fBgÊghzhÅp‘|±‹™*¡2¡î¢ù¢££§n¨¢Æ¢Æ”×Ù*ÛÛõÛ,Üþáþá"ã"ãhå×å×åêæêæ ç çÖèÖèaéaéäéäé]ê]êÓêÓêAëAëÖëÜëìì°økÞ7äyâ !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\^^ššT^^ˆˆÉÉääTT¡¡f ¾ ¥$ˆ*.-/ 7!=>^…eµe¿efmf‰fJgÐgh‚hËp•|µ‹™.¡8¡ò¢ý¢££±§t¨¨Æ¨Æ›×Ù8Û›ÛÜ:Üââ&ã&ãlåÝåÝå÷æ÷æ¦ç¦çãèãènénéñéñéjêjêàêàêNëNëÛëÞëìì¶øqä=ê€ â !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\:*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€Street€;*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€address€8]*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€City€V\*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€place€http://www.5iantlavalamp.com/CL*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€metricconverter€ €urn:schemas:contacts€Sn€=X*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags €PlaceType€=W*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags €PlaceName€Ôâ#€0,046 ha€0,052 ha€0,052 hectares€0,90 ha€1 ha€1,2 ha€1,369 ha€1,369 hectares€11. st€15 m€16. st€17. st€18. st€1897 in€19. st€1918 in€2 km€20 m€20. st€22 m€23 m€24 m€3 metra€3,9 ha€3,90 ha€3,905 hectares€315 m€34,23 ha€34,23 hectares€4,35 ha€40 m€528 m2€9 m€98 m €ProductID]\\]\XW]\\]]\]\]\L"L" L"L"L"L" L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"L"!L"L"L"L" L" L"L"\]L"L" L"L"L"L"]\]\]]\\] ]\L"L"L"L"L"L"L"L"L" )-45B`hmv£«¸ÃÛä )Š’r{‰¢ÉñU[èóèëñöú"&'+,4589=>FHLMQRXY^gjkptyˆ”•™£«¬´¶»¿ÂÃÊËÒÓÜÝåêõ÷ûü%&48;<CDMQTU\`efosw{€‹Œ‘’šœ¡¨²´¸½ÁÃÈÍØÚäéðñ $&34;<?GORglpq‘’¢£ÊËåç " $ G J X Z ¾ Â ÷ ø * + ‘ *RTefxy€ƒŠŒ–»¿ÀÍÎlmž¥¨ÂÅþ ‡ ˆ ž « ¬ » ¼ ¾¿äåìí )+IKop»½ÝÞûý‘’º¼ÌÍ×Ø #$,-•˜¹ºäæçèÿ@CPQ_aorìî!