ࡱ>      '`|bjbj"9"9 ux@S@S4ppp ...$RzzzPʄ4R9"!Z{3333333$f:h<P3.!3..;j9h*h*h*f..3h*3h*h*,../- 0=Xz#,{3D909-,=%*=/-=./-L-h*M33*d9RRRrրRRRրRRR...... Uvod Polaziata Dodiri hrvatskih prostora s kulturom, civilizacijom i religijom Islama koja je i kod nas ostavila specifi an sloj duhovne baatine i materijalnih spomenika - u europskim je okvirima zanimljiva i posve izdvojena pojava. U jednom razdoblju hrvatske povijesti (tijekom turske okupacije u 16. i 17. st.) naae je ozemlje bilo podijeljeno izmeu svijeta Zapada, kraanskih tradicija i renesansne likovnosti, i svijeta Istoka, orijentalne kulture i islamskih umjetni kih strujanja osobito vidljivih u novoj importiranoj arhitekturi, do tada nepoznatoj u genezi 'lokalnih' graevnih tipova i standardnih stilskih manifestacija... Posred Hrvatske, od Slavonije na sjeveru do dalmatinskog zalea na jugu, viae je od stoljea i pol (a ponegdje ak i puna tri) prolazila vojna, politi ka i civilizacijska razdjelnica izmeu dvaju svjetova - zapadna granica Osmanskog carstva prema najisto nijem 'obranjenom' podru ju kraanske Europe, ato je onodobnu Hrvatsku gotovo mitski odredilo kao antemurale Christianitatis ! Sloj tursko-islamske arhitekture u nas je, kao ni jedna druga skupina religijskih graevina, temeljito uniaten i danas predstavlja tek marginalno o uvanu spomeni ku skupinu, donedavno posve neistra~enu i nevaloriziranu, a posljedi no i kontekstualno nepovezanu s novijom islamskom arhitekturom nastalom tijekom 20. stoljea. I kao ato je povijesno islamsko graditeljstvo ostalo nepoznanica u topografiji hrvatske baatine, tako je i sloj moderne i suvremene islamske arhitekture u Hrvatskoj do ovog istra~ivanja ostao izvan interpretativnoga znanstvenog interesa i procesa valorizacije, kao posve neobraena skupina naae nove arhitekture. Tematski okvir istra~ivanja Uzimajui u obzir deficitarnost i fragmentiranost ak i osnovnih znanja o hrvatskoj islamskoj arhitekturi 20. stoljea, kao vrlo poticajna i originalna tema za 'omeeno' istra~ivanje cijele jedne tipoloake (ujedno i stilske) skupine novije religijske arhitekture izabrane su upravo d~amijske realizacijete pratei natje aji, studije i projekti ato su kao sloj meuratne moderne nastajali od sredine 30-ih godina proaloga stoljea, potom i tijekom poslijeratnog razdoblja suvremene izgradnje, sve do najnovijih primjera koji su joa u fazi izvedbe. Arhitekturu je nu~no promatrati u kontekstu vremena, pa e se uz povijesne refleksije spram starijih tursko-islamskih tradicija ukazati i na sna~ne druatveno-politi ke uvjetovanosti u trenutku nastajanja nove islamske arhitekture u Hrvatskoj, kao i na sve dvojbe i ideoloake paradigme koje su se oko toga javljale u literaturi. Druga razina kontekstualizacije d~amijske arhitekture koju u ovome radu analiziram je polo~aj islamskih 'tema' u okviru individualnih autorskih opusa arhitekata-projektanata tih graevina, osobito promatrajui odnos d~amija prema vjerskim objektima drugih konfesija (katoli kim crkvama, sinagogama) koje isti arhitekti ponekad i istovremeno rade. Mo~da rubna, ali svakako zanimljiva je i tema moguih utjecaja druga ije vjerske pripadnosti arhitekta na specifi no razumijevanje religijskog prostora druge konfesije te posljedi no utjecaja na kvalitetu same realizacije. I napokon, s obzirom da je jedan broj naaih d~amijskih realizacija nastao prilagodbom nenamjenskih prostora izvorno graenih (ili likovno oblikovanih) za posve druge potrebe, kratko e se analizirati funkcionalna i oblikovna adaptabilnost takve arhitekture, odnosno njena prilagodba islamskom kdu i obredu, sve u svjetlu aktualnih teorijskih diskusija o mogunostima crossprograming prosedea primijenjenog na religijsku arhitekturu. Mogue hipoteze Do sada provedenim istra~ivanjem i ovom elaboracijom teme s viae su aspekata prodiskutirane i problemski osvijetljene radne hipoteze postavljene na po etku obrade, koje e nakon iznesenih preliminarnih zaklju aka egzaktnije biti dokazane u daljnjim istra~ivanjima, svakako u smjeru sljedeih pretpostavki: Hrvatska islamska arhitektura 20 stoljea nije proizaala iz lokalne geneze d~amijskih tipova i 'islamskoga stila' koji bi bio specifi no formiran na naaim prostorima, niti se ta arhitektura javlja u kontinuitetu razvoja istovrsnih povijesnih graevina koje joa postoje u korpusu naae spomeni ke baatine. U slijedu izgradnje islamske arhitekture u Hrvatskoj evidentan je potpuni diskontinuitet dug oko dva i pol stoljea, koliko je proalo od podizanja posljednjih turskih d~amija (1680.), do ureenja prvoga modernog mesd~ida (1935.). Novija islamska arhitektura u Hrvatskoj relevantan je i kvalitetan doprinos ukupnom korpusu naae sakralne arhitekture, uz to je i bitna nadopuna:u fondu nedovoljno poznatih, nevaloriziranih projekata i realizacija u opusima autora koji su se bavili d~amijskom arhitekturom Arhitektura centralnog tlocrta adaptabilna je i iskoristiva za d~amijsku funkciju ak i kada je nastala za sasvim drugu namjenu i izrazito profani program. Katoli ka (openito druga ija) konfesionalna pripadnost autora nije bila od presudnog utjecaja ni pri izboru projektanata d~amijske arhitekture u Hrvatskoj, niti je od utjecaja na postignutu razinu arhitektonske kvalitete. Navedene hipoteze u daljnim istra~ivanjima mogu do~ivjeti i odreene promjene. Povijesni kontekst pojave islamske arhitekture u Hrvatskoj Obrisi 'turskog' vremena Kako je spomenuto, povijesni sloj islamske arhitekture u Hrvatskoj, danas loae o uvan i donedavno gotovo nepoznat, ve~e se za razdoblje turske okupacije naaih krajeva, tijekom 16. i 17. stoljea. Povremeni osmanlijski upadi na hrvatska podru ja dogaali su se ve od kraja 14. i tijekom cijeloga 15. stoljea (osobito nakon pada Bosne), no efektivna su turska osvajanja zapo ela tek 1493. Krbavskom bitkom, a njihovo teritorijalno airenje zaustavljeno je to no stoljee kasnije, nakon Sisa ke bitke 1593. godine. Ve 1552. granice Osmanskog carstva fiksirane su na rijeci esmi kod azme, na samo 48 km od Zagreba, a nakon ato su krajem 16. stoljea osmanlijska osvajanja dosegla krajnje zapadne to ke, reliquiae reliquiarum olim regni Croatiae& prostirali su se tada na manje od polovine danaanjega hrvatskog ozemlja. Prvi trajno okupirani dio Hrvatske koji je pod tursku vlast pao ve 1493. je Imotska krajina s donjim Poneretavljem, dok su posljednje lokalitete na pograni nim podru jima Banije i Korduna temeljem Sviatovskog sporazuma Turci napustili tek 1795. To je povijesno trajanje dugo ak 302 godine, no Slavonija je kao najvei okupirani prostor pod turskom vlaau bila neato viae od stoljea i pol (1526.-1688.). Kontrapunkt stila - vice versa hrvatske renesanse Povijesni dodiri, ratovi ali i bliski trgovinski kontakti Hrvatske s islamskom kulturom i likovnoau, u vrijeme dok je u jadranskim gradovima (ponekad na samo puakomet udaljenosti) cvjetala renesansa, formirali su jedan od najoriginalnijih kulturoloakih kontrapunkta u razvoju naae arhitekture i umjetnosti. Slikovito je to mogue podcrtati nekim usporednicama - primjerice: dok je Nikola Firentinac dovraavao kupolu aibenske katedrale, makarsko je primorje ve viae godina bilo dio islamskoga svijeta; samo nekoliko desetljea nakon ato je Juraj u Splitu isklesao grobnice sv. Arnira i sv. Staaa, i dok je u Trogiru netom dovraeno udo naae renesanse  kapela Bl. Ivana Ursinija  na dogled, u nedalekom Klisu podi~e se d~amija (koja i danas postoji); kada je graena dubrova ka Divona, turska je granica ponad Grada bila udaljena svega tri do etiri kilometra...! Islamska umjetnost u Dalmaciji istovremena je s renesansom kraja 15. i cijelog 16. stoljea, a u kontinentalnoj e se zoni Islam u svome 'produ~enom' trajanju preklopiti s cijelim ranobaroknim 17. stoljeem kojega u Slavoniji kao stilskog sloja stoga i nije bilo. I dok se o velikoj umjetnosti renesanse i baroka nastaloj na malome slobodnom prostoru ondaanjih reliquiae... mnogo pisalo, o istovremenom sloju tursko-islamske baatine ato se na okupiranim dijelovima Hrvatske  talo~ila u kronoloakom rasponu od ak tri stoljea (du~e od bilo kojega stilskog razdoblja u nas!) - istra~ivanja su malobrojna, viae inventarizacijska, a manje interpretacijska. Turske su spomenike ovlaa spominjali i tek rijetko obraivali poneki istra~iva i starije generacije (primjerice G. Szabo, J. Matasovi, M. Kosti, I. Zdravkovi, Lj. Karaman, I. Petricioli, V. Paveli-Weinert...), krae pregledne sinteze objavili su A. Horvat (1975.), nedavno M. Pelc (2007., 2009.), te osobito temeljito Z. Kara  (2010.). Unato  tim vrijednim prilozima ~alosna je injenica da tursko-islamska baatina niti u jednoj natuknici nije naala svoje mjesto u novoj Enciklopediji hrvatske umjetnosti. Tursko-islamska arhitektura u Hrvatskoj Sna~na islamizacija veeg dijela hrvatskog prostora u to je doba imala za posljedicu orijentalnu preobrazbu naaih gradova s izgradnjom brojnih novih tursko-islamskih graevina (d~amija, hamama, turbeta, tekija i dr.), pri emu posljednje osmanske gradnje u nas datiraju iz vremena oko 1680. godine. Kao manifestni simboli Islama takve su zgrade sustavno ruaene ve u prvim godinama austrijsko-hrvatske reconquiste krajem 17. stoljea, dok su preostali muslimani u tim turbulentnim godinama ili iseljeni, ili pokrateni (u Lici njih ak 1700). Kultura Islama na hrvatske prostore donosi viae specifi nih do tada nepoznatih arhitektonskih tipova, ne nu~no religijskog programa, no usko povezanih s tradicijom orijentalnoga na ina ~ivota i islamskoga svjetonazora. D~amije i mesd~idi kao najizrazitiji arhitektonski doprinosi nove vjere prve su islamske gradnje koje su Turci podizali nakon zaposjedanja nekog podru ja. U prvim desetljeima, dok je proces islamizacije joa bio usporen, este su bile adaptacije katoli kih crkava za d~amijske potrebe (sv. Dimitrije u Po~egi, katedrala sv. Petra i Pavla u akovu, crkva Svih Svetih u Po~eakim Sesvetama, sv. Kri~ u Peruaiu), a zanimljivo je da se identi an proces prenamjene dogodio i nakon izgona Turaka kada su brojne d~amije ureene za katoli ki obred (Peruai, Budak, Bilaj, Ribnik). Prema podacima Meaihata islamske zajednice u tursko je doba u Hrvatskoj postojalo oko 250 d~amija i mesd~ida (defterski popisi, putopisi i sl.), no zbog sustavnih ruaena danas su sa uvane samo tri - sve tri klasi noga osmanskog potkupolnog tipa, datirane u 16. stoljee. Opstale su upravo zato ato su pretvorene u katoli ke bogomolje, a u toj su funkciji i danas: crkva Svih Svetih u akovu, Sv. Ante u Drniau i Sv. Vida na Klisu. Minaret je danas sa uvan samo jedan, u Drniau. Musalle, otvoreni zajedni ki molitveni prostori kasabe (za okupljanje cijeloga muslimanskog d~emata) identificirane su u Vukovaru, a pouzdano su zabilje~ene u defterima Po~ege i Mitrovice. Tekije ili zavije, svojevrsni monaaki 'samostani' derviaa nigdje nisu o uvane, iako ih je samo u turskoj Slavoniji bilo oko 20 (najznamenitija Hindi-babina u Vukovaru, zatim Ulama-paaina u Po~egi, Grgurevcima, Nijemcima, Pakracu, Ra i, Mitrovici, Cerniku, Iloku...). Mezari, niaani i turbeta pripadaju skupini sepulkralne arhitekture: mezari su mahalska mala groblja naj eae ureena uz d~amije, niaani su kameni skulpturalno obraeni pilovi u funkciji grobnog znamena (sa uvani su u Po~egi, Cerniku, Vukovaru, ak i Kor uli i Pu iaima na Bra u gdje su bile eksportne radionice te vrste kamene plastike), no arhitektonski su najdojmljivija turbeta graena u obliku otvorenog 'ciborija' na etiri stupa (sa uvano je samo jednu  u Iloku), zatim kao kvadratne kapele (donedavno je postojalo Gaibijino tube kod Stare Gradiake), ili kao oktogonalni zatvoreni paviljon (arheoloaki tragovi Kasim-paainog turbeta u osje koj tvri). Stambena arhitektura u pravilu slabije kanatne grae i nereprezentativne likovnosti gotovo da se i nije o uvala. Primjeri tzv. 'turskih kua' u Po~egi ili Brodu vjerojatno su tek novije reminiscencije na bosansku arhitekturu s druge obale Save, a ne autenti ni pre~itci iz turskoga doba. Danas joa postoje kamene stambene kule u Vrgorcu (jedna od njih je i rodna kua pjesnika Tina Ujevia), te u mjestima podbiokovskog primorja (Gornji Tu epi, Draanice, Igrane, Drvenik kod Zaostroga). U Slavoniji jedina o uvana stambena kula nalazi se u Gorjanima kod akova (pretvorena u kapelu Sv. Tri kralja). Karavanseraji, hanovi i musafirhane kao velika javna kona iata razli itog statusa (carska, vakufska, privatna) graeni su u svim veim mjestima uz va~nije dr~avne ceste. Najvei kompleks danas postojee turske arhitekture u Hrvatskoj je Maakovia han u Vrani kod Zadra, monumentalne kamene grae, finih detalja poput o uvanoga slikovitog paviljona za aadrvan. Karavanseraj s menzilhanom (postaja za promjenu konja) postojao je u Vukovaru gdje je uz Hindi-babinu tekiju djelovala i musafirhana s imaretom (besplatna javna kuhinja i prenoiate za hodo asnike). Duani i sajmeni panauri su kompleksi specifi ne arhitekture vezani uz trgova ko-obrtni ke araije. U Hrvatskoj najvei panaur koji je brojio preko 1000 drvenih duana postojao je u ju~nom predgrau osje ke Tvre, no poznat je samo iz opisa. Hamami, javna kupaliata s toplom i hladnom vodom, redoviti su javni (poluobredni) sadr~aji svakoga veeg gradskog naselja, razvijeni kao karakteristi an arhitektonski tip u okvirima islamske 'kulture vode'. Spominju se u turskom Pakracu, Osijeku, Cerniku..., precizno su ucrtani kao dvoprostorna kupolna arhitektura na planu turskog Vukovara, no jedini danas postojei hamam nalazi se prigraen uz jednu od kula na ilo koj citadeli i upravo je u fazi rekonstrukcije. esme, bunari, aadrvani i sebilji takoer su neizostavni dio 'male arhitekture' islamskoga grada, ponekad kao dio utilitarne infrastrukture i javne vodoopskrbe, a joa eae kao obredni inventar u dvoriatu d~amija (aadrvani za uzimanje abdesta). Turske esme danas su sa uvane (u funkciji !) u slavonskom Oriovcu, Po~egi (indikativnog lokalnog naziva Tekija), i najljepaa podno tvrave Klis  kamena esma 'Triju kraljeva' mihrab-tipa. Obredni aadrvan postoji samo u dvoriatu vranskoga Maakovia hana, a na dosta se mjesta i danas lokalno spominju 'turski bunarui' za koje provenijencija nije pouzdano utvrena. Mostovi kao izrazito in~enjerske, esto vojne gradnje ponajmanje nose vidljivi kd Islama, no po graditeljskom umijeu, dimenzijama, solidnosti izvedbe i trajanju neki su od njih ostavili gotovo mitski trag u povijesti tursko-hrvatskih ratova (primjerice drveni turski most kod Osijeka koji se preko Drave, kroz mo vare Baranje protezao u du~ini od 8 km!). Sulejmanov most na Vuki kod Vukovara bio je dug 550 m, pa iako je bio drvena skeletna graevina u funkciji je ostao ak 261 godinu, slu~ei i tijekom gotovo cijeloga baroknog 18. stoljea (graen je 1526., sruaen 1787.). Danas u Hrvatskoj postoji joa samo jedan turski kameni most, na rje ici Krupi pod Velebitom. Utvrde u novoosvojenim krajevima Turci su rijetko gradili ab ovo, uglavnom zadr~avajui, uz poneku dogradnju, postojee joa srednjovjekovne fortifikacije. Taj sloj graditeljstva danas dokumentira uzorno konzervirana kru~na kula na drniakoj Gradini, ostatak Filibeliijeve utvrde na JZ ulazu u osje ku Trvu i monumentalna cilindri na Kula Norinska (iz vremena oko 1500.) u mo varnoj dolini Neretve. *  S prestankom turske vlasti otiaao je u nepovrat itav jedan svijet, a uspomene i sjeanja na nj dugo su pekli kao ~ive rane. Sve ono ato je preostalo iza straana osvaja a, ili je samo podsjealo na njega, nastojalo se u ime ~ivota i ~ivljenja ato prije zaboraviti i uniatiti. inilo se to svjesno i nesvjesno i bje~alo od prokletstva vlastite proalosti... (Ma~uran, 1977.). Druatveno-politi ki kontekst i ideologizacija Islama u 20. stoljeu Nakon dva stoljea islamske nenazo nosti u Hrvatskoj muslimani se tek po etkom 20. stoljea postupno vraaju, ponajviae u Zagreb zbog poslovnih razloga, vojne slu~be ili akolovanja. Prema popisu iz 1910. u Zagrebu ih je bilo samo 35 (u cijeloj dr~avi 204), a nakon ato je Hrvatski sabor na prijedlog 'pravaaa' priznao islam kao jednu od slu~benih religija (1916.), njihov se broj viaestruko poveao (nakon Prvoga svjetskog rata u popisu iz 1919. bilo ih je 3145, godine 1931. ve 4750). Danas u Hrvatskoj ima 15 med~lisa, a u cijeloj zemlji ~ivi 56.777 muslimana, odnosno 1,28% populacije (prema popisu stanovniatva iz 2001.); u Zagrebu je prema istom popisu bilo 16.215 muslimana (2,08%), gdje su druga konfesionalna skupina po brojnosti. Uz 23 manja molitvena prostora ( mes~ida, u Hrvatskoj su zasad u funkciji samo dvije d~amije (u Zagrebu i Gunji), a u Rijeci je u tijeku izgradnja tree. Istodobno s doseljavanjem muslimana Boanjaka i konstituiranjem prvih med~lisa u veim gradovima javljaju se i inicijative za izgradnju vjerskih zgrada. Ambicioznim projektima za izgradnju gradskih d~amija u 20. stoljeu prethodila je tek jedna mala bogomolja za vojnike 'muhamedance', nastala oko 1864. godine u Puli u sklopu austro-ugarske mornari ke vojarne 'Marije Terezije' (joa postoji u ruaevnom stanju). I dok je povijesni sloj tursko-islamske arhitekture u Hrvatskoj dijelom zabilje~en kao spomeni ka baatina ( moderne i suvremene d~amijske gradnje gotovo su nepoznate u naaoj novijoj arhitekturi, pa i uope u meunarodnom kontekstu islamske arhitekture 20. stoljea, njena vrjednovanja i specifi ne interpretacije. Povratak Islama u Hrvatsku, pa tako i pitanje izgradnje d~amije u Zagrebu po etkom 20. stoljea isprva je obilje~eno pozitivnim ozra jem i izrazitim nacionalnim 'posvajanjem' muslimana od strane pravaakih stranaka i desnih graanskih inicijativa. S uspostavom karad~orevievske Jugoslavije politi ki se predznak mijenja, s jedne strane zbog negativnog stava beogradskih vlasti prema emancipaciji muslimana, a s druge zbog otpora katoli ke crkve prema inicijativama za izgradnju d~amije. Vrijeme NDH iznova je nastojalo ideologizirano afirmirati muslimane kao sastavnicu hrvatskog korpusa, ato je u Zagrebu rezultiralo izgradnjom 'Poglavnikove d~amije' u preureenom Domu umjetnosti (simboli ki odioznoj graevini podignutoj kao spomenik Petru Karad~oreviu!). Nakon II. svj. rata komunisti ke vlasti, opet s pozicija ideoloakog prosedea, ruae netom podignute minarete d~amije i bez traga 'demontiraju' njenu funkciju, a negativan stav zagreba kih vlasti prema izgradnji nove bogomolje protezao se joa desetljeima, sve do podizanja d~amije u Folnegovievom naselju koja jest izgraena, ali uz brojne politi ke i ine zapreke. Zagreba ke d~amije Prve inicijative za izgradnju d~amije u Zagrebu U doba aneksije Bosne i Hercegovine po etkom 20. stoljea zabilje~eni su prvi poticaji za izgradnju d~amije u Zagrebu, ponajviae kroz politi ko-nacionalno djelovanje Frankove Stranke prave. Ve je 1908. u strana kom glasilu  Hrvatsko pravo objavljen tekst o potrebi gradnje d~amije, no to je izazvalo oatre reakcije i u katoli kom, i u prosrpski orijentiranom tisku. Meutim, obrazlo~enje pravaaa bilo je jasno i argumentirano te se pozivalo na primjere tolerancije prema ve izgraenim ~idovskim, pravoslavnim i evangeli kim bogomoljama koje su imale dostojne lokacije i reprezentativne graevine u samom srediatu Zagreba. Sli an neuspio pokuaaj potpore za 'gradnju moaeje u Zagrebu' inicirala je 1912. godine Dru~ba Brae Hrvatskog Zmaja za posjeta Husein-bega Biaevia nakon ega je uslijedio rat i zamrlo to pitanje. Po etkom 20-ih godina za muslimanske je molitve povremeno unajmljivana dvorana  Kola nedaleko od HNK-a. Pri Dru~bi Brae Hrvatskog Zmaja 1920. osnovan je Inicijativni odbor za izgradnju d~amije, na elu kojeg je bio dr. Ivo Pilar, ali za nekoliko mjeseci Odbor se raspao jer je grad odbio zahtjev za lokaciju. Tek 1921. i 1922. iznova je u tisku aktualizirano pitanje izgradnje d~amije, kako se predlagalo ( 'u maurskom stilu', s lokacijom na Gornjem gradu, no uz sna~an otpor radikalnog novinstva. U promid~bi se ponovno osobito isticao dr. Ivo Pilar koji je i prvi uplatio 400 tadaanjih kruna donacije. Na zahtjev reis-uleme Islamske zajednice iz 1922. godine gradona elnik Zagreba Vjekoslav Heinzel pozitivno je odgovorio pa je za izgradnju d~amije 1924. dodijelio 100.000 kruna, a gradsko je poglavarstvo 'na elno' darovalo i parcelu na Rooseveltovu trgu (na kojoj je poslije izgraen Novinarski dom). Potom nije bilo ni rije i o d~amiji sve do 1932. kada je u sarajevskom listu Islamski svijet objavljen lanak o zagreba koj d~amiji s pozivom svim muslimanima za pomo. Nakon daljnjega du~eg zastoja tek je 1935. godine od strane D~ematskog med~lisa uslijedilo pokretanje Zaklade za izgradnju d~amije, a 1938. i formalna potvrda njena statuta te utemeljenje Odbora za izgradnju d~amije, kojemu je iz dr~avnih sredstava dodijeljeno po etnih 65.000 dinara. Potom se intenziviraju aktivnosti na tra~enju odgovarajue lokacije i izrada prvih projektnih rjeaenja. Mesd~id u vojarni  Zrinjski Nakon ato je 1915. uspostavljeno Carsko-kraljevsko islamsko vojno duaebri~niatvo, u jednoj dvorani vojarne pjeaa ke pukovnije  Zrinjski (Rudolfove vojarne na danaanjem Trgu F. Tumana) bila je ureena prva zagreba ka islamska bogomolja, no ona je slu~ila samo vojnim potrebama do kraja Prvoga svjetskog rata. Mesd~id u Tomaaievoj ulici Tijekom 1930-ih godina, ekajui na odluku o izgradnji d~amije, koju je bilo teako usuglasiti zbog politi kih previranja i sukoba meu strankama, D~ematskome su med~lisu, nakon obraanja gradona elniku u studenomu 1934., dodijeljena po etkom 1935. dva opinska stana u dvorianom krilu zgrade u Tomaaievoj ul. 12. Ubrzo su prilagoeni za prvi zagreba ki civilni mesd~id u nevelikoj, skromno opremljenoj prostoriji (otvoren 29. studenoga iste godine). U to doba u Zagrebu je bilo zabilje~eno ve 1250 muslimana (sa sezoncima do 3000), pa su prostori po svojim dimenzijama bili zasigurno nedostatni. Ondje je djelovao i mekteb za pu koakolsku djecu. Prvi stalni gradski molitveni prostor za muslimane ostao je u funkciji do otvaranja 'poglavnikove' d~amije 1944. godine. U nedostatku drugoga prostora mesd~id je slu~io vjerskim potrebama i nakon Drugoga svjetskog rata (1959.-1987.), sve do otvorenja d~amije u Folnegovievu naselju. Projekti Omera Mujad~ia i Zvonimira Po~gaja  d~amija Kraljevac / Zelengaj Zaklada/Odbor za izgradnju d~amije unato  privremenom rjeaenju u Tomaaievoj ul., nastavila je potragu za odgovarajuom lokacijom. Grad Zagreb ponudio je 1939. godine nekoliko njih: primjerice ugao Samoborske (danaanje Ad~ijine) i Badalieve, zatim ugao Samoborske i Kranj evieve, potom parcelu na Vara~dinskoj cesti (danaanjoj Ul. grada Vukovara.) pokraj igraliata  Graanskoga , a pregovaralo se i o zemljiatu u Von ininoj ulici. Razmatrao se i smjeataj d~amije unutar Botani koga vrta u Mihanovievoj ul., tako da pro elje 'gleda' u smjeru Gundulieve. Spominjao se i Tuakanac, zatim Josipovac, Radoaeviev Brijeg, a naposljetku i zemljiate na Gup evoj zvijezdi. Godinu kasnije (1940.) predlo~en je Zelengaj (Kraljeva ka auma) u sjevernom podsljemenskom predjelu Zagreba pa je to Gradsko zastupstvo i prihvatilo kao kona no mjesto za budui d~amijski sklop. Prvi idejni projekt za d~amiju na Kraljevcu 1939./40. izradio je slikar i profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu Omer Mujad~i. D~amiju je osmislio prili no konzervativno (gotovo 'historicisti ki') kao monumentalan kubus s plitkom kupolom i rizalitnim volumenom u funkciji divovskoga nadlu enog ulaza (poput ivana perzijskih moaeja). Izdu~eni, ritmi no postavljeni vitki prozori na bo nim pro eljima imaju neke elemente moderniteta, no svojim dimenzijama i visokom impostacijom izvan mjerila ovjeka doimaju se tek kao apstraktne svjetlosne cezure Sa stra~nje je strane Mujad~i postavio dva (!) velika minareta 'osmanskog tipa'. Kako je projekt ostao neizveden, 1940./41. Omer Mujad~i izrauje nove nacrte i maketu d~amije u suradnji s tada 34-godianjim, ve afirmiranim arhitektom Zvonimirom Po~gajem. I ovaj je d~amijski koncept bio vrlo sli an prvotnome Mujad~ievu rjeaenju, ali, razlika je u veoj otvorenosti cijeloga sklopa prema okolini, naglaaenomu ulaznom trijemu, i u stvaranju intimnog trga sa aadrvanom. Arhitektura djeluje lakae i profinjenije, manje monumentalno, a asimetri na postava samo jednog minareta u lijevom uglu glavnog pro elja odgovara tradiciji bosanskih potkupolnih d~amija, na koje se projekt o ito referira. Izvedba Po~gaj-Mujad~ieva projekta odgoena je zbog po etka rata, a posljednji se put u javnosti spominje krajem srpnja 1941., kada novine javljaju da e se nakon o evida Druatva za poljepaanje grada Zagreba na Zelengaju i posjeta poglavniku i gradona elniku  & s gradnjom zapo eti u najskorije vrijeme . Govori se o gotovim projektima koje je izradio arh. Zvonimir Po~gaj  & savjetujui se s muslimanskim slikarom Omerom Mujad~iem , ato unosi novo svjetlo u autorske relacije toga dvojca.  