^_€¯²&'SW«¬ÚÜòõ$%HIMOWYcdik{|‘¢¤ÂÃËÌàãdfƒ…šœ¨ªÆÈ &'Z\txÂÃÍÎ $%VW]_vw‡ŠŒº»éêùúEFœ£¤ÀÁÉÊåéêëö÷ûü89WXjmˆ‰ÈÉçèõö%'?Az{‚ƒŽ–˜Þßåç "#IJMNST\]¸¹¾¿ÎÑâãpq–˜ÍÏ÷ù23]^¤¥éê ! P Q j k ¼ ½ Ð Ñ × Ø ó ô ü ý !!R!S!—!˜!""##&#'#X#Y#k#l#´#µ#¸#¹#Å#È#÷#ø#$$$$T$U$Z$[$À$Á$Ù$Ú$ë$í$9%:%B%C%[%]%Ü%Þ%&&B&D&p&r&™&š&Ø&Ú&)'*'v'w'Ö'Ø'ñ'ò'Ñ(Ó())Ñ)Ô)é)ê)õ)ù)º*»*N+P+k+l+…+†+™+›+«+¬+½+¿+Ï+Ð+î+ï+ ,!,-,2,±,²,à,á,ä,æ,--%-'-Œ---Ÿ-®-¯-µ-¶-Å-Ç-Ü-Ý-......=.?.Z.[.f.h.//0/2/[/\/¿/À/ø/ù/ 0"0,0-0g0i00ƒ000E1F1T1V1Ð1Ó1"2#2-2.2’2”22Ÿ2¥2§2Ô2Õ233N3P3T3U3}3ƒ3‡3‰3‹33¥3¦3#4$42464<4>4³4¶4Æ4Ç4]5_5"6#6;6<6O6P6X6Y6k6l6Å6Æ6ƒ7„7—7˜7™7š77ž7¤7¦7¸7¹7Ã7Ä7ñ7ó7„8†8Ÿ8¡8£8¤8ì8í8÷8ø899#9$9‰9Š9›9œ9¦9§9¨9©9³9´9¶9·9ø9ú9 : :G:I:\:_:‰:Š:§:©:Ä:Å:Ì:Ð:Ø:Ù:ñ:ò:;;M;P;_;`;“;”;©;«;·;¸;ä;å;þ;<\<]<’<•<¥<¦<â<å<"=$=C=F=Ï=Ð=ú=ü=>> >>> >*>+>;>=>H>J>g>h>l>o>u>v>Š>‹>½>¾>Ñ>Õ>ï>ð>{?}?‹?Œ?¼?¾?Ã?Ä?@@P@Q@„@…@Š@‹@°@²@Â@Ã@/A1AõB÷BCCzD{D—D™DEE{E|E„E…EžEŸEåEæEðEñELFNFkFlF|F~FÕG×G,H-HDHFHaHbH€HH›HŸHII]I^InIoI{I|I§I©I·IºIÍIÎI[J\JÓJÕJßJàJþJÿJ KK4K5K;K>K\K^KhKkK–KšK K¡K¹KºKÙKÛKúKüK>LAL`LcL¤L§LRMUMM€M¨MªMãMäMèMëMNN"N#N;N=N}NNN‘N¼N¾NÒNÕNÖNØNáNâNûNýN3O6O@OAObOdOxOyOO‘O—O™O¬O®OÕO×OÜOÝO>P@P`PbPmPnP{P|P•P–PÏPÒP$Q(QfQiQ¤Q¦QµQ¶QÓQÕQRRRR7R9RhRiRjRkR{R~R“R”RžRŸRØRÙRôRõRpSrS€S‚S’S–SïSðS4T6TkTpTÅTÆTÌTÍTUU!U#U¹UºUäUæUðUòUHVJVÿVW"W$WdWeWiWjWyWzW…W†W‰W‹WìWîWSXUXoXpXvXxXšX›XÉXËXYY)Y*YIYKYeYfYhYiY~Y€Y©Y«YÓYÔYZ$Z7Z8Z>Z?Z\Z^ZzZ{ZZƒZæZçZõZöZþZÿZ[[[[%[&[@[A[G[I[\ \²\´\µ\¶\Ë\Ì\×\Ú\ ] ]‘]’]3^4^6^7^@^B^*_,_G_H_f_h_«_¬_±_²_Ë_Ì_``#`$`L`M`•`—`ù`ú`a