D~amija poglavnika Ante Pavelia u Domu likovnih umjetnosti Prvi se put u javnosti pojavila vijest o prenamjeni Doma likovnih umjetnosti na Trgu N u d~amiju 14. kolovoza 1941., a 28. velja e 1942. poglavnik Nezavisne Dr~ave Hrvatske Ante Paveli, primivai delegaciju Islamske zajednice, kona no odbija Kraljevac/Zelengaj kao lokaciju i potvruje prenamjenu Doma u d~amiju. Navodno je tu odluku osobno donio joa u travnju 1941. (po drugim izvorima, u srpnju ili kolovozu), kada je mimo znanja islamske zajednice nalo~ilo Ministarstvu javnih radova izradu projekta preinake Doma i pokretanje priprema za gradnju. Zanimljiv podatak navodi zagreba ki muftija Ismet Mufti u predgovoru Spomenice otvorenja d~amije, gdje ka~e da je Paveliu  & ta misao le~ala na srcu, te je joa u emigraciji osobno izradio nacrt d~amije. Ovaj crte~ d~amije& sa uvao je i donio u Domovinu . Ina e, monumentalna rotonda Doma iz 1934.-1938. djelo je Ivana Meatrovia (izvorne nacrte izradili su arh. Harold Bilini, Zvonimir Kavuri, Lav Kalda, Lavoslav Horvat, Ivan Zemljak i Nikola Molnar). Meatrovi je upravo na po etku radova na gradiliatu 'd~amije' u proljee 1942. (protivei se ve i ranije preinaci zgrade) emigrirao u Rim, a potom u Ameriku. Joa za izgradnje Doma 1938. bilo je mnogo polemika oko oblika zgrade, zbog ega je nazivana 'neestetskom nakazom', ali i protivljenja njenoj postavi na Trgu N jer je zatvarala dotad slobodne vizure prema gradu i katedrali. Pregradnji u islamsku bogomolju suprotstavila se Katoli ka crkva ( od opata i vatikanskog izaslanika do nadbiskupa Alojzija Stepinca ( smatrajui kako bi se tim inom muslimanima omoguilo da napokon postignu ono ato su 400 godina borbom bezuspjeano pokuaavali (aludirajui, dakako, na osmanlijska osvajanja hrvatskih prostora). Iako se u novinama pojavila vijest da e preureenje bivaega umjetni kog paviljona u d~amiju  & izvraiti nekoliko in~inira muslimana iz Sarajeva, koji e izvesti i osnovu za gradnju minareta , Ministarstvo javnih radova ve je u ljeto 1941. godine tu prilagodbu povjerilo akademskim arhitektima Stjepanu Planiu i Zvonimiru Po~gaju, koji su prvotno izradili dvije odvojene, bitno razli ite 'osnove'. Ponajviae su se razlikovali u stajaliatu oko broja i polo~aja minareta, jer Plani predla~e tri munare (kako je na kraju i izvedeno), a Po~gaj jednu u osi ulice koja je vodila na Kreaimirov trg. Stjepan Plani u svojem obrazlo~enju koncepta navodi kako je htio  & kru~ni volumen smiriti i fiksirati unutar opisane tlocrtne kvadratne forme, kojoj su tri ugla tri minareta, a etvrti je ulazni sve ani predprostor sa stepenicama, klupama i vodoskokom . Za izvedbu je odreena ina ica po kojoj je eksterijer s minaretima i aadrvanom u kona nici projektirao Plani, a interijer i opremu Po~gaj. Projektna dokumentacija tog zahvata sa uvana je samo djelomi no. Gradnju je prema 'jeftimbi' zapo elo poduzee ing. Zorislava Franetia 19. ili 21. kolovoza 1941. (gdje se isti u problemi s temeljenjem) i do zime bili su postavljeni donji dijelovi minareta. No, toj 'ranoj dataciji' kontradiktorna je injenica ato se joa u velja i 1942. kod Pavelia razgovaralo o tome hoe li se d~amija graditi na Kraljevcu, a osobitu zabunu unosi nadnevak projekta minareta (19. 3. 1942.) i graevna dozvola (5. 6. 1943.) pa se mo~e pretpostaviti da su radovi po eli 'direktivno', prije formaliziranja projekta. O ~urbi s pokretanjem preureenja d~amije govori i sam Plani:  Uvjetovana brzina tra~ila je ujedno odmah i gotovo na elno rjeaenje uredjenja oko glavne zgrade& a u roku od jedan dan trebalo je rieaiti barem smjeatanje i glavni oblik minareta&  . Izvedba minareta i aadrvana dovraena je u proljee 1943., a d~amija je otvorena 18. kolovoza 1944. godine Minareti su bili izvedeni od betona, visine 45 m i udaljeni od trijema d~amije 9,3 m. Do njihova je vrha vodilo 190 stuba (predviena je i ugradba dizala), a otvori u plaatu tornjeva i galerija bili su usmjereni prema Meki (JI). Plani se odlu io za slobodnostojee minarete koji nigdje nisu doticali izvornu Meatrovievu rotondu te stoga imaju masivne postamente, a u likovnom pogledu zanimljiva je koloristi ka obrada ina e bijelih minareta, koji su pri vrhu bili obojani u tamno sivo-ljubi asti ton s linijaturama rombova u ~buci. Unutraanjost d~amije, povraine 1300 m, bila je ureena tako da istovremeno mo~e odgovoriti na akusti ka i tehni ka, te obredna i arhitektonska pitanja. Uklonjeni su neki pregradni zidovi, a kru~ni tlocrt glavne dvorane podijeljen je na 36 segmenata radi postizanja boljeg loma i usmjerenja zvuka. Novi ~eljezno-betonski svod s mirnim difuznim pojasom svjetla i zra nim slojem izmeu staroga i novoga svoda debljine 2 m slu~io je kao toplinski izolator (uz vlastito centralno grijanje). Na prvome katu nalazili su se stanovi za imame i mujezine, uz urede za muftije i drugo d~amijsko osoblje. Drugi je kat bio rezerviran za knji~nicu i prostorije za vjeronauk, u podrumu je bila abdesthana, a u prizemlju glavna molitvena dvorana. Zanimljivo da Po~gaj nimalo ne skriva radikalnost svoga zahvata pa u onodobnome tisku izjavljuje:  & Od itave zgrade bivaeg umjetni kog paviljona zadr~ani su samo vanjski zidovi, a sve ostalo je podpuno izmienjeno i prepravljeno . Likovni izraz interijera oslanjao se na ornamentalne i matri ne nefiguralne ukrase. Po~gaj pokuaava stvoriti 'dojam arabeske' kao najzna ajnijeg motiva novoga d~amijskog prostora slu~ei se starohrvatskim pleternim motivima s  Dr~islavove plo e ,  Branimirova kamena , splitske krstionice, i s drugih povijesnih kamenih spomenika. Kaligrafska dekoracija u du~ini zapisa od ak 1725 m bila je povjerena najpoznatijemu onodobnome sarajevskom kaligrafu Muhammedu ef. Mujagiu, a atukaturne ornamente izveo je akad. kipar Jozo Turkalj s joa 12 kipara. Zidovi d~amije bili su oblo~eni zelenim talijanskim mramorom. Slikane dekoracije je izveo akad. slikar Julije Merli. Posebno bogato rijeaena je najva~nija to ka d~amije ( monumentalni mihrab, koji je cijeli bio isklesan u bra kom kamenu i presvu en listiima od 22-karatnog zlata (sa uvan je i danas je izlo~en u novoj d~amiji). Lijevo od njega bio je kjurs (mala propovjedaonica), a desno mimber (velika propovjedaonica), oba od javorova drva. Izvedena su dva mahfila (molitvene galerije) ( gornji za ~ene, donji za mujezine. Na sredini prostora o kupolu je ovjeaen golemi luster sa 140 ~arulja, te~ak oko 1000 kg. Pod je bio oblo~en parketom i prekriven 41 perzijskim tepihom. Dijelovi Po~gajeva interijera sa uvali su se u zazidu, gdje su otkriveni prigodom nedavne obnove Doma (npr. mihrab), a dio mobilijara islamska je zajednica uspjela spasiti joa prigodom poslijeratnog uklanjanja d~amijskih elemenata (kjurs, minber). Sve je to danas izlo~eno u muzejskom postavu nove d~amije u Folnegovievu naselju. Iako je Plani-Po~gajev zahvat bitno zadirao u izvorni Meatroviev koncept negdaanjega Doma likovnih umjetnosti ( ako zanemarimo politi ke refleksije cijele ideje ( ta je graevina preinakom za d~amijsku funkciju nakratko bila dobila likovno vrijedan novi sloj kao jedna od najdojmljivijih arhitektonskih izvedbi iz razdoblja Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, za koju onodobni tisak navodi da je bila  & najljepaa i najprostranija d~amija u Europi , a jeruzalemski muftija pri posjetu Zagrebu 1943. izjavljuje da  & zagreba ka d~amija spada medju najljepae na svietu . Uspostavom komunisti ke vlasti u svibnju 1945. godine zagreba ka je d~amija ( iako autorski relevantno djelo arhitekture i umjetni kog obrta ranih 40-ih godina ( zbog izrazitih ideoloakih konotacija vezanih za Nezavisnu Dr~avu Hrvatsku i poglavnika Antu Pavelia ( ije je ime i slu~beno nosila) bila odreena za ruaenje. Napisi o tome javljaju se ve u lipnju 1945. jer se, uz ostalo, pojavio i navodni 'problem odr~avanja' d~amije. U pismu koje predsjednik d~ematskog med~lisa piae reis-ul-ulemi u Sarajevo (rujan 1945.) isti e se da je  & d~amija jedno javno dobro od ope kulturne vrijednosti, i po svojoj vanjatini i arhitekturi, kao i po svrsi kojoj slu~i, pa vjerujemo, da bi njezinim pretvaranjem u ato drugo bio uniaten jedan zna ajan kulturni spomenik u ovim krajevima&  . Zgrada ipak ostaje u obrednoj funkciji do 1948. godine (kada postaje Muzej socijalisti ke revolucije). Navodnim 'pristankom' zagreba kih muslimana (prema Rezoluciji& ) i suglasnoau Islamske zajednice u Sarajevu, Gradski narodni odbor 9. travnja 1948. izdao je rjeaenje o ruaenju minareta, koje je po elo 13. travnja 1948., a do kraja je mjeseca i dovraeno. `adrvan i predtrg su kao 'neutralni' zadr~ani i danas su valorizirani kao visokokvalitetna intervencija u javnome prostoru. Unutraanjost d~amije je u svim itljivim elementima uklonjena, a namjeataj je zaplijenjen. D~amija je jedina vjerska graevina u Jugoslaviji planski sruaena nakon Drugoga svjetskog rata. Problem izgradnje d~amije nakon Drugoga svjetskog rata Islamskoj je zajednici zauzvrat ponuena nadoknada, alternativni prostor te predaja inventara i mobilijara iz dotadaanje d~amije, ali to nije provedeno. U dopisima Islamske zajednice isti e se da su u ovu graevinu  & ulo~ena obilna materijalna sredstva Zaklade za izgradnju d~amije u Zagrebu, koja je osnovana joa prije rata, a koja je sredstva sakupljao joa i prije osnivanja te zaklade ovdaanji d~ematski med~lis. Prema tome ako e se ova d~amija oduzeti, onda bi trebalo dati u zamjenu drugu&  . Iako je d~ematu obean prostor u Nazorovoj ul. 24, zajednica se morala vratiti u derutni stan u Tomaaievoj ulici. Tek je 1959. dr~avnim sredstvima ondje opet ureen mesd~id u kojem se odr~avao i vjeronauk. Prva poslijeratna inicijativa za podizanje d~amije javlja se 1952. godine, kada je od GNO Zagreba, a potom i od Vlade Republike Hrvatske zatra~ena (i odbijena) dodjela zemljiata za izgradnju. Godine 1955. otisnuta je bajramska estitka s 'idejnom skicom' nove d~amije u Zagrebu, no nije poznato na kojem mjestu ni tko je autor rjeaenja. Uz podraku gradona elnika Veeslava Holjevca 1961. godine donesena je odluka o namjenskom prikupljanju sredstava, a 1962. osnovan je i Odbor za gradnju d~amije. Za po etak namjeravalo se kupiti kuu koju bi se decentno preuredilo u d~amiju, no to se zbog politi kih okolnosti nije smjelo prerano obznaniti. Ali, ta je kupnja propala, pa se tema ponovno aktualizirala 1963. Iste su godine Islamskoj zajednici donirane dvije privatne parcele za izgradnju d~amije na Mihaljevcu, imenovan je Odbor za pripremu i izgradnju d~amije, osigurana su inicijalna sredstva, no grad taj smjeataj nije odobrio. Traganje za zemljiatem i pregovori s gradom nastavili su se i tijekom 1964. i 1965. Islamska je zajednica tra~ila  & gradiliate dimenzija 30(60 m za izgradnju sklopa od 1000 m2 , bilo gdje na prostoru od Ksavera do Ul. proleterskih brigada (danaanje Ul. grada Vukovara, op. a) . Projekt Jurja Najdharta za d~amiju na Srebrnjaku Grad je tek 1970. islamskoj zajednici za podizanje d~amije dodijelio zemljiate na Srebrnjaku, uz Bijeni ku cestu, uz ju~ni rub groblja Mirogoj. Za tu 'ciljanu' parcelu povraine 6438 m proveden je 1969. arhitektonski natje aj za rjeaenje novog Islamskog centra s d~amijom. Prvu je nagradu osvojio sarajevski arhitekt Juraj Najdhart sa suradnikom (ponegdje se navodi kao koautor ili 'koprojektant') D~emalom eliem. Natje ajni idejni projekt nikada nije zaaao u daljnju razradu (iako se u Najdhartovoj biografiji rad na 'idejnom projektu' prote~e do 1973.), ponajviae zbog poteakoa oko prikupljanja sredstava, raznih izmjena u projektnom programu i otpora dijela muslimana prema tome mjestu (uz groblje), te ponovno zbog politi kih 'rezervi' prema izgradnji d~amije, osobito spram minareta koji je trebao biti visok 42 m. Uz to, parcela je bila smjeatena na podru ju dviju tadaanjih gradskih opina ( Medveaaka i Maksimira ( koje su se naale u sporu oko izdavanja suglasnosti i dozvola, ato se oduljilo do Najdhartove smrti, a zadnji pregovori s tadaanjom Opinom Medveaak voeni su 1975. godine. Prostorno rjeaenje novog Islamskog centra temeljilo se na multifunkcionalnom programu (d~amija, uprava, druatvene prostorije, stambeni dio, vanjski vrtni prostori), s mogunoau etapne izvedbe. Iako neizveden, ovaj se projekt unutar Najdhartova opusa smatra izrazitim primjerom 'modelirane arhitekture' iz razdoblja 'plasti nosti', vrjednovan kao umjetni ko djelo sna~ne likovnosti kojim je autor ostvario sintezu slobodne arhitektonske kompozicije i zadanoga multifunkcionalnog programa. U oblikovanju su koriateni svi 'nu~ni' tradicionalni elementi d~amije (kupola, minaret, kru~ne forme), ali interpretirani suvremenim konstrukcijama u armiranom betonu  & smjelim izvijenim ljuskama ( jajastog, sedlastog, le~eeg, paraboloidnog& oblika . Kona ni je produkt potpuno organi na modelacija koja svojim plaatem na jednoj strani djeluje introvertirano, dok se drugom stranom sklop otvara u odnosu na okolinu. Glavni volumen d~amije kao da se svojim oblikovanjem, malim otvorima u plaatu i izvijenoau forme referira na Le Corbusierovu kapelu Notre Dame du Haut u Ronchampu, nastalu dvadesetak godina ranije. No, Najdhart koristi armirani beton na posve druk iji na in, ne stvarajui monumentalnu stati nu arhitekturu, ve mnogo razigraniju i kompozicijski elegantniju od francuskog primjera. Ovaj je projekt  & transponirana islamska arhitektura u funkcionalne i likovne oblike modernog izraza&   i jedna od najboljih Najdhartovih stvarala kih sinteza koja objedinjuje urbanisti ki kompleksno rjeaenje, skulpturalnu arhitekturu i odrednice za dizajn interijera. D~amija u Folnegovievu naselju Tijekom 1970-ih godina bilo je predlo~eno nekoliko novih zamjenskih parcela za buduu zagreba ku d~amiju, primjerice: u Sloboatini, zatim na prostoru izmeu stadiona Maksimir i tvornice  Kraa , te uz Folnegovievo naselje (podru je Trstik/Borovje), ato je naposljetku i odabrano za izgradnju, s obzirom da se 1977. godine dobila parcela od 17.938 m2 povraine. Projektiranje je u srpnju 1979. na temelju dostavljenih 'skica' povjereno sarajevskim arhitektima prof. D~emalu eliu (Najdhartovom suradniku na prethodnom d~amijskom projektu) i Mirzi Goloau, pri emu su autori nastojali zadr~ati bitne elemente Najdhartovog rjeaenja. Prve suglasnosti za planiranu gradnju dobivene su u rujnu, izmjena Generalnoga urbanisti kog plana provedena je u listopadu, kada je izvraeno i iskol enje parcele. Graevinska je dozvola dobivena u kolovozu 1980., nakon dvije godine (11. rujna 1981.) postavljen je kamen temeljac, a izgradnja je po ela 14. prosinca 1981. ( Tehnika , Zagreb). No, zbog problema s financiranjem i po~ara na kroviatu 1984. godine radovi su se oduljili do 6. rujna 1987., kada je napokon otvorena prva, u potpunosti novoizgraena zagreba ka d~amija,  & jedna od najveih, a po mnogome i jedna od najljepaih u Europi . Sklop Islamskog centra prote~e se na 10.000 m. Uz suvremenu d~amiju u Centru su okupljeni i drugi kulturno-obrazovni te druatveni sadr~aji. Programski cjelina je podijeljena u tri dijela: molitveni, druatveni i stambeni. Suteren je namijenjen mladima i sadr~i medresu, dje ji vrti i omladinski klub s malim amfiteatrom. Na eta~i iznad, u razini ulaza i pristupne terase, nalaze se: kongresna dvorana, itaonica, knji~nica, u ionice za nastavu vjeronauka, uredi i restoran s divanhanom. Cijeli je kat organiziran kao stambeni prostor za imame i sobe musafirhane. Odnos arhitektonskih masa takoer prati razdiobu funkcija pa je u naglaaenomu ju~nom volumenu samo prostor d~amije, a u sjevernom su korpusu pratei sadr~aji. Meusobno su povezani ni~im traktom s prostranom pristupnom terasom. U cjelini je graevina iznimno sna~no oblikovno determinirana konstrukcijom, posebice d~amijskom kupolom paraboli ne geometrije. Tradicionalna polukru~na kupola jednostavnim je izmicanjem dijelova, isje aka rotacijskih paraboloida, interpretirana na suvremen, dinami ni na in. Najistaknutiji segment kupole nosi 'zenitalno' osvjetljenje koje omoguuje prirodno svjetlo u srediatu d~amije. Akcentnom volumenu kupole kompozicijski je pridru~en 42 m visok elegantni minaret s dvjema galerijama. Ulaz u Islamski centar jasno je nazna en malom, takoer paraboli nom kupolom koja presijeca horizontalu glavnoga pro elja oblo~enog bijelim mramorom. Kompozicija koje je rjeaenje izniklo iz prvotnih ideja Jurja Najdharta postala je prepoznatljiv vizualni znak toga dijela grada, s jakim simboli kim zna enjem u silueti okolnih naselja. Unutraanjost samo djelomi no prati nekonvencionalnost eskterijera s ipak primjetnim odnosom izmeu tradicionalnoga i suvremenoga. To je najuo ljivije kod mihraba oblikovanog kao paraboli na niaa, ali ne unutar zidnoga plaata, ve kao auplji volumen prislonjen uz isto ni zid. Meko je oblikovanje primijenjeno i kod minbera koji je gotovo skulpturalno obraen. Po cijelom obodu molitvene dvorane prote~e se ~enska galerija mahfila. Akcentni dijelovi interijera kaligrafski su oblikovani te dekorirani arabeskama u atukaturi i fajansi, a zanatski su u kvalitetnoj stilizaciji u bakru izvedena troja ulazna d~amijska vrata. U gotovo jedinom valorizacijskom tekstu o d~amiji koji se pojavio u stru noj literaturi Ivo Maroevi isti e da je  & d~amija s islamskim vjerskim centrom uspostavila jednu novu arhitektonsku kvalitetu u zagreba kom rubnom podru ju isto noga dijela grada. Ona se pojavila na ledini, iznikla kao bijela skulptura, u formama ato su ih dijelom mekano a dijelom robusno rijeaili sarajevski arhitekti& D~amija je zgrada u kojoj je prostorni sadr~aj ponio svu puninu suvremenog arhitektonskog oblika, koji se istovremeno oslanja na tradicijsku arhitekturu. Iako je kupola d~amije prerezana u tri kriake kako bi se dobilo izrazito bogato zenitalno svjetlo, iako minaret nije klasi an, iako se cijela pozicija islamskog centra koja je suvremena po oblikovanju joa uvijek mo~e mekoom svojih linija i naglaaavanjem nekih elemenata vezati na orijentalnu arhitekturu, ipak je rezultat spoj modernog mialjenja i orijentalne tradicije . Maroevi u d~amijskoj kompoziciji prepoznaje elemente emotivnog racionalizma i strukturalisti ke arhitekture, te elaborira ekspresionisti ki naglasak na volumenima. D~amije i mesd~idi u drugim gradovima Hrvatske D~amija u Gunji Prva namjenski izgraena islamska bogomolja u Hrvatskoj u 20. stoljeu (zapravo joa od turskoga doba) jest d~amija u Gunji, posavskom selu nedaleko od }upanje smjeatenom na samoj granici prema Bosni, otkuda su se tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata doselili mnogi muslimani. Zemljiate za izgradnju povraine 3134 m2, donirala je obitelj andi, odluka o gradnji donesena je 8. velja e 1968., radovi su ab ovo po eli 2. kolovoza iste godine, a d~amija je otvorena 28. rujna 1969. godine. Molitveni 'kvadrat' unutarnjih je tlocrtnih dimenzija 9,3(9,3 m. Od 1995. u izgradnji je i Islamski kulturni centar s viaenamjenskom dvoranom, u ionicama, uredima, restoranom i javnom kuhinjom te smjeatajnim dijelom za goste. Gunjanska je d~amija prvotno bila arhitektonski decentna graevina, pokrivena jednostavnim skoaenim kroviatem i naglaaena tek minaretom, a 1999. je prema projektu zagreba kog arhitekta Faruka Muzurovia nadograena i pokrivena armiranobetonskom polukru~nom kupolom na oktogonalnom tamburu, te je preureena u interijeru i preoblikovana u vanjatini. Na~alost, previae doslovno oslanjanje na povijesne obrasce nije dalo novu kreativnu arhitekturu. D~amija u Rijeci Inicijative za izgradnju Islamskog centra u Rijeci datiraju joa od 1982., a intenzivnije od 1988. kada je kupljeno zemljiate. Prvi arhitektonski natje aj proveden je 1991. godine, od 14 rjeaenja za izvedbu je odabrano ono Ahmeda Hadrovia iz Sarajeva, no od izvedbe se zbog brojnih administrativnih i lokacijskih problema tada odustalo. Novi natje aj za urbanisti ko-arhitektonsko rjeaenje Islamskog centra u Rijeci, raspisan 2001. (Druatvo arhitekata Rijeka), donio je heterogene i teako usporedive koncepte koje je ocjenjiva ki sud tipoloaki razvrstao u: 'pravokutne', 'okrugle-centralne' i 'slobodne-razbijene' (!). Prvonagraeni rad Daniele Antolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje ~iri je kvalificirao kao  & veoma uspjeano i originalno oblikovan&  , ali, naknadno je (2002.) utvreno da je rije  o plagijatu, pa je i taj projekt odbijen. Napokon je 2003. za izvedbu odabrano rjeaenje kipara Duaana D~amonje s arhitektonskim timom iz zagreba kog biroa  ADB , ina e pozvanog autora na istom natje aju, iji je rad u redovitoj proceduri bio diskvalificiran zbog kaanjenja s rokom predaje. Uz promjenu lokacije i izmjene Generalnoga urbanisti kog plana Rijeke za novu je d~amiju u kona nici odreeno podru je Rujevice iznad gradske zaobilaznice. Preraeno D~amonjino idejno arhitektonsko rjeaenje (preradba iz 2007.) projektno su razradili Branko Vu inovi i Darko Vlahovi iz zagreba kog biroa  ADB . Kamen temeljac polo~en je 3. listopada 2009., a izgradnja je po ela 12. o~ujka 2010. Budua d~amija s Islamskim centrom izvodi se na parceli povraine 11.000 m2, s viae od 3000 m zatvorenoga multifunkcionalnog prostora s raznim vjerskim, druatvenim, ugostiteljskim, kulturnim i obrazovnim sadr~ajima. Vrijednost projekta procjenjuje se na 8-10 milijuna eura. Iako sklop nastaje na kosom terenu, u D~amonjinu konceptu dominira elegantna bijela horizontala zgrade s velikom krovnom terasom na kojoj se nalazi skulpturalno oblikovana ekspresivna d~amijska kupola i minaret visok 23 m. Unutraanjost kupole, izvedene kao slo~ena segmentirana paraboloidna ljuska sa staklenim cezurama, bit e dekorirana pozlaenim mozaikom, a pro elja e biti oblo~ena kasetama od alu-mre~ice u boji bronce, te od inoxa. Zanimljivo je da je tri godine nakon donesene odluke o izboru D~amonjina rjeaenja izrada joa jednoga idejnog projekta 2006. godine povjerena Miljenku Bernfestu i zagreba kom birou  AS , no to nije rezultiralo daljnjim anga~manom. Ostali mesd~idi u Hrvatskoj Osim navedenih d~amija u Zagrebu, Gunji i Rijeci (u izgradnji), manje islamske bogomolje (mesd~idi) postoje u joa 22 mjesta u Hrvatskoj, i to u: Dubrovniku, Rijeci Dubrova koj, Splitu, `ibeniku (zatvorena 1997.), Crikvenici, Rijeci (Grivice i Centar), Krku, Raai, Labinu, Vodnjanu, Puli, Pore u, Umagu, Karlovcu, Maljevcu, Bogovolji kod Karlovca, Sisku, Zagrebu (Tomaaieva ul.), Vara~dinu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima. Sve su to novije preureeni arhitektonski nezanimljivi prostori u kuama i stanovima ureeni tijekom posljednjih nekoliko desetljea, uglavnom 1990-ih godina. Joa prije Drugog svjetskog rata postoji tek zajednica u Osijeku (1927.), s mesd~idima ato su postojali na nekoliko lokacija i s nerealiziranom d~amijom za koju je kamen temeljac polo~en 1942. na prostoru danaanje gradske tr~nice. Danas najstariji mesd~id nalazi se u Dubrovniku (1933.) i jedini ima obrtni ki kvalitetno ureen interijer u rezbarenom drvu. Uskoro se mo~e o ekivati izgradnja d~amije ili mesd~ida u Sisku, za koji je 2006. kupljena parcela, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije. No, na~alost, uz proceduru koja ne obeava kreativno rjeaenje. Za 2012. godinu najavljena je i izgradnja d~amije te Islamskog centra u Puli, rijeaenog u vidu kvalitetno oblikovane interpolacije, prema projektu arh. Ive Buljan iz biroa URBIS 72 d.d. (2010.). Takoer je u planu izgradnja d~amije u Osijeku, za ato je ve kupljeno zemljiate. Arhitektonski kontekst i valorizacijski aspekti D~amijska arhitektura u autorskim opusima hrvatskih arhitekata U stratificiranim opusima arhitekata Stjepana Plania, Zvonimira Po~gaja i Juraja Najdharta, kao najizrazitijih naaih autora u domeni novije d~amijske arhitekture, uo ava se niz projekata religijske tematike razli itih konfesionalnih provenijencija. Stjepan Plani kao autorski kompleksna pojava s opse~nim projektantskim saldom od ak 726 radova (prete~ito stambene namjene), religijskim se objektima intenzivnije posvetio tek u kasnijoj fazi ~ivota, dvadesetak godina nakon izvedbe zagreba ke d~amije, kada je njegovo politi ki neprihvatljivo anga~iranje na tom zadatku ve bilo uglavnom zaboravljeno. Tako 1963. radi ~upnu crkvu Sv. Nikole u Pleternici kod Po~ege, nastavlja 1966. neizvedenom ~upnom crkvom u Novom Virju, potom 1968.-1970. izvodi ~upnu crkva u Zden ini na podru ju Klin a Selu, 1969. projektira nerealiziranu ~upnu crkvu u Bedekov ini, 1969.-1974. izvodi proairenje svetiata i hodo asni ki okolia ~upne kue u Mariji Bistrici te pred sam kraj ~ivota 1980. dovraava svoj posljednji vrlo zna ajan rad, pjevaliate i ulaz u crkvu Sv. Marije u Zadru. Manje je poznato da je Stjepan Plani imao doticaja i sa intervencijama na ~idovskih vjerskih graevina kada 1952. izvodi preoblikovanje i adaptaciju sinagoge u Kri~evcima u omladinski dom. Sve Planieve religijske graevine smjeatene su u malim mjestima i na periferijskim dijelovima Hrvatske (izuzev intervencije u Zadru), izvan podru ja gdje u meuratnom razdoblju nastaju klju na djela hrvatske moderne, gdje je i sam Plani nezaobilazan protagonist. Korpus stambene arhitekture brojnoau i zna enjem donekle je zasjenio njegovu nepretencioznu sakralnu arhitekturu gdje se monumentalnom gestom kao najsna~nije djelo ipak pozicionarala zagreba ka d~amija. Juraj Najdhart se Zagrebu afirmirao ve kao mladi 25-godianji arhitekt i Behrensov u enik (prije nego li odlazi u atelje Le Corbusiera), kada 1925.