aRaTaYa\amana„a…aŸa¡abb%b&bfbibqbrbtbub©b¬b#c$c+c,cFcGcmcoc‚cƒc‰cc–c—cÅcÆcddþdÿdeeFeGeƒe„e²e³e¶e·e¼e½eËeÌe ffffffkflf†f‡fŠfŒf’f“f•f–f·f¸fGgHgdgegÍgÎgÐgÔg×gØg hhShTh¼h½h×hÛháhâhÿhiiiiiii3i4iPiSiaibixizi¶i¸iÊiÌiÏiÐiÒiÕiTjUjcjdj•j–jjžj¼j¾j\k^k€kk¢k£kÄkÅk ll;l€?€N€O€\€]€z€{€œ€ž€Ì€Í€ ³µÄÅ‚‚‚‚|‚}‚‚€‚‚‚‚“‚”‚³‚´‚à‚á‚â‚ã‚ƒƒ%ƒ&ƒÛƒßƒ„„*„-„f„g„y„z„Ó„Õ„*…+…5…6…¡…¢…þ…†'†)†/†2†F†G†W†X†b†d†|††††ž†Ÿ†Ã†Ä†ó†ô†C‡D‡J‡K‡‚‡„‡ï‡ñ‡ù‡ú‡”ˆ–ˆòˆóˆùˆúˆ1‰3‰ª‰°‰>Š@ŠuŠvŠµŠ¶ŠêŠëŠìŠîŠ'‹(‹=‹?‹b‹d‹o‹p‹ª‹«‹‹®‹³‹´‹µ‹·‹Ä‹È‹#Œ$ŒCŒDŒhŒiŒœŒŒêŒëŒ_`fgµ¶¿ÀÛÜñòþÿŽŽŽŽŽŽ"Ž$ŽŽŽ›ŽŸŽ Ž¡ŽÈŽÊŽâŽãŽùŽüŽvwÙÚno’•×Ø)‘*‘B‘D‘²‘³‘#’$’¨’ª’¾’À’Ø’Ù’ù’ú’¦“§“©“ª“ð“ñ“””””1”2””Ž”¨”ª”Ð”Ñ”å”æ”ö”ø”@•A•ƒ•„•¢•£•Å•Ç•i–k–Ñ–Õ–ý–þ–2—5—<—=—Z—[—†—‡—¤—¥—«—¬—ï—?˜A˜H˜R˜Ã™Ï™Ö™à™ç™ò™K›Q›~‹Œ•¼ÆÛãžžŸŸ¥Ÿ®Ÿ9 ? U [ Ç Ò ï ü ÿ ¡¬¡¶¡Ú£è£b¤k¤Ë¤Ø¤í¤ö¤÷¤ü¤o¥z¥´¥¼¥Î¥Ø¥ú¥¦Z¦b¦Ó¦Ö¦!¨"¨3¨H¨û¨©©©©"©'©,©1©;©=©D©G©N©S©[©`©h©m©v©|©‚©¨©®©´©»©Ý©â©ªª@ªGª±ªÈªÊªÍªÒªëªîª««««)«-«<«>«D«F«J«M«T«\«©«««¯«°«¸«º«¼«¾«Ç«Ë«æ«ç«ê«ï«¬¬$¬&¬<¬?¬]¬^¬`¬f¬¬ƒ¬®¬°¬À¬Á¬Ï¬Ñ¬89GIƒ¨ªÍÐ®®>®@®œ®ž®Ñ®Ó®(¯*¯V¯X¯Ì¯Î¯%°'°i°m°r°±°¹°±±‡±Š±œ±¤±ø±²²M²O²h²j²œ²ž²Ì²Î²³³;³=³k³m³’³•³¼³À³Ç³Á´Î´Ð´µµ9µ;µOµQµµƒµÏµðµùµ’¶¢¶¤¶å¶è¶&·'·.·å·î·¸ ¸Ñ¸á¸ã¸¹¹i¹k¹‘¹”¹µ¹í¹ö¹jºzº|ºžº ºÇºÉº»»» »»»»"»Z»]»±»³»á»ä»¼¼7¼9¼¡¼£¼ï¼ò¼D½F½L½O½a½c½q½Œ½—½š½ ½¦½«½¾ª¾«¾¾¯¾Ð¾Ò¾ç¾ë¾ò¾ø¾ÿ¾)¿6¿>¿H¿š¿¤¿ÀÀzÀ†À‰À½À¿ÀçÀéÀÁ!Á\Á^ÁÓÁÕÁÂ Â&Â4Â8Â>ÂGÂXÂ`ÂŠÂ‘ÂAÃFÃXÃZÃ\Ã×ÃÙÃ(Ä)Ä7Ä8ÄaÄfÄlÄnÄ}ÄõÅÆÆÆÆ5Æ6ÆFÆHÆhÆiÆyÆ|ÆŒÆµÆÄÆÅÆÈÆàÆ=È>ÈŒÈÈ™ÈšÈáÈâÈ§É©ÉæÊçÊËË¥Ë§ËúÐüÐÒÒ{Ò|Ò¥Ò¦ÒõÓöÓ¨Õ©Õ Ù¤ÙªÚ«Ú¤Ü¥Ü¥Ý¦Ý"Þ$Þ¥á¦á½á¾áÂáÃáÈáÉáÏáÐáØáÚáäáòáöá÷áüáâââ+â,â:â;âDâFâNâOâQâRâYâZâ`âaâbâcâlâmâtâvâ}â~â€ââŒââ“â”â™âœâ¥â´â¶âºâÂâÃâÆâÇâÊâËâÑâÒâÝâÞâåâçâîâòâúâûâüâýâã