-1929. izvodi sklop Nadbiskupskog sjemeniata na `alati s crkvom, dakle religijsku temu slo~enog programa. Zanimljiva je injenica da je Juraj Najdhart prije nego li mu je slu~beno dodijeljena izvedba '& ve iz vlastite pobude izradio neke nacrte', a njegova upuenost u praenje trendova i razumijevanje sakralnih gradnji se primjeuje pri komparativnoj analizi sjemeniata s benediktinskim samostanom u Melku.. Sklop je nastao na lokaciji nekadaanjeg nadbiskupskog vinograda, gradacijom masa prilagoen topografiji padine Sveti Rok. Kompozicijski je cjelina osmialjena aksijalno s nizom paviljona uredno po~enih u pravilnom gridu te je na ju~nom dijelu kompleks zavraen crkvom s pro eljem 'hramskog' karaktera usmjerenim ka gradu. Zbog bolesti arhitekta tek 1932. Vinko Rauscher privodi kraju izvedbu interijera crkve. Iako su danas vidljivi kosi krovovi prema izvornojj zamisli su planirani kao ravni u vidu terasa. Jedini akcent koji je bio nagovjetaj kasnijeg Najdhartovog prepoznatljivog stila i organi nog modeliranja arhitekture jest gotovo ekspresionisti ki oblikovani toranj zvjezdarnice, a ta organi na gesta potvrdit e se kao prepoznatljiv autorov rukopi i etrdesetak godina kasnije u projektu d~amijskog kompleksa za obli~nju lokaciju na Srebrnjaku. Zvonimir Po~gaj za razliku od Najdharta, na podru ju vjerskih graevina nije ostavio niti jedno djelo velikog mjerila, ali je u odnosu na Plania imao priliku izvoditi crkve u Zagrebu i na njima raditi gotovo istovremeno s interijerom d~amije, ato ga u interpretativnom smislu ini vrlo zanimljivim autorom. Crkvu u Podsusedu iz 1940. projektira jednostavno i jasno, s izdu~enim glavnim volumenom objekta te sna~nim zvonikom pravokutnog tlocrta, s uskim vertikalno izdu~enim otvorima. Jedini segment potpune otvorenosti je dio iza oltara koji dobiva rasterizano stakleno platno od poda do stropa. Na istim oblikovnim postulatima 1942. (upravo u jeku radova na interijeru d~amije) podi~e crkvu Marije Pomonice na zagreba koj Kne~iji, meutim snaga i monumentalnost u ovom slu aju dolaze do primarno izra~aja zbog veeg mjerila objekta. U unutraanjosti izostaje prethodna gesta bo nog osvjetljenja, ovdje rijeaenog zenitalno malenom kupolom ato graevini daje mra niju i misti nu interijesrku atmosferu. Upravo sa tog stajaliate je zanimljivo usporediti Po~gajevu intervenciju u Domu likovnih umjetnika gdje intervenira potpuno suprotno od gotovo 'fortifikatornih' crkava na Kne~iji i Podsusedu, vrstog i grubog karaktera. U d~amiji kako i sam isti e stvara 'dojam arabeske' kao najzna ajnijeg likovnog motiva novoga molitvenog prostora slu~ei se o ito ideoloaki izabranim motivom starohrvatskog pleternog ornamenta. Cijeli prostor obogaen kaligrafijom, atukaturnim ornamenatima, pozlatom i zelenim reflektirajuim kamenom po inje djelovati krhko i titravo. Prijelaz s jednog tipa vjerske graevine na drugi, konfesionalno posve diferentan u rasponu od samo dvije godine Po~gaju nije predstavljalo kreativni problem. Utjecaj konfesionalne pripadnosti arhitekta. Pitanje osobne religioznosti i stim povezane konfesionalne pripadnosti autora-projektanta esto se postavlja u kontekstu sakralnih gradnji, no u literaturi to je za sada tema s  nerijeaenim ishodom . Mo~e li osoba koja nije vjernik sa svom puninom i duhovnim osjeajem uspjeano projektirati sakralni prostor (u tom smislu je Le Corbusierov lijevi otklon od crkve i istovremena realizacija Ronchampa postao zanimljiva paradigma takvogvog problematiziranja arhitekture)? Mo~e li katolik projektirati dobru d~amiju i obrnuto, musliman crkvu? Odgovor bi zacijelo trebao glasiti  da. Primjer uspjeano provedenog inokonfesionalnog zadatka je projekt Juraja Najdharda za Islamski centar i d~amiju na Srebrnjaku gdje gdje katolik stvara remek-djelo organi ne forme za muslimansko bogoslu~je. Iako je sklop ostao nerealiziran, taj primjer ukazano na arhitektovo potpuno razumijevanje vjerskih komponenti prostora i razvijeni senzibiliteta za islamsku arhitekturu. Ova se tema joa jasnije mo~e promatrati i vrednovati na primjeru religijskih djela u opusu Zlatka Ugljena u ijem se radu radu mogu pronai podjednako izvrsno projektirani prostori d~amija i crkava. Sedamdesetih godina proalog stoljea gotovo paralelno radi idejni projekt za katoli ku katedralu u Mostaru (natje ajni rad i idejni projekt 1972.) i `erefudinovu Bijelu d~amiju u Visokom (idejni projekt 1969., realizacija 1979.), a kako i sam ka~e  ...Otkrivam tada kako se sa svjetlom i magijom sjena mo~e 'klesati' prostor sintetizirajui fizi ko i metafizi ko, gradei transcendentnost od emfaze numinoznog. Impuls je doista jedinstven. Bilo da se radi o islamskoj ili kraanskoj bogomolji, idem istim putem - gradim prostor duhovnog smiraja. A, koliko znam, svaka bogomolja te~i upravo tome specifi nom senzibilitetu. Iako je katolik po vjeroispovijesti Ugljen je upravo za d~amiju u Visokom 1983. godine dobio presti~nu Aga Khanovu nagradu za arhitekturu. Poseban slu aj je Zvonimir Po~gaj, katolik iji rad na islamskim bogomoljama kontinuira od meuratnih idejnih projekata za d~amiju na Kraljevcu-Zelengaju, gdje suraujei sa slikarom Omerom Mujad~iem, do konkretne realizacije d~amijskog interijera na Domu likovnih umjetnosti gdje surauje s arhitektom Planiem. Na~alost, ti njihovi projekti su, kako je ve spomenuto, nedovoljno afirmirani i u literaturi naj eae preauivani. U tom nizu izvrsnih inokonfesionalnih realizacija kao vrlo sna~no djelo naglaaenoga islamskoga kda nazire se i rije ka D~amija u izgradnji, kipara Duaana D~amonje. Valorizacijski okvir Promatrajui likovnost i kompoziciju u kontekstu vremena kao va~ne imbenike u valoriziranju islamskih graevina primjeuje se da Omer Mujad~i i Zvonimir Po~gaj u razdoblju avangardne moderne na lokaciji Zelengaj-Kraljevac projekt modeliraju sa skoro doslovnim referencama na povijesne uzore (osmanske kuplone d~amije, perzijske ivane i sl.), koristei opa mjesta i poznate motive islamske arhitekture, uz ne osobito inventivni kola~ni postupak. Po~gaj je i u redizajnu interijera Doma likovnih umjetnika za Poglavnikovu d~amiju o ekivano konzervativan i ideoloaki odreen u izboru likovnih motiva (starohrvatski pleter pretvoren u islamsku arabesku !), u realizaciji i doraenosti detalja na visokoj razini izvedbe, no u ukupnome vrednovanju izvan duha i likovnosti vremena. Plani je pak urbanisti ki ingeniozan formirajui nove vizure i akcente u ulici Ra kog i Trga N (unato  klerikalnim prigovorima da zaklanja vizure na katedralu), pri tome je i konervatorski skorektan jer izvorni objekt ostavlja intaktnim, dok Meatroviev krug  umiruje kvadratnim rasporedom triju minareta i jednog aadrvana ato daje tek naslu eni kvadratni okvir Meatrovievoj rotondi. Problem odnosa prema kru~noj formi Plani je nekoliko godina ranije ve svladao na vili Fuhrmann, ato je svakako moglo biti korisno iskustvo i za ovaj zadatak na rekomponiranju trga i budue d~amije. Valja naglasiti da je Plani u arhitektonici minareta In~enjerski vrlo suvremen sopnom od AB monijerke i idejom liftova u minaretima, a odmak od o ekivane  zelene likovnosti posti~e kontrastnom uporabom ljubi aste boje za vrhove minareta!. Apsolutno najsna~nije djelo u katalogu novije d~amijske arhitekture je Najdthartova, organi na likovnost mekih formi, viae skulptura i znak u prostoru nego arhitektura, koju projektira za lokaciju Srbrnjak. eli i Goloa su sd~amijom u Folnegovievom naselju tek korektni ali nedovoljno inventivni, sdetaljima interijera koji su ponegdje na granici ki a D~amonja je srije kim projektom u doprinosu islamskoj arhitekturi na likovno visokoj razini, ali je 'maniristi ki' o ekivano postupio reciklirajui vrlo sli ne forme vlastitih skulpturalnih kompozicija i ranijih d~amijskih arhitektonskih rjeaenja (projekt d~amije BMX it 1985.). Oblici mu, naime, nisu osmialjeni za d~amiju nego su samo ponovljeni i prilagoeno upotrebljeni za ovu zadau, estetski kvalitetni, ali neoriginalni i nekontekstualizirani (opa forma za bilo koji prostor i bilo koju namjenu). Potpuna suprotnost navedenim primjerima koji unato  istaknutim problemima u oblikovanju imaju jasan autorski rukopis je realizacija d~amije u Gunji Faruka Muzurovia koji kroz 'historicizam' 20. stoljea ostaje nekreativan, loae proporcioniran, doslovan u kopiranju povijesnih turskih d~amija. Zaklju no valorizacijski okvir novije d~amijske arhitekture u Hrvatskoj bi se mogao ovako sa~eti  Mujad i Po~gaj su na izazovnom zadatku ostali daleko iza duha i likovnosti vremena, u drugom slu aju Po~gaj i Plani su zadatak obavili na kompromisnoj razini s prosje nim dometom, nejednoliko uspjeane vanjatine i unutraanjosti. Najdhart je iskazao nedosti~an ideal i profinjeni talent, eli i Goloa su ostali u okvirima standardne nove islamske likovnostii, a D~amonja je u ukupnom dojmu je likovno superioran, no kontekstualno nezanimljiv i arhitektonski recikliran. . Muzurovia se ne mo~e vrednovati u okvirima autorske arhitekture jer je rije  tek o graevnoj realizaciji, no ne i o arhitekturi u punom smislu rije i... Problem prenamjene prostora i interpretacije elemenata Islama kroz izgradnju u 20. stoljeu Crossprogramming je zanimljiv koncept kojim se je mogue poslu~iti u pojaanjavanju na ina provoenja obreda muslimana u Hrvatskoj. Naime, joa prvi halif Ebu Bekr koji je odr~ao na okupu muslimansku zajednicu nakon smrti Poslanika, kao bogati trgovac je vlastitu kuu u Meki pretvorio (prenamjenio) u d~amiju. Meutim u 20. stoljeu, 14. stoljea nakon smrti Poslanika (632.), takav na in obitavanja, koriatenja stambenih prostora u vjerske svrhe ostao je prisutan kod muslimana u Zagrebu (mesd~id ureen u stanu u Tomaaievoj ul., 1935.). Unato  neprilikama i nemogunosti izgradnje vlastite bogomolje islamska zajednica je imala mogunost iznai nove tipoloake kombinacije, ostvariti unakrsno programiranje, po evai od jednostavnih stanova, s oslikanim zidovima i tek ponekim adiranim elementom kao ato je mihrab ili u prostoru postavljeni minber, do slo~enih objekata poput d~amije u Domu likovnih umjetnika gdje su oko kru~nog objekta kao dio nove cjeline pozicionirana tri minareta, a prostor izvorno programatski namijenjen izlaganju umjetnina je snevelikom intervencijom postao dio vjerskog izri aja. Time je na stanoviti na in opravdana jedna od glavnih Tschumijevih teza da nema arhitekture bez nasilja (naravno u metafori kom smislu). Uslijed sukoba nastaju  inovacije kao dio nu~nosti ato islamskoj arhitekturi daje znatno zanimljiviju poziciju za istra~ivanje nego li joj je do sada pridavano. Iako konfrontacije katolika i muslimana nadilaze lokalni kontekst, meusobno nabijene emocije i naglaaene razlike su pogodan predmet promatranja vjerskih objekata u 21. stoljeu, jer upravo iz njihovih sukoba mo~e doi naposljetku do zna ajnih pomaka u arhitekturi. Do 20. stoljea i ubrzane industrijalizacije gradova, vjerske graevine su predstavljale izraze moi i posebno u ranijim razdobljima crkve i d~amije su omoguavale ispoljavanje novih, smjelih konstrukcija i tehnologija, bile su paradigme napretka i moi. Simboliku moi su nepovratno izgubile, a tehnoloaka dostignua i napredak su odavno izaala iz domene vjerske arhitekture, Zna i li to da korak naprijed trenutno nije mogu u domeni vjerskih objekata, i treba li pokreta ke silnice prema avangardnome u arhitekturi tra~iti u nekim drugim tipologijama?  