ããããã ã/ã8ã:ãAãCãNãOã]ã^ãgãiãqãrãtãuã~ãã†ã•ã—ã˜ãŸã ã¢ã£ã¬ã®ã¸ã¹ã»ã¼ãÉãÊãÕãÖãÛãóãúãûãÿãää ä äääää ä$ä%ä*äWå]å^åfå›ææ¢æªæÓæÚæêæðæ"ç)ç2ç4ç9çDçÄçÆçËçÕç2è4è9èBèèè†èŽè¿èÃèÖèÜèééé#é?éCéKéQéaégé‘é—éŸé¡é¦é®éÍéÔéäéêéêêêêê&êGêMê]êcêƒê‰ê‘ê“ê˜ê ê¿êÃêÓêÙêõêûêëëëëAëGëkëoëtëë8ìí‘í“í•í–í˜í¨í³í¶í¹í»í½í¾íÀíÉíÏíïï{ï…ï-ð7ðÒðßðîðúðQñWñ®ñ¶ñ&ò1ò”ò›òÎòÖòîòøòó óóóó"ó,ó1ó;óDóNóSóUó]ógóoóõõûõö-ö2ö÷÷2÷=÷ð÷ù÷EøQøþøù"ù+ùbùhùÍùÓù úúú"ú&ú1úØúÞúûû=ûEûü ü´ý¹ý»ýÃýþþDþKþWþZþ\þfþhþqþþ…þ‡þŒþ’þ—þ©þ®þ¼þÃþÎþÓþÿþÿ9ÿ@ÿKÿRÿbÿiÿxÿ}ÿ‹ÿ’ÿ³ÿ¹ÿ÷ÿýÿ\e÷þ .35>@GHMdjðö@H\fy€Ÿ§»Âu|”ž5>@E•ž¦«²4<àæòüdg[e€ŒÖÛïôõýB E G I ¤ ¦ 9 > O X Œ ‘ “ ° ¹ Ï Ø ãì,hZ c Û â 8=?G}„Œ“û x€˜ÙÞàåMS–¡ÑÚ†ü’žÐØERVbþ *=Jks$.1>nw…ŽÓÓÕÕÖÖØÙÛÜÞßâ,¬·).?™›¢Èñ¹îñCFhlpq‘’ÊËæç # $ H J i j Ÿ Á Â ß à ö ø 8 9 V W s t ‘ ª « Ô Õ å æ )*RT^_efxy‹»¿ÀÌÎ»½ÝÞûý»¼±²VWik£¤áã[\VWÈÉ\] ! —!˜!ý!þ!ì$í$Ù&Ú&Ó)Ô)--®-¯-Û-Ý-!0"05464ƒ7„7ù9ú9O;P;”<•<Ô>Õ>öB÷BzD{DkElEMFNFÖG×G‡HˆH™KšK¦L§L~NNÑPÒP}R~RoTpTåUæU$Y%Y"Z$Z>Z?Z\Z^ZÙ\Ú\±_²_ncocþdÿd¼h½hÔiÕi]k^kTmUmWoXompnpúrûrªs«svvcxdxz{{{ ~!~‚ƒþÿ´µƒƒf„g„Ô„Õ„ÿ…†?Š@Š'‹(‹¶‹·‹fgÛÜÙÚno¨’ª’³’´’¾’À’©”ª”Æ•Ç•Ò–Õ–ý–þ–1—3—ð—ó—˜˜)˜*˜p˜r˜™™'™(™O™Q™6š7š ¡¡{¡|¡¿¢À¢ô£õ£M¥N¥u¦v¦³§´§ë©í©šª›ªª±ª»ª¼ªÈªÊª««S«T«æ«ç«]¬^¬À¬Á¬89™šòóŒ®®¯¯¹¯º¯h°i°¬°°±±—±˜±÷±ø±e²f²õ²ö²\³]³»³¼³)´*´h´i´À´Á´6µ7µÎµÏµD¶E¶‘¶’¶-·.·Ê·Ë·¸¸Ð¸Ñ¸X¹Y¹´¹µ¹iºjº¶º·º»» »¡»¼¼¼‘¼3½4½q½r½Û½Ü½œ¾¾æ¾ç¾•¿–¿ÀÀyÀzÀÕÀÖÀEÁFÁÂÂ…Â†ÂWÃXÃlÄnÄtÄuÄ|Ä~Ä¥Ä¦ÄÐÄÑÄîÄïÄÅÅUÅVÅ|Å}Å¢Å£ÅÙÅÚÅòÅõÅÆÆÆÆ5Æ6ÆNÆOÆhÆiÆyÆ|Æ„Æ…ÆŒÆµÆÞÆàÆ€ÉÉËË¾Î¿ÎÑÐÒÐõÓöÓtÕuÕÇÖÈÖ‚ÙƒÙªÚ«Ú¤Ü¥ÜÁÞÂÞààáá½áââ(ã.ã›æ¡æ¢æáæâæéæ2ç8çwçyç€ç‡çÈçÕçûçè2è8èWè^èè…è†è˜èÎèÕèéééXéYé`éŸé¥é¦éÛéÜéãéêêêTêUê\ê‘ê—êËêÒêë ëë7ë8ë@ëkëpëÖë6ì8ì:ìÐíÓí#ï&ïïïòïnòqò‘ò”òËòÎòëòîòÿòóóó)ó,ó8ó;óKóNódógóó„óóóô!ôoôrôÜõßõ÷÷ÕùØùßúâúüü=ü@ü¿üÂü±ý´ýÎýÑý¦þ©þ¹þ¼þÞþáþ6ÿ9ÿuÿxÿˆÿ‹ÿñôô÷$'Z]Y\vyœŸ¸»ÏÒáä‘”©¬mpqtæén q } € Ý à d g ° ç ê .1eh„˜›ûþ),gjz}‘”£¦µ¸ÌÏ2 5 I L Ø Û ì ï 58NQux£¦»¾ÖÙìï„lo•˜,/CFš‰ŒEH^a‚…ÑÓÓÕÕÖÖØÙÛÜÞßâ333333333333333333333333333333333333m£Ñ /_N` 3Fq$ J à ø æ *ST_fŒ˜ÀŠ?Šª’¿’Õ–þ–ó—*˜›ª®ª±ª¼ªÊª««B«ç«¬9dö² ³–¿¯¿†Â³Â-ÄmÄnÄuÄ¦ÄïÄÅ¢ÅÚÅóÅõÅÆÆ6Æ@ÆYÆiÆzÆ|Æ…Æ¾áÙáÚáåá„æ¢æâæêæ2ç9ç2è9èè†èééŸé¦éêê‘ê˜ê8ì*óLóü>ü?Ž¹B’8 e f‚ü*3 J 6vŽ¤¼-D_ƒÓÓÕÕÖÖØÙÛÜÞßâ8ìÙ í ÓÓÕÕÖÖØÙÛÜÞßâ×)Õj–öÿÿÿÿÿÿÿÿÿÄ[=rÐgâ¾ÿÿÿÿÿÿÿÿÿ„Ð„˜þÆÐ^„Ð`„˜þOJPJQJ^Jo(-€„ „˜þÆ ^„ `„˜þOJQJ^Jo(‡hˆHo€„p„˜þÆp^„p`„˜þOJQJo(‡hˆH§ð€„@„˜þÆ@^„@`„˜þOJQJo(‡hˆH·ð€„„˜þÆ^„`„˜þOJQJ^Jo(‡hˆHo€„à„˜þÆà^„à`„˜þOJQJo(‡hˆH§ð€„°„˜þÆ°^„°`„˜þOJQJo(‡hˆH·ð€„€„˜þÆ€^„€`„˜þOJQJ^Jo(‡hˆHo€„P„˜þÆP^„P`„˜þOJQJo(‡hˆH§ð„Ð„˜þÆÐ^„Ð`„˜þOJPJQJ^Jo(-€„ „˜þÆ ^„ `„˜þOJQJ^Jo(‡hˆHo€„p„˜þÆp^„p`„˜þOJQJo(‡hˆH§ð€„@„˜þÆ@^„@`„˜þOJQJo(‡hˆH·ð€„„˜þÆ^„`„˜þOJQJ^Jo(‡hˆHo€„à„˜þÆà^„à`„˜þOJQJo(‡hˆH§ð€„°„˜þÆ°^„°`„˜þOJQJo(‡hˆH·ð€„€„˜þÆ€^„€`„˜þOJQJ^Jo(‡hˆHo€„P„˜þÆP^„P`„˜þOJQJo(‡hˆH§ðÄ[=r×)Õjÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿr€¤®6©üåûâš]yÝ’@;MDë^ÂxÎVÃÁU"š ý0b&ç&î[…úG3‰50 d ï+ ^8 B OY ¡ Å' Ò` {x g| 4'¸H@z«, &; NE @_ Kg Rj ~r FT¥|a$dY.jn|\^è$ÞuT'ù7JX`1tü ^sh™m‘v%'FLSWTq^€_ÆbtY3ºr.pM+.ý:ÜKwd+tK!+›?±W}g“%eL3s,%,žCUÊ>GÀpú:qXˆc¸ # µM Ä!°!p!ƒ!’&!¶7!ÿ=!Nz!Ü"T" ##I5#=<#âW# t#¹$?0%BH%U%%V%îr%Ø&?&®g'â (¶(¼(ÑX([(Ÿ6)Y)G(*8+Ú;+x<+éi+fp+ˆr+”,Â,/f,7A758^F8Ù(9í89ßV9et9.2:k:¯T;,t;+Q<¼=ÿ'=v0=¶R=¢=->B>?$?3+?VD?•H?å@È@¶6@ïF@IA \AðjAKB2(BrC7(C¿5CACZrCüDÄ-D±1DÒ5D_DàSF~YFÂiFÙfGiGœHJ#I.6IC_I AJFJe}Jß K "Kn=KÅ{K?+LâtLj}L8IMNýPNä]NªOÆO«7OéP7$PZP¸`PHiP\QÑ,Qn:R›rR¼S&SH'SøtS#T& U5U^U¶V$gVž,WÚX\Xi8X•HXÜNXº`X¥vX‡>Y#Z_[Z[Ùj[·\¢i\n*]Ç4]?T]Él]¿^‡^|#^‹=^EJ^úP^g!_Ï!_(_`Æ`9 `º`¼l`ð0aOaMbF#b Kb´ybµ c{EcgWcA{c(d¬4dJd•td“Ye{eZf]f7=fIftTfÓgwgr'g:hÕuh (iŒUi\ZiJfiÍjiùjjjNKjåZjajký8k Qkk¢Nl€bl¨plÄplm`;mTemò nòMo,ZoÎ-pÛ.pDfp1qp=qr r~OrÂsÅs =sFSsSets|tFIuB{vywp4wÁEw^Ywâ]w!mwºxwZxØFy½Gy´lyûlyÜvyyy—Hzûvz(wzƒ~z3 {Þb{x{{¨?|ý#}3)}Ì.} a}&&~ÖG~7 ;%n}íÖ%€ö,€~B‚n‚ ƒàƒÚyƒxR…î&†÷,†gp†9‡ôt‡ ˆx&‰¸D‰rR‰}Šh#ŠÅoŠG ‹“&Œ0 2-DBŽYJŽIPŽGXŽPqL U‘ô‘E2‘MG‘àH‘¹f‘Íx‘ý’…T’t~’M“o”°i”Ü•ð•¶+•‘\•a_•X–Æ6–.b–ôo–¬6—ý=—¹?——(˜Ž:˜>˜R˜d˜=™'3š1œ¢"œß@œnœíœÇHãqv)ž°:žä\žûežªBŸYŸ˜dŸÊ e! 47 æE %¡ø¡´C¡Ÿ[¡â¢ÐD¢Èk¢Þl¢ro¢&£Ï!£ +£ZU£ú^£nk£¤A,¤YL¤æN¤wd¤j¤²¥ø(¥óo¥ ¦û$¦+O¦ƒ7§=|§t#¨»U¨ u¨J'©%ªÀ6«Z¬/h¬Si¬EDKÁ®KT®sB¯:°;?°*T°W°de°ö(±Ì`±2e±#f±à~±2 ²Ë-²5²)A²uo²šz²±³î.³¤g³û=´€µÉµÖWµâmµ¶KP¶¿b¶u·cv·5@¸az¸ñ¹Ç'¹tS¹„[¹Y_¹fd¹ß7ºìE»Ýc»mh»ó)¼Z.¼ä6¼@¼mI¼çM¼å½Œ1½¾¥&¾È*¾Õ0¾~ ¿V¿N{¿R9Àª9À—EÀåÁƒ"ÁÁñÂb\ÄçiÄd>ÆBCÆÚÇ2Ç¯BÇTXÇÈþÈvÈ?ÉÕÉqOÉìbÉïÊŒ%Êš)ÊÄ2Ê-ËËbËò9ËâÌ"PÌŠWÌ6wÌphÍYoÍ(]ÎfÎM$ÏkOÏùNÐ=\ÐhCÑ<ÒKÒxQÒ‰tÒ9ÓOBÓÔf;ÔÆ*Õ«6Õ¯BÕ] Ö?ÖV0×4×œN×Î\×QØƒÙ"ÙG5Ù~Ù‰~Ú}IÛèÜíÜkÜÝoÜ²ÝžÝà$ÝÕ[Ý{BÞíTÞµß ß ßDß™VßI[ßŸsßPvß-àAAàçKàŸ[à áþ:â‰iâëäæ6ä -åQ1åŠrå7såÿæØLæÊOæç53çõWç!èQVèkèéW é0éë=éméÞqéÐ~éÂ êÒKêldê êÀëúFëðgë…ìy,ìE.ì¥6ígcíÎ.î/î¥Qî6ïï_ðfAð¬7ñMgñoñ…òT4òfAòßJòÝuò,ó+óAó_}ó NôÔ^ôtô6}ôƒõ_õ•ö½öl#ö÷÷÷÷æu÷w÷×øE!ø7.ø€?ø:høKhøž+ùo?ùwqùlúË]ú°ûMTû¦ü»ü¦ üuüíýýý+!þ´8þÈxþ¶þ ÿrÿnÄƒæ„æâÿÿþÿ@€pGo` !"#%')+,-./1234569:>@ACEIKLNPQRTUYZ[\]`abdefhijklmnopstuvw{}~€‚ƒ„†ˆ‹Žáàà àààà(@àààà à$à(à*à,à0à6à8à:à>à@àBàDàFàHà”@àLàPàTàXà\à^à`àbàdàhàjàlànàpàràxàzà‚à†àˆàŒàà˜àœàžà¢à¦à¨àªà®à°à¸àºà¼à¾àÀàÆàÈàÊàÎàÐàÒàÖàØàÚàÜàÞàààâàäàæàìàîàðàòàôàüààààà ààààààêÿÿUnknownÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿGî‡z €ÿTimes New Roman5€Symbol3&î‡z €ÿArial?5î ‡z €ÿCourier New;€Wingdings"1ˆðÄ©HêG¸‘'N8A#÷Èx¬A#÷Èx¬!ð‰‰´´4dÀëÀë2ƒqðHP ðÿ?âÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿçiÄ2ÿÿUVODZlatkoZlatkoþÿà…ŸòùOh«‘+'³Ù0l˜¨´ÄÐÜì ü (4 @LT\dâUVODZlatkoNormalZlatko590Microsoft Office Word@P£‹@HÈi=Í@0”§MÍA#÷ÈþÿÕÍÕœ.“—+,ù®0ìhp|„Œ”œ¤¬´ ¼Íâ¬xÀëæUVODNaslov !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ¡¢£¤¥¦§¨©ª«¬®¯°±²³´µ¶·¸¹º»¼½¾¿ÀÁÂÃÄÅÆÇÈÉÊËÌÍÎÏÐÑÒÓÔÕÖ×ØÙÚÛÜÝÞßàáâãäåæçèéêëìíîïðñòóôõö÷øùúûüýþÿ !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ¡¢£¤¥¦§¨©ª«¬®¯°±²³´µ¶·¸¹º»¼½¾¿ÀþÿÿÿÂÃÄÅÆÇÈÉÊËÌÍÎÏÐÑÒÓÔÕÖ×ØÙÚÛÜÝÞßàáâãäåæçèéêëìíîïðñòóôõö÷øùúûüýþÿ !"#$%&'()*+þÿÿÿ-./0123þÿÿÿ56789:;þÿÿÿýÿÿÿýÿÿÿýÿÿÿýÿÿÿýÿÿÿBþÿÿÿþÿÿÿþÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿRoot Entryÿÿÿÿÿÿÿÿ ÀFpû¼ÅMÍD€1TableÿÿÿÿÿÿÿÿÁpÕWordDocumentÿÿÿÿÿÿÿÿjSummaryInformation(ÿÿÿÿ,DocumentSummaryInformation8ÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿ4CompObjÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿsÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿþÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿþÿ ÿÿÿÿ ÀF!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.8ô9²q