Kako bi se zaista cijenila arhitektura mo~da ea trebati po initi i ubojstvo . (Tschumi) Prije 90 godina su bili iznoaeni prosvjedi protiv izgradnje d~amije u Zagrebu do mjere da su raene karikature katedrale s minaretom. Danas ono ato mo~e biti nosilac napretka kod vjerskih objekata koji su neporecivo sastavni dio druatva nisu viae kombinacije novih tehnologija i arhitektonskih struktura jer su primat u tome preuzele poslovne i razli ite proizvodne graevine, ve nove socijalne kombinacije koje nisu bile mogue prije 21. stoljea, a koje bi danas ili jednog dana uskoro mogle biti definirane unutar jednostavne i bazi ne arhitekture bez pretencioznosti i potrebe za iskazivanjem, s naglaskom na toleranciju prema razlikama. Karikatura iz 1922. bi tada mogla biti izgraena, crkva bi mo~da dobila minaret, sinagoga bi imala prostor s mihrabom i mimberom, uz d~amiju bi se vezao zvonik... Pitanje prenamjene i prilagodiljivosti prostora je mogue promatrati i kroz naglaaenost centralnog prostora kod d~amija. Promatrajui centralni tlocrt prisutan u Domu likovnih umjetnika mo~e se pretpostaviti da bi u nekoj daljoj budunosti mogao lako postati i crkva, pa je pitanje je li mogue svaku d~amiju (npr. onu izvedenu u Folnegovievom naselju) prenamijeniti u crkvu, jer svaku crkvu koja je tlocrta latinskog kri~a nije uvijek mogue prenamijeniti u d~amiju, ve samo ako ona ima centralnu dispoziciju npr. rotunde ili kvadrata Teza se mo~e povezati s jednim od klasi nih povijesnih primjera - Ajom Sofijom u Istanbulu - izgraenom u vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana provtno za funkciju crkve, kasnije postaje d~amija, a danas je muzej... Tema crossprogramminga nije nu~no vidljiva u gestama veeg mjerila. Promjena programa iz religijskog u profano je danas prisutna kod Planievog aadrvana koji je nakon uklanjanja svih d~amijskih elemenata ipak ostao funkcionirati do danas kao gradska fontana i u svijesti graana nije niti malo prisutan kao vjerski motiv ve kao dekorativni element urbane opreme. Dio cjeline koji je neko imao stvarnu funkcionalnu ulogu kada se voda koristila za uzimanje abdesta gubi u potpunosti vlastiti smisao, unato  tome ato na samom aadrvanu nije intervenirano. Islamska arhitektura svoju prilagodljivost razli itim programima, koja ju ini zanimljivom za istra~ivanje, mo~e zahvaliti neuobi ajenom projektantskom prosedeu ato je u estalo prisutan u procesu nastanka d~amija. Recentni primjer Duaana D~amonje je vjerojatno najreprezentativniji primjer gdje kipar stvara isklju ivo skulpturalnu formu, a tek kasnije arhitektonski ured ADB prilagoava funkciju formi i stvara konstrukterske simulacije kako bi se d~amija (prezentirana kroz ikoni nu kupolu) uope mogla izvesti.. Istim postupkom nastaje i prostor d~amije na Trgu N jer je Meatrovi kao kipar postavio ideju objekta, a razradu i prilagodbu in~enjerskoj izvedbu rade arhitekti. Godine 1939. je takav slu aj i s Omerom Mujad~iem koji u prvom projektu za d~amiju na Zelengaju radi sam, ali u drugoj varijanti surauje s arhitektom Zvonimirom Po~gajem. Ve nakon kratke analize nekolicine primjera se mo~e primijetiti zaato islamske vjerske graevine imaju potencijal udomiti brojne sadr~aje i programe, osim prvotne d~amijske namjene. Postavlja se i teza da je d~amija istovremeno naglaaeno skulpturalni produkt, ali neizbje~no vezana za arhitekturu koja joj pru~a rjeaenja za realizaciju i smjeatanje funckije. Vidljiva sna~na veza skulpture i arhitekture otvara i pitanje je li d~amija u Zagrebu kao novonastala graevina tipoloaki uope bila mogua u vrijeme moderne u razdoblju izmeu dva rata kada je izgradnja sastavni dio europskih druatvenih i kulturalnih refleksija, kada se te~i minimalizmu, ravnim krovovima i prefabrikaciji, a islamska arhitektura je u korijenu upravo suprotnih o ekivanja s naglaaenim formalizmom i minucioznom ornamentalnoau. Isto vrijedi i za vrijeme nakon II. svjetskog rata, kada u doba socijalizma religijski objekti nestaju kao arhitektonski program, a ono to se gradi tipizirano je i za programirano za velike mase u jo uvijek u pravokutnom gridu (primjer Novog Zagreba). Nasuprot tome objekt islamske arhitekture je poput artefakta umjetnika, unikat za sebe, specifi ni izra~aj umejtnika-arhitekta. Upravo iz navedenih razloga se godina 1987., kada je izgraena d~amija u Folnegovievom, inio kao pravi trenutak za prvu novoizgraenu zagreba ku islamsku bogomolju. To je vrijeme kada je i druatveno okru~je socijalizma na izdisaju i kada je na sceni ve vrlo artikulirana te~nja ka specifi nom, kako bi se i arhitekturi dao nacionalni identitet i iznova naglasio gotovo zaboravljeni religijski kd. Zaklju ak Islamska arhitektura 20. stoljea u Hrvatskoj javlja se kao posve nov uneseni sloj koji nije rezultat povijesnoga kontinuiteta i prethodne geneze muslimanskih graevina lokalno formiranih na hrvatskim prostorima. Nakon posljednjih tursko-islamskih gradnji s kraja 17. stoljea, d~amijske i uope islamske arhitekture u Hrvatskoj nije bilo tijekom barem 250 godina ( sve do 30-ih godina 20. stoljea. Tada se zbog sna~nijega doseljavanja muslimana iz Bosne osnivaju mjesni d~emati i med~lisi (vjerske zajednice) koji isprva ureuju provizorne molitvene mesd~ide, ali i pokreu ambiciozne akcije oko podizanja d~amija. Cilj je provedenog istra~ivanja bio utvrditi i okvirno valorizirati projektirane i izvedene islamske graevine religijske namjene nastale u 20. i 21. stoljeu, s obzirom na to da njihove inventarizacije ni vrjednovanja dosad nije bilo. U valorizacijskom pogledu mo~e se zaklju iti da sa uvani projekti i izvedene nove islamske gradnje ine autorski relevantan sloj hrvatske arhitekture, vremenski pozicioniran od razdoblja meuratne moderne do danas, i to s djelima istaknutih arhitekata i likovnih umjetnika poput Stjepana Plania, Zvonimira Po~gaja, Omera Mujad~ia, Jurja Najdharta, D~emala elia, Mirze Goloaa, Duaana D~amonje i dr. Va~na je i injenica da su za rjeaenja novih d~amijskih sklopova i islamskih centara viaekratno provoeni javni arhitektonski natje aji (Zagreb, Rijeka). Dosad gotovo nepoznat korpus naae moderne i suvremene islamske arhitekture interpretacijski je potrebno uklopiti u airi kontekst novih sakralnih i uope liturgijskih gradnji na hrvatskom prostoru, koji je i tijekom povijesti, a i danas bio podru je konfesionalne heterogenosti i posljedi no provenijencijski, tipoloaki i stilski razli ite religijske arhitekture. U tome je smislu tema otvorena za daljnja istra~ivanja i teorijska tuma enja. Prilozi Biografije autora hrvatske d~amijske arhitekture D~emal eli roen je 1922. u Sarajevu. Diplomirao 1953. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1952. radi kao uposlenik u Zavodu za zaatitu spomenika kulture BIH, a od 1968. je direktor. Uz niz restauratorskih projekata koje provodi u Mostaru, Trebinju, Sarajevu, Po itelju i dr. surauje i s arhitektom Jurajem Najthardom ve 1962. na projektu Maainskog fakulteta u Sarajevu, dok nekoliko godina kasnije (1969.) suradnju nastavlja i u domeni islamske arhitekture na natje aju za projekt Islamskog centra u Zagrebu. Djeluje kao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, a dio karijere (do 1976.) je i urednik asopisa Naae starine. Al. L. (1984.), eli, D~emal, u: LEJ 1: 266, JLZ 'Miroslav Krle~a', Zagreb Duaan D~amonja roen je 1928. u Strumici, Makedonija. Diplomirao 1951. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U razdoblju 1951.-1953. je suradnik Majstorske radionice F. Krainia. Godinu dana boravi u Parizu, prou ava egipatsku i gr ku skuplturu arhajskog razdoblja. Kroz svoj rad surauje i s arhitektima; na prvom meunarodnom natje aju na kojem sudjeluje 1952. i prezentira Spomenik nepoznatom politi kom zatvoreniku (s B. Raaicom), 1968. osvaja prvu nagradu na natje aju za Spomenik-kosturnicu u talijanskoj Barletti (s H. Auf-Frani), dok 1974. radi idejni projekt Spomenika pobjede i borcima palim na Sremskom frontu (s K. Kasaniem, M. Rakom). Prvi projekt za d~amiju BMX radi 1985., a iste godine projektira i d~amiju u Oranu. U Hrvatskoj se islamskoj arhitekturi posveuje 2001. kada predla~e idejno rjeaenje Islamskog centra u Rijeci kroz skulpturalni pristup, izradu modela koji djeluje kao polovica njegovog ranijeg rada ALP-II izlo~enog u Parku skupltura Duaana D~amonje u istarskom Vrsaru; arhitektonski ured ADB prilagoava ideju izvedbi. U svojoj bogatoj karijeri D~amonja viae puta izla~e na Venecijanskom bijenalu (1960., 1970. i 1980.). *** (2008.), D~amonja. Retrospektiva, prijedlog donacije Zagrebu / Retrospective, Donation proposal to Zagreb [katalog], MUO, Zagreb *** (2001.), Duaan D~amonja. Sculpture - Drawings - Projects [ur. F. D~amonja], Kaligraf, Zagreb Mirza Goloa roen je 1933. u Stolcu. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, doktorirao na zagreba kome Arhitektonskom fakultetu disertacijom: 'Relevantni aspekti omota a arhitektonskog objekta' (1988., mentor Edo `midihen), profesor na Graevinskom fakultetu u Sarajevu. U njegovim realizacijama (osobito velikorasponskih objekata) naglaaena je konstrukterska komponenta i in~enjerska inovativnost. Omer Mujad~i roen je 1903. u Bosanskoj Gradiaki. Diplomirao 1924. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Edukaciju nastavlja 1925./26. na Ecole des Beaux-Arts u Parizu. Radi na Akademiji u Zagrebu 1931.-1973 kao profesor. lan je grupe 'Zemlja' 1929./30. godine u sklopu koje se bavi socijalnim temama. Iako je akolovani slikar, koji pokazuje izniman talent s likovnom opredjeljenoau uglavnom ka portretima, intimnijem ~anru, figuralnoj kompoziciji i slikanju mrtve prirode, osmialjava samostalno 1939./40. (viae kao likovni do~ivljaj nego in~enjerski konstrukt) projekt d~amije na Kraljevcu, a godinu dana kasnije u suradnji s arhitektom Z. Po~gajem radi nove nacrte i maketu, meutim oba rada ostaju nerealizirana. Umro je 1991. u Zagrebu. Pei, M. (1978.), Omer Mujad~i [katalog], Galerija Jugoslavenskog portreta Tuzla,Tuzla Juraj Najdhart roen je 1901. u Zagrebu. Diplomirao 1924. na Umjetni koj akademiji u Be u. Uz rad kod R. Lubynskog i L. Kalde nakon studija 1925.-1928. u Zagrebu, odlazi u atelje dvaju zna ajnih protagonista moderne P. Behrensa u Berlin 1930.-1932. te Le Corbusiera u Pariz 1933.-1935. godine. Godine 1938. napuata Zagreb i do kraja ~ivota ostaje u Sarajevu gdje radi od 1953. kao profesor na Arhitektonsko-urbanisti kom fakultetu u Sarajevu. Od 1963. godine. je lan JAZU. Prvi istaknuti projekt ostvaruje na `alati izgradnjom sklopa Nadbiskupskog sjemeniata u Voarskoj cesti 106 (1925.-1929.) gdje kroz naglaaeno strogu geometriju cjeline daje naslutiti pojedinim dijelovima za etke ekspresivnog pristupa koji e ga kasnije pratiti na brojnim radovima. Znatan mu broj najzna ajnijih projekata ostaje nerealiziran, poput Radni kog naselja Bata u Zlinu u eakoj (1935.), Sokolski dom za Sarajevo (1935.), Dom RTV na Slavonskoj aveniji u Zagrebu (1963. s E. Jahi, D. Vendramin) ili projekt za Hotel Agava (1969.) sa 500 kreveta na Jadranu koji nastaje istovremeno kada i nacrti d~amije. Najdhartov izri aj se znatno promijenio od prve realizacije 1929. do Spomen muzeja u Jablanici iz 1978., od pravilnih pravokutnih formi do organi nih slobodnih tema, od ranog Behrensa do kasnog Le Corbusiera. Umro je 1979. u Sarajevu. *** (1954.), Arhitekt Juraj Neidhardt, ' IP', I, 7: 1, Zagreb Karli-Kapetanovi, J. (1990.), Juraj Najdhart, Veselin Masleaa, Sarajevo Uchytil, A., Bariai Mareni, Z., Kahrovi, E. (2009.), Leksikon arhitekata atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea, Acta Architectonica, Ud~benici i priru nici  knj. 6, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb Stjepan Plani roen je 1900. u Zagrebu. Zavraio 1920. Srednju tehni ku akolu u Zagrebu gdje je i diplomirao 1931. na Akademiji likovnih umjetnosti. U razdoblju 1930.-1935. je dio grupe 'Zemlja'. U prvoj fazi stvaralaatva 1930-ih, koja prethodi projektu d~amije, projektira i izvodi niz zgrada druatvene namjene poput a kog (1934.) i Tomislavovog doma (1935.) na Sljemenu, a posebno se isti e kako tlocrtnim inovacijama tako i u interpretaciji moderne u razdoblju izmeu dva rata ato je najvjernije vidljivo na zgradi Napretkove zadruge u Gajevoj/Bogovievoj 1 (1936.) i Vili Fuhrmann na Gornjem Prekri~ju 30 (1935.) u Zagrebu. Neposredno pred po etak rada na minaretima 1940. gradi javnu ustanovu Dom za slijepu djecu u Nazorovoj ulici. Iza sebe je ostavio nedosti~no bogat opus od oko 725 projekta meu kojima je znatan broj obiteljskih kua. Zanimljivo je ato se bogomoljama intenzivnije posvetio pred kraj projektantske karijere, tek 20-ak godina nakon projekta d~amije, kada radi  }upnu crkvu Sv. Nikole u Pleternici kod Po~ege (1963.), }upnu crkvu u Novom Virju (1966. - neizvedeno), }upnu crkva Zden ina u Klin a Selu (1968.-1970.), }upnu crkva Bedekov ina (1969. - neizvedeno), }upnu kuu u Mariji Bistrici  proairenje svetiata i okolia (1969.-1974. - preoblikovanje) te svoj posljednji rad  pjevaliate i ulaz u crkvu Sv. Marije u Zadru (1980.). Dobitnik je nagrada za ~ivotno djelo 'Vladimir Nazor' (1967.) i 'Viktor Kova i' (1972.).Umro je 1980. u Zagrebu. Hani ar, I, Radovi Mahe i, D, (2004.), Stjepan Plani 1900.-1980. Iz arhive arhitekta // From the Architect's Records [katalog izlo~be], HAZU, Zagreb Uchytil, A., Bariai Mareni, Z., Kahrovi, E. (2009.), Leksikon arhitekata atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea, Acta Architectonica, Ud~benici i priru nici  knj. 6, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb Zvonimir Po~gaj roen je 1906. u Zagrebu. Diplomirao 1932. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nakon kraeg boravka u Parizu se vraa u Zagreb. Projektantski opus je pro~et tipoloaki i namjenski raznolikim zgradama, u po etnim godinama projektantske prakse surauje s F. Cotom od ega su zna ajniji projekti Vile Botteri na Tuakancu 54a (1932./33.) i Hrvatskog lije ni kog doma u `ubievoj 9 (1934.-1936.), oboje u Zagrebu. Kasnije s A. Freudenreichom radi Maticu Hrvatskih obrtnika u zagreba koj Ilici 49 (1937.-1940.). Iako se iskazao kao izniman projektant objekata veeg mjerila, u razdoblju 1941.-1944. preuzima interijerski zahvat na Domu likovnih umjetnika u sklopu njegove prenamjene u d~amiju. U isto vrijeme se posvetio i radu na crkvama gdje se posebno isti u ona u Podsusedu (1940.) i na Kne~iji (1942.). Nakon drugog svjetskog rata radi zanimljiv odmak te se uz mnoge druge projekte posvetio intenzivno temi kupaliata s naglaskom oblikovnog uklapanja u okolia. Radi proairenje kupaliata u Stubi kim toplicama (1957.), kupaliate u Boriku u Zadru (1954., nagrada II. biennala likovnih umjetnosti u Sa Paulu), kupaliate Pla~a u Crikvenici (1963.) i `emnici u blizini Krapine (1965.). Umro je 1971. u Zagrebu. Uchytil, A., Bariai Mareni, Z., Kahrovi, E. (2009.), Leksikon arhitekata atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea, Acta Architectonica, Ud~benici i priru nici  knjiga br. 6, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb Uchytil, A., `tulhofer, A., Bariai Mareni, Z. (2007.), Arhitekt Zvonimir Po~gaj, Acta Architectonica. Atlas arhitekture  Arhiv arhitekta 3, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb Glosarij turcizama (* Tuma enje pojmova prema: `kalji, 1985.( Abdesthana [perz.] ! prostor za obredno pranje (abdest) prije molitve (namaza) Bajram-namaz [perz./tur.] ! jutarnja molitva prvoga dana Bajrama, osobito va~na u godianjem ciklusu muslimanskih vjerskih obreda Dervia [perz.] ! pripadnik religijskoga 'reda' koji njeguje posebne muslimanske obrede, esto na granici vjerskoga misticizma, djeluju u tekijama Divanhana [perz.] ! pretprostor, hal, mjesto za okupljanje i razgovor D~amija [ar.] ! islamska bogomolja u kojoj se obavljaju sve dnevne molitve, velika molitva petkom (d~uma) i bajramski namazi; obvezno ima minaret, u interijeru uz mihrab obvezan je i minber; od vjerskih slu~benika ima imama-hatiba akolovanog da dr~i propovijed (hutbu) D~emat [ar.] ! muslimanska vjerska opina, podru je koje gravitira jednoj d~amiji; u airem smislu svaka opina ili zajednica D~uma [ar.] ! podnevna velika molitva petkom Hamam [ar.] ! javno kupaliate, obi no podijeljeno na muaki i ~enski dio, ili na toplu i hladnu vodu Hatib [ar.] ! imam koji na d~umi i bajramskim namazima dr~i propovijed (hutbu) s minbera Hutba [ar] ! propovijed koju hatib s d~amijskog minbera dr~i na d~umi i za bajramskog namaza Imam [ar.] ! 'voa', muslimanski sveenik, poglavar d~amije koji ima pravo predvoditi svih pet dnevnih molitvi, uklju ivo i d~umu Kibla [ar.] ! orijentacija prema abi u Meki, strana svijeta prema kojoj se muslimani okreu za molitve; kod nas JI Kjurs, urs [ar.] ! funkcionalno isto ato i minber u d~amiji, samo skromnijeg oblikovanja te slu~i za obi nu dnevnu propovijed ili predavanja u mesd~idu Mahfil [ar.] ! ~enska galerija u d~amiji Medresa [ar.] ! srednja islamska vjerska akola Med~lis [ar.] ! vijee, savjet, odbor vjerske zajednice u nekome mjestu Mekteb [ar.] ! muslimanska osnovna vjerska akola Mesd~id [ar.] ! manja muslimanska bogomolja bez minbera i minareta u kojoj se u pravilu ne klanja d~uma, ni veliki Bajram-namaz Mihrab [ar.] ! ovalna nadlu ena niaa u isto nom zidu molitvenog prostora d~amije ili mesd~ida okrenuta u smjeru kible, odnosno abe u Meki (kod nas JI), ispred koje imam predvodi grupno klanjanje Minaret [ar./tur.] ! munara, vitki d~amijski toranj s galerijom, s kojeg mujezin poziva muslimane na molitvu ('u i ezan') Minber [ar.] ! d~amijsko poviaeno propovjedno postolje ( govornica, s koje imam ili hatib petkom na podnevnu d~umu i na prvi dan oba Bajrama dr~i propovijed (hutbu) Mujezin [ar./tur.] ! pomoni d~amijski slu~benik koji s minareta poziva vjernike na molitvu Musafirhana [ar./perz.] ! besplatno kona iate s hranom za putnike, osobito had~ije Namaz [perz./tur.] ! muslimanska molitva, klanjanje; obnavlja se pet puta na dan `adrvan [perz.] ! kru~na ili poligonalna d~amijska fontana/bazen, po~eljno s tekuom vodom; mo~e slu~iti za obredno umivanje (abdest) Tekija [ar.] ! zgrada u kojoj se obavljaju religijski obredi, ali slu~i i stanovanje derviaa Turbe [ar.] ! mauzolej, natkrivena grobnica u obliku paviljona Vakuf [ar.] ! zaklada, zadu~bina, vjerska imovina Literatura Radovi vezani uz u~u temu 1. Balen, I. (2009.a), D~amonjina d~amija od 8 milijuna eura,  Slobodna Dalmacija , 66 (18.9.), Split 2. Balen, I. (2009.b), Minaret d~amije u Rijeci visok 23 metra. U listopadu kree gradnja Islamskog centra na Rujevici,  Jutarnji list , 12 (4034 /19.9./): 10, Zagreb 3. Derviaevi, `. (1984.), Neato oko zagreba ke d~amije,  Bosanski pogledi , 77 [pretisak], London 4. Dizdarevi, A. (1944.a), Poglavnikova d~amija u danima Ramazana i Bajrama,  Hrvatski narod , 6 (17.9.), Zagreb 5. Dizdarevi, A. (1944.b), Poglavnikova d~amija u glavnom gradu Zagrebu,  Hrvatski narod , 6 (1112 /18.8./), Zagreb 6. Galovi, K. (2003.), Dom, krv, tlo. Arhitektura u NDH (1941.-1945.),  Vijenac , 11 (23.1.), Zagreb 7. Hasanbegovi, Z. (2007.a), Islam i muslimani u pravaakoj ideologiji: o pokuaajima gradnje   " XZŷzlYYJ=htUh)hhOJQJ^JhtUhf80JOJQJ^J%jhtUhf80JOJQJU^JhtUhf86OJQJ^JhtUh^OJQJ^J%jhtUhFc0JOJQJU^JhtUhf8OJQJ^JhtUhf85;OJQJ^JhtUhf8:OJQJ^Jh&bm:OJQJ^Jh':OJQJ^J htU5:CJOJQJ^JaJ&hZhl5:CJOJQJ^JaJ  "  < ##$t&*,-/Z0\00dh``XD(YD(gdtU$ & Fdh``XD(YD(a$gdtU$dh``XD(YD(a$gdtUil{|<\ .Z  """""f######$$$$%%%&p&(((ɻӮӠӓӮӓӮӮӠӈ{{{nӓahtUh=OJQJ^JhtUhb$OJQJ^JhtUh#yOJQJ^Jh':OJQJ^JhtUhtUOJQJ^JhtUhf86OJQJ^JhtUh*OJQJ^JhtUhf8:OJQJ^JhOJQJ^JhtUhf8OJQJ^J%jhtUhf80JOJQJU^JhtUhO]OJQJ^J&(|**+++++/X0Z0\000122556699::::;<< A,ADDZHHIIIIJ˭tt˔gghtUh4OJQJ^JhtUh;OJQJ^J%jhtUhf80JOJQJU^JhtUhf8:OJQJ^Jh1:OJQJ^J&htUhf85:CJOJQJ^JaJhhPOJQJ^JhtUhtUOJQJ^JhtUhAOJQJ^JhtUhf86OJQJ^JhtUhf8OJQJ^J(0012p7::;p=ACJJ@KO:QUYzYZ ]6bfJk4mpuz$dh``XD(YD(a$gdtUJJJJ@K2L4LLLLLLLhN~N~OO:Q^Q`QQQQQXXXXYYY*YvYxYzYYZ[ [[[[[@\\] ] ]<]]](_htUh;IOJQJ^JhtUh}gOJQJ^JhtUhf85OJQJ^J%jhtUhf80JOJQJU^JhtUhf8:OJQJ^JhtUhtUOJQJ^JhtUhf8OJQJ^JhtUhf86OJQJ^J3(_:__````&afaha0b2b6b`bccddBeDefff0gg68̩:<>$dh``XD(YD(a$gd $dh``XD(YD(a$gd6:$dh``XD(YD(a$gdtU$dh``XD(YD(a$gdtU 2~DLXZ\ PR2LNP҈Ԉ&JŠĊ‹ֶֶöֶֶֶֶ֨փֶֶֶ֨vhtUh(2OJQJ^J j-htUh!]OJQJ^J(jhtUhl0J6OJQJU^JhtUhl6OJQJ^JhtUh*OJQJ^J%jhtUhl0JOJQJU^JhtUhlOJQJ^Jh'hf8:OJQJ^Jh'h*:OJQJ^J.HJNT:<>֒. 468㶩~mYK=hHh:OJQJ^JhHhl:OJQJ^J&hHhH5:CJOJQJ^JaJ h6:5:CJOJQJ^JaJ&hHhl5:CJOJQJ^JaJh6:OJQJ^JhtUha"%OJQJ^JhtUhOJQJ^JhtUhmFOJQJ^JhtUh"OJQJ^J%jhtUhl0JOJQJU^JhtUhlOJQJ^J j-htUh(2OJQJ^JXZvx̙ΙЙҙؙĚz|*,68:<FHZ\dΞ֞ڞܞޞ <BDʩ䛍h h"6OJQJ^Jh hl6OJQJ^Jh h(26OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh h(2OJQJ^Jh h"OJQJ^Jh hlOJQJ^JhHhPY3:OJQJ^J7Dޟz|<>@4B(*LR`tƥ|~Ԧ Nȧʧ024קך~h h"6OJQJ^Jh h"OJQJ]^Jh hxOJQJ^Jh h7 *OJQJ^J j-h h(2OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hlOJQJ^Jh h"OJQJ^Jh hl6OJQJ^J1ȩʩ̩ Ȫʪڪܪ 68:<>tvȺߐ߃߃vvvl\Qvh:OJQJ^Jh h>d5;OJQJ^JhlOJQJ^Jh h"OJQJ^Jh hxOJQJ^Jh hl6OJQJ^JhHhPY3:OJQJ^JhHh!]:OJQJ^JhHhl:OJQJ^Jh h>dOJQJ^JhHOJQJ^Jh hlOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^J>vʳ̳d"4.n X$dh``XD(YD(a$gd $dh``XD(YD(a$gd#0$dh``XD(YD(a$gd  Hfޯİʰ$&P^n|~&Ƴȳʳ̳ӑvhHhl:OJQJ^Jh h>dOJQJ^JhlOJQJ^Jh hx0JH*OJQJ^Jh hxOJQJ^Jh hl6OJQJ^Jh hmjCOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh h"OJQJ^Jh hlOJQJ^J+LNPRbd"µBDJZ\bķƷȷ(*\^иڸ.0bvx~غں $&ʽ%jh hl0JOJQJU^Jh hWOJQJ^Jh hxOJQJ^Jh hmjCOJQJ^Jh hlOJQJ^JhHhPY3:OJQJ^JhHhl:OJQJ^JhHhK:OJQJ^JhH:OJQJ^J3&PbJ^ԽֽRbpr  6`:<<>@B˸h h!]OJQJ^Jh hfcOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh h]OJQJ^Jh hWOJQJ^Jh hlOJQJ^J;024>Jpr>@RTnp>H*NPлrrrrreeh h@OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh h]OJQJ^Jh hlOJQJ^Jh{9hPY3:OJQJ^J(jh{9hl0J:OJQJU^Jh{9hl:OJQJ^Jh{9hfc:OJQJ^JhOJQJ^JhlOJQJ^J'P TZprHNZ\`f(*@BPR(*jn,.02rxJLŸ j-h hfcOJQJ^Jh h!]OJQJ^Jh h@OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh hfcOJQJ^Jh hlOJQJ^J:&fl\^Z\^`<>@z|&(8:6<|晈w`w-jh hl0JCJOJQJU^JaJ h h3+CJOJQJ^JaJ h hfcCJOJQJ^JaJ h hlCJOJQJ^JaJh hlOJQJ]^Jh hfcOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh hlOJQJ^Jh hfOJQJ^J%|~ 02(*.VXz|<>NPPZ\׵׵׵׵רzze(jh hl0J6OJQJU^Jh hl6OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh h3+OJQJ^Jh hlOJQJ^J h hfcCJOJQJ^JaJ h h3+CJOJQJ^JaJ h hlCJOJQJ^JaJ-jh hl0JCJOJQJU^JaJ'bdPRnpr(.`b~*,~ߵߧߧߧߧh h3+6OJQJ^J(jh hl0J6OJQJU^Jh hl6OJQJ^J j-h hS1OJQJ^Jh h3+OJQJ^Jh hfcOJQJ^Jh hlOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^J4"24hjTV\^`bhtLNPR24z~"µµ j-h hwOJQJ^Jh hwOJQJ^Jh h3+OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh hlOJQJ^J j-h hS1OJQJ^J7"&<>  p r       L N |       , . F L r t V X l n    暉q.jh hl0JB*OJQJU^Jph!h h?{B*OJQJ^Jph!h hlB*OJQJ^Jphh h!]OJQJ^Jh hl6OJQJ^Jh hwOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hlOJQJ^Jh h?{OJQJ^J,        *8VX\d6:<$&ftv`b24>BDPƼxh hOJQJ^Jh h@uOJQJ^Jh{9hPY3:OJQJ^Jh{9h?{:OJQJ^Jh{9hl:OJQJ^JhlOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh h?{OJQJ^Jh hwOJQJ^Jh hlOJQJ^J/hjnt(2tvBDF`68 ":RT$Rbdfhjl䪚xnhlOJQJ^JhDJOJQJ^Jh1OJQJ^Jh hlH*OJQJ^J jh h"mbOJQJ^Jh h"mbOJQJ^Jh hOJQJ^Jh h@uOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hlOJQJ^Jh hl6OJQJ^J*ln(0222<AVI6NVVWWdhPY3:OJQJ^J(jh>dhl0J:OJQJU^Jh>dhl:OJQJ^Jh h>dOJQJ^J'++4,6,B,D,F,H,Z,`,,,>-@-.... /"/$/(/r/|///00`1b1d12222f4h4p4r485:5h5v55㑃uh>dhPY3:OJQJ^Jh>dhl:OJQJ^JhOJQJ^Jh hl6OJQJ^Jh h!]OJQJ^Jh h@uOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh h? OJQJ^Jh hlOJQJ^J j-h h? OJQJ^J+555577(9*999:::n:p:~::::;; ;J;L;p;r;t;<<V<<<<<&=`=b=X>Z>\>>>>ѝѐm(jh hl0J6OJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh h!]OJQJ^Jh hI OJQJ^Jh h? OJQJ^Jh h/>OJQJ^Jh h@uOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hlOJQJ^Jh hlH*OJQJ^J*>&?.?4?6???Z@n@p@@@@A AAADDDDEE2F8FvFFFFFFFFFGGGGjHlHHHHHRITITJVJfJJJJKKKKLLLLظؖ(jh hl0J6OJQJU^Jh h657OJQJ^Jh hBOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hl6OJQJ^Jh hI OJQJ^Jh hlOJQJ^J;L"M$M0N2N4NOOdUfUhUjUVVVVWWW8W:Wdhl:OJQJ^J h>dh>dCJOJQJ^JaJ&h>dhl5:CJOJQJ^JaJ h5:CJOJQJ^JaJh>dOJQJ^Jh h657OJQJ^Jh h? OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hlOJQJ^J%YYY&Z,ZNZPZhZtZ[[[[\\^^__T`X`^`~```׶שי׌ׂr_RA!h hlB*OJQJ^Jphh*hPY3OJQJ^J$h>dhl:B*OJQJ^Jphh:B*OJQJ^Jphh*OJQJ^Jh hH<OJQJ^J jh h? OJQJ^Jh h? OJQJ^Jh hl6OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hlOJQJ^Jh h657OJQJ^Jh hlH*OJQJ^J``|a~aaaa&b*b$c&ccccccccd d"ddd^e`effffhflfrfffffggVgZgg h hh`hbhbiʽʰʝʏʝʰʝʽʽʰʰʰʝʰtʰh hrOJQJ^Jh hRb6OJQJ^Jh hl6OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hRbOJQJ^Jh hH<OJQJ^Jh hlOJQJ^J!h hlB*OJQJ^Jph.jh hl0JB*OJQJU^Jph-bidiiirktkzk|k~kkkkkk,l.lllnn@qqqqqqTrVrrrrr.s0s4s6s8s:s@sssssssơxh>dhRb:OJQJ^Jh>dhl:OJQJ^Jh h>dOJQJ^JhlOJQJ^Jh hrOJQJ^Jh hlH*OJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hH<OJQJ^Jh hlOJQJ^Jh hRbOJQJ^J,gqsssnx<{ np‰nn`@$dh``XD(YD(a$gd#0$dh``XD(YD(a$gd ssttt*w,w4wnxtxxxxxxxyy8z:z6{8{J{X{~{{{{\|^|`|f|h|l|x|z||||}}}d~f~ Ӫ}}}}}p}h hH<OJQJ^Jh hYOJQJ^J%jh hl0JOJQJU^Jh hRbOJQJ^J.jh hl0JB*OJQJU^Jph!h hRbB*OJQJ^Jph!h hlB*OJQJ^Jphh hlOJQJ^Jh>dhPY3:OJQJ^J, *,<@np"۳}n}\}M}?2h#0hNPOJQJ^Jh#0h*:OJQJ^Jhs%2:OJQJ^JmHsH#h#0h:OJQJ^JmHsHh=h:OJQJ^JmHsH#h#0h):OJQJ^JmHsHh#0h*5:OJQJ^J&h#0h5:CJOJQJ^JaJ&h#0hNP5:CJOJQJ^JaJ&h#0h5:CJOJQJ^JaJ&h#0h30'5:CJOJQJ^JaJ h#0hCJOJQJ^JaJ"\8VjnrtvBJzރ̄JdЅ:‡ć̇Fh#0hmOJQJ^Jh#0hUOJQJ^J%jh#0h!EK0JOJQJU^Jh#0h)5OJQJ^Jh#0hX5OJQJ^Jh#0OJQJ^Jh#0hNPOJQJ^Jh#0h)OJQJ^J3‰܉މF܊$6Dvҋԋ`pjln&~fhz~(*Ґ㼮րրրրsssրրրh#0hStOJQJ^Jh#0hBOJQJ^J%jh#0hSt0JOJQJU^Jh#0h)5OJQJ^Jh#0h!5OJQJ^Jh#0h*OJQJ^Jh#0hmOJQJ^Jh#0h)OJQJ^Jh#0hUOJQJ^Jh#0hm5:OJQJ^J-ҐđƑȑNn’&*NPt“'=A^}2.D .0VdfƘ󪗊}h#0h!OJQJ^Jh#0h>>OJQJ^J%jh#0h>>0JOJQJU^Jh#0h)5OJQJ^Jh#0h)6OJQJ^Jh#0hStOJQJ^J%jh#0hB0JOJQJU^Jh#0hBOJQJ^Jh#0h)OJQJ^J1Ƙv&*<P^b`p|>P`Ξ 24*:>ڡ0B^t(F2@z~\ƥڥޥĶh#0hiS :OJQJ^Jh#0h+:OJQJ^Jh#05OJQJ^Jh#0OJQJ^Jh#0h9ROJQJ^Jh#0h>>OJQJ^Jh#0h)OJQJ^JBޥ<pԦnpvjlnʪڪ8LhЫHLb2^`"0246T«ӚӚӉӚӚӚӚӚӚӚӚӚrӚ-jh#0h0JOJQJU^JmHsH h#0hOJQJ^JmHsH h#0hB.OJQJ^JmHsH-jh#0h-0JOJQJU^JmHsH h#0h $OJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsHh#0h $OJQJ^Jh#0h+:OJQJ^J,T\*x´ڵ$4rtֶܶ lrȷ>@Xv͗v#h#0hiS :OJQJ^JmHsHh:OJQJ^JmHsHh#0OJQJ^JmHsH-jh#0h0JOJQJU^JmHsH h#0hOJQJ^JmHsH h#0h~OJQJ^JmHsH h#0hB.OJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsH'Bֿjdz:>44x dh``XD(YD(gd#0$dh``XD(YD(a$gd#0@F*j|>@BVZ^>Dtֿ  08Rtln"8\^hj JzHJL ^npx޼޼޼޼޼޼޼޼޼޼޼޼ h#0h pOJQJ^JmHsH h#0h~OJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsH h#0h!:nOJQJ^JmHsHJ0Zn$f::Jh&`dx&,DfjzN Bͼﮜ#h#0h):OJQJ^JmHsH#h#0h:OJQJ^JmHsHh#0OJQJ^JmHsH h#0h4 OJQJ^JmHsH h#0ho KOJQJ^JmHsH h#0h pOJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsH4(V~LX^6@Pj >Tzf242T"n68$.lx4Ƶ h#0hOJQJ^JmHsH h#0hP8OJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsH-jh#0h0JOJQJU^JmHsH#h#0h)6OJQJ^JmHsH h#0hOJQJ^JmHsH:npFp ,j0>`` p24^z|BF^  O`eh̳ޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢޢ h#0h<OJQJ^JmHsH0jh#0h<0J6OJQJU^JmHsH#h#0h)6OJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsH h#0hOJQJ^JmHsH@@      V X t x z  fhbd.nY(h5:CJOJQJ^JaJmHsH%jh#0h)0JOJQJU^Jh#0h)6OJQJ^J j-h#0h)OJQJ^Jh#0h)OJQJ^J&h#0h)5:CJOJQJ^JaJh#05:OJQJ^J h#0hVOJQJ^JmHsH h#0h<OJQJ^JmHsH h#0h)OJQJ^JmHsHx z  `   "$&(*,.$dh((a$gdrl$dh``XD(YD(a$gd#0.<>@xӻsbQ?-#hrlh):CJOJQJ^JaJ#hdhrl5CJOJQJ^JaJ hdh)CJOJQJ^JaJ hdhCJOJQJ^JaJ#hdh5CJOJQJ^JaJ#hdh)5CJOJQJ^JaJhd:OJQJ^Jhrlhu:OJQJ^Jh+Q:OJQJ^J.hrlhrl5:CJOJQJ^JaJmHsH(h)5:CJOJQJ^JaJmHsH.hrlh[5:CJOJQJ^JaJmHsH .>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprt$dh((a$gdrltvx| ~ )*b+d+..x4(5*5??@TBVBMO $((a$gd$dh((a$gd $((a$gdrl$dh((a$gdrl  & z | ~    z##D$j$$d%)))ܹyhWEWEWEW3#hdhrl5CJOJQJ^JaJ#hdh)6CJOJQJ^JaJ hdh)CJOJQJ^JaJ hdhCJOJQJ^JaJ#hdh5CJOJQJ^JaJ#hdh)5CJOJQJ^JaJhECJOJQJ^JaJh)CJOJQJ^JaJ hrlh)CJOJQJ^JaJ#hrlhJU6CJOJQJ^JaJ hrlhJUCJOJQJ^JaJ#hrlhJU:CJOJQJ^JaJ)F*L*p****+`+b+d+|+......ͿͱudR@/ hEhCJOJQJ^JaJ#hEh5CJOJQJ^JaJ#hEh)5CJOJQJ^JaJ hEhECJOJQJ^JaJheCJOJQJ^JaJ hEheCJOJQJ^JaJ#hEhe5CJOJQJ^JaJh5OJQJ^Jh)CJOJQJ^JaJhrlh)5OJQJ^J hrlh)CJOJQJ^JaJhd6CJOJQJ^JaJ#hrlh)6CJOJQJ^JaJ.v4x44444&5(5*5F5H5J5~????????˺{iWF4#hEh5CJOJQJ^JaJ hEhCJOJQJ^JaJ#hEh5CJOJQJ^JaJ#hEh)5CJOJQJ^JaJhECJOJQJ^JaJh)CJOJQJ^JaJ hrlh3wCJOJQJ^JaJ#hrlh)6CJOJQJ^JaJ hrlh)CJOJQJ^JaJ#hrlh):CJOJQJ^JaJ#hEhrl5CJOJQJ^JaJ hEh)CJOJQJ^JaJ??(@<@X@@@@AzAAARBTBVBrBѿ~i[F4#hEh)5CJOJQJ^JaJ(hrlhrlCJOJQJ^JaJmHsHhh)5OJQJ^J(hrlh3wCJOJQJ^JaJmHsH+hrlh)6CJOJQJ^JaJmHsH(hrlh)CJOJQJ^JaJmHsH+hrlh):CJOJQJ^JaJmHsH#hrlh)6CJOJQJ^JaJ hrlh)CJOJQJ^JaJ#hrlh):CJOJQJ^JaJh5OJQJ^JrBtBvBMMN(NNOObOvOOP˹v`K5K+hrlh)6CJOJQJ^JaJmHsH(hrlh)CJOJQJ^JaJmHsH+hrlh):CJOJQJ^JaJmHsHhrlh)5OJQJ^J#hrlh)6CJOJQJ^JaJ hrlh)CJOJQJ^JaJ#hrlh):CJOJQJ^JaJ#hEhrl5CJOJQJ^JaJ hEh)CJOJQJ^JaJ hEhCJOJQJ^JaJ#hEh5CJOJQJ^JaJ PXPPPPPPPdZZZL[4\\\\]]ĶpZDZD6h+QB*OJQJ^Jph+hrlh)6CJOJQJ^JaJmHsH+hrlh):CJOJQJ^JaJmHsH hEh)CJOJQJ^JaJ hEhCJOJQJ^JaJ#hEh5CJOJQJ^JaJ#hEh)5CJOJQJ^JaJhrlCJOJQJ^JaJ"hrlCJOJQJ^JaJmHsH(hrlh)CJOJQJ^JaJmHsH(hrlh3wCJOJQJ^JaJmHsHOPPdZ4\]]]]]B^D^^_ aacd eef>gDh,i`j $((a$gd+Q$a$gdu $dh((a$gdrl $((a$gdrl]]]]^>^@^B^D^X^^^^^^^H_J___` aa aaa`bͼ͋yhVhVhyhEhyhVyVhyh h+QhYCJOJQJ^JaJ#h+Qhl6CJOJQJ^JaJ h+QhlCJOJQJ^JaJ#h+Qhl:CJOJQJ^JaJhl:B*OJQJ^Jph# j]h:CJOJQJ^JaJhl:CJOJQJ^JaJ hChlCJOJQJ^JaJ#hChl:CJOJQJ^JaJ# j[h:CJOJQJ^JaJh+Qhl:OJQJ^J`bjbrbbbbbbbbccNcfcccccddddd eeeeeeefff>fbflftffffffffg gg>gFgHghh6h@hDhNhPhhhh*i,iBiDiiiLj\j`jljnjjjkܹܹܹܹܹܹܹܹ#h+Qhl:CJOJQJ^JaJ h+QhYCJOJQJ^JaJ h+QhlCJOJQJ^JaJ#h+Qhl6CJOJQJ^JaJI`jjkklmnopq0rrstuzu|u~uuuuuu$a$gdE$a$gdu $((a$gdE $((a$gd+Q $((a$gd+Qk kkkkkkkkllhlvl|llllllmmmmmmmmmnnnnRnZnnnnnnnnnoo$o2oxooooooooop$p.p8pܹܹܹܹܹܹܹܹܹܹܹܹܨܹܹܨܹܹ& j-h+QhlCJOJQJ^JaJ h+QhxCJOJQJ^JaJ#h+Qhl6CJOJQJ^JaJ h+QhYCJOJQJ^JaJ h+QhlCJOJQJ^JaJ#h+Qhl:CJOJQJ^JaJ:8p`pjplpnpppppppBqRqbqtqqqqqq.r0r>rTrZrrrrrrrssssss t2tbtnttttttu u"u,u.uxuݺݺ猪 hEhlCJOJQJ^JaJ#hEhl6CJOJQJ^JaJ#hEhl:CJOJQJ^JaJ#h+Qhl:CJOJQJ^JaJ h+QhxCJOJQJ^JaJ#h+Qhl6CJOJQJ^JaJ h+QhlCJOJQJ^JaJ3xuzu|uuuuuuuuuFvvvzv|v~vvvvvvvvwwwwwwʹm[JJJmm[JJ hhCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ,hEhl:B*CJOJQJ^JaJph#hEhl:CJOJQJ^JaJ!hE5:B*OJQJ^Jph#h/|Thl:CJOJQJ^JaJhE:CJOJQJ^JaJhE hEhECJOJQJ^JaJuvwxy|zH{ Z D  VpR D(  $HHXDYDa$gdwwwww xxVxxxxFynypyryty~yyyyyy"zJzLzNzPzZz\zfzhz|zzz{{ {"{&{({*{4{6{H{n{{| F P     D F H L ޺޺ީީީޔ޺ީީީީ޺޺ީީީ޺޺U)hhlB*CJOJQJ^JaJph hh/CJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ9  pravaake d~amije u Zagrebu 1908., u: Pravaaka misao i politika [ur. Turkalj, J. i dr.]: 87-96, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 8. Hasanbegovi, Z. (2007.b), Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Med~lis Islamske zajednice u Zagrebu, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 9. Hasanbegovi, Z.; Nani, S. (2009.), Zagreba ka d~amija. Turisti ka monografija, Turisti ka naklada d.o.o, Zagreb 10. Horvat, J.; Juki, T. (1994.), Zagreb, odrazi u vodi [katalog], Galerija ULUPUH, Zagreb 11. Hruakovec, T. (1990./91.), Dokumenti. Argumenti: Meatroviev Dom likovnih umjetnosti 1930-1990 [Zbornik dokumenata i izbor tekstova o izgradnji, namjeni, vlasnicima, preudezbe i prenamjene], HDLU, Zagreb 12. Ivan evi, R. (2003.), Sedam desetljea Doma Hrvatskih likovnih umjetnika 1933.-2003., u: Dom likovnih umjetnika Ivan Meatrovi 1938.-2003. [ur. Ivan evi, R. i dr.]: 18-22, HDLU, Zagreb 13. Ivanuaa, D. (1986.), Zgrada Muzeja revolucije naroda Hrvatske II [*razdoblje d~amije],  Bulletin Muzeja revolucije naroda Hrvatske , jesen/zima, Zagreb 14. Jereb, J. (1999.), Pismo Ivana Meatrovia ministru nastave dr. Mili Budaku iz kolovoza 1941.,  Hrvatska revija , 49 (3): 603-605, Zagreb 15. J. N. [Najdhart, J.] (1972.a), Baatina i novo, Slovo Gor ina, Stolac 16. J. N. [Najdhart, J.] (1972.b), D~amija u Zagrebu [broaura], Osloboenje, Sarajevo 17. Jurki, M. (1943.), Za islamsku bogomolju u Zagrebu, u: D~amija u Zagrebu. U spomen otvorenja, Zakladni odbor za izgradnju d~amije u Zagrebu: 40-47, Zagreb 18. Karli-Kapetanovi, J. (1990.), Juraj Najdhart. }ivot i djelo, Veselin Masleaa  Biblioteka kulturno nasljee, Sarajevo 19. K- (1942.), Umjetni ki reljefni ukrasi u unutraanjosti velebne d~amije u Zagrebu. Hrvatski narodni tropleti kao ures zidova  Posebna galerija za ~enske  Munara s 200 stepenica i dizalom  Zdenac od bra kog kamena s pet vodoskoka  D~amija kao vjersko i prosvjetno ~ariate zagreba kih muslimana,  Nova Hrvatska , 2 (12.11.): 7, Zagreb 20. Koa i, N. (2001.), Efendija Smaji i kri~ na minaretu,  Ve ernji list , 45 (19.8.), Zagreb 21. Kurtagi-Bratilski, F. (1908.), D~amija u Zagrebu,  Hrvatsko pravo , 14 (26.10.), Zagreb 22. Lorkovi, M. (1943.), Zna enje zagreba ke d~amije, u: D~amija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 8-9, Zakladni odbor za izgradnju d~amije u Zagrebu, Zagreb 23. Maroevi, I. (1990.), Zagrebaka arhitekturna kronika (9): & Nova d~amija,  Sinteza , 83-86: 225-227, Ljubljana 24. Maroevi, I. (1992.), Zagreba ka arhitektura osamdesetih godina,  Radovi IPU , 16: 235-252, Zagreb 25. Maroevi, I. (2002.), Kronika zagreba ke arhitekture 1981.-1991. [ad Nova d~amija& ]: 98-100, IPU, Mala biblioteka, 8, Zagreb 26. Maroevi, I. (2007.), O Zagrebu usput i s razlogom. Izbor tekstova o zagreba koj arhitekturi i urbanizmu (1970.-2005.): 163-183, IPU, Zagreb 27. Mufti, O. (1997.), Zapisi o gradnjama zagreba kih d~amija, Islamska zajednica Zagreb, Eminex s.p.o., Zagreb 28. Nadilo, B. (2001.), Cvelferija u ratu i obnovi,  Graevinar , 53 (11): 741-745, Zagreb 29. N. B. (1942.), Zanimljive potankosti o unutraanjem ureenju d~amije u Zagrebu. Uz d~amiju se gradi i viae pokrajnih ustanova,  Nova Hrvatska , 2 (31.5.), Zagreb 30. N. B. (1943.a), Zanimljivosti o vanjskom ureenju velebne Poglavnikove d~amije. Stru ni prikaz arh. Stjepana Plania,  Nova Hrvatska , 3 (39 /14.2./): 11, Zagreb 31. N. B. (1943.b), Veli anstvena d~amija u Zagrebu je dovraena. Ispunjen narodni zavjet,  Nova Hrvatska , 3 (81 /4.4./): 9, Zagreb 32. Novak, V. (1948.), Magnum crimen. Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 33. Omerbaai, `. (1997.), O Islamu i muslimanima u Hrvatskoj, u: Mufti, O., Zapisi o gradnjama zagreba kih d~amija: 103-110, Islamska zajednica Zagreb, Eminex s.p.o., Zagreb 34. Omerbaai, `. (1999.), Islam i muslimani u Hrvatskoj1, Meaihat islamske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 35. Omerbaai, `. (2010.), Islam i muslimani u Hrvatskoj2, Meaihat islamske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 36. O~egovi, N. (2003.), D~amiju gradi D~amonja,  Nacional , 9 (374 /15.1./): 52-55, Zagreb 37. Plani, S. (1943.a), Arh. Plani o vanjskom ureaju velike Poglavnikove d~amije,  Novi list , 3 (544): 5, Sarajevo 38. Plani, S. (1943.c), Graditeljske osobitosti i ukrasi zagreba ke d~amije. 2. Zagreba ke munare, u: D~amija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 54-56, Zakladni odbor za izgradnju d~amije u Zagrebu, Zagreb 39. Po~gaj, Z. (1942.), O unutraanjosti d~amije,  Nova Hrvatska , 3 (125 /31.5./; 266 /12.11./), Zagreb 40. Po~gaj, Z. (1943.), Graditeljske osobitosti i ukrasi zagreba ke d~amije. 1. Unutraanjost bogomolje, u: D~amija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 50-53, Zakladni odbor za izgradnju d~amije u Zagrebu, Zagreb 41. Radovi Mahe i, D. (2007.), Dom Hrvatskog druatva likovnih umjetnika / Croatian Artists Centre, u: Radovi Mahe i, D., Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih: 335-338, `kolska knjiga, IPU, Zagreb 42. Steinmann, E. (1943.), Zagreba ka d~amija,  Tehni ki vjestnik , 60 (5-6): 169-174, Zagreb 43. T. Pl. [Premerl, T.] (1995.), Neidhardt, Juraj, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1: 625-626, LZ  Miroslav Krle~a , Zagreb 44. Uchytil, A.; `tulhofer, A.; Bariai Mareni, Z. (2007.), Arhitekt Zvonimir Po~gaj, Acta Architectonica, Atlas arhitekture ( Arhiv arhitekta 3, Arhitektonski fakultet, Zagreb 45.. Uchytil, A.; Bariai Mareni, Z.; Kahrovi, E. (2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea1, Acta Architectonica, Ud~benici i priru nici 6, Arhitektonski fakultet, Zagreb 46. Z. P. (1942.), Hrvatski muslimani dobivaju d~amiju na najljepaem mjestu Zagreba,  Velebit , 5.7., Zagreb 47. }uni, A. (2011.a), Islamic Architecture in 20th Century in Croatia: Issues of Assessment and Architectural Interpretation, in: The Importance of Place: Proceedings [The 4th International Conference on Hazards and Modern Heritage, CICOP, Sarajevo, 13.-16.6.2011.]: in print, Sarajevo 48. }uni, A. (2011.b), Moderna I suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj,  Prostor , 19, 1(41): 92-113, Zagreb 49. *** (1922.a), Pitanje podizanja d~amije u Zagrebu,  Preporod , 4: 46, Zagreb 50. *** (1922.b), U Zagrebu misle graditi d~amiju [karikatura],  Pokret , 2.6., Zagreb 51. *** (1922.c), [*poziv za prikupljanje milodara za zagreba ku d~amiju],  Naaa pravda , 74, Sarajevo 52. *** (1932.), Zagreba ka d~amija,  Islamski svijet , 27.9., Sarajevo 53. *** (1935.), [*otvorenje zagreba kog mesd~ida],  Ve er , 16 (29.11.), Zagreb 54. *** (1941.a), Gradnja temelja minareta,  Hrvatski narod , 3 (196 /29.8./), Zagreb 55. *** (1941.b), Izraen je nacrt za gradnju d~amije u Zagrebu. D~amija bi se imala smjestiti na jednom od najljepaih polo~aja na Zelengaju,  Hrvatski narod , 3 (28.7.), Zagreb 56. *** (1941.c), U Zelengaju sagradit e se d~amija zagreba kih muslimana. Suradnja druatva za poljepaanje grada Zagreba i Odbora za gradnju d~amije.  Ve je izraena i osnova za gradnju d~amije.  Gradnjom e se po eti u najskorije vrijeme,  Hrvatski narod , 3 (21.7.), Zagreb 57. *** (1941.d), Zagreb dobiva d~amiju! Bivai umjetni ki paviljon na trgu  N bit e preureen u d~amiju,  Hrvatski narod , 3 (14.8.): 6, Zagreb 58. *** (1941.e), Zagreba ka e d~amija imati tri minareta. Prve predradnje za gradnju minareta ve su po ele.  Izvedba se vrai pod nadzorom odsjeka za javne radove.  D~amiju e graditi ing. Stjepan Plani,  Hrvatski narod , 3 (22.8.): 8, Zagreb 59. *** (1941.f), Unutraanjost zagreba ke d~amije bit e veli anstveno ureena. Sve e stijene biti ukraaene mramornom ornamentikom i mramornim stupovljem.  Ureenje mihraba i mindera,  Hrvatski narod , 3 (10.9.), Zagreb 60. *** (1941.g), Zagreba ka d~amija bit e meu najljepaima na svijetu,  Hrvatski narod , 3 (6.12.), Zagreb 61. *** (1941.h), Na elnik glavnog grada Zagreba najavljuje po etak radova,  Hrvatski narod , 3 (181 /14.8./), Zagreb 62. *** (1941.i), Muftija Islamske vjerske zajednice glavnog grada Zagreba o gradnji d~amije,  Hrvatski narod , 3 (182 /15.8./), Zagreb 63. *** (1941.j), Sarajevski novi list [*o izgradnji d~amije],  Hrvatski narod , 3 (247 /19.10./), Zagreb 64. *** (1942.a), [*posjeta poglavnika gradiliatu d~amije],  Nova Hrvatska , 4 (99 /28.4./), Zagreb 65. *** (1942.b), [*o gradnji aadrvana d~amije],  Hrvatski narod , 4 (460 /26.6./), Zagreb 66. *** (1942.c), Bajram Mubarek Olsun. Zna enje Poglavnikove d~amije u Zagrebu,  Hrvatska domovina , 16.12., Berlin 67. *** (1942.d), Kronogram d~amije,  Hrvatski narod , 4 (534 /20.11./), Zagreb 68. *** (1943.), D~amija u Zagrebu. U spomen otvorenja, Zakladni odbor za izgradnju d~amije u Zagrebu, Zagreb 69. *** (1944.a), Unutraanjost poglavnikove d~amije. Veli anstveni znak& ,  Hrvatski list , 25 (26.8.), Osijek 70. *** (1944.b), Otvorenje Poglavnikove d~amije u Zagrebu,  Pokret , 3 (11), rujan, Zagreb 71. *** (1944.c), Poglavnikova d~amija. Dr~avni Poglavar uveli ao je svojom prisutnoau sve anost otvaranja d~amije,  Hrvatski narod , 6 (1113 /19.8./): 1, Zagreb 72. *** (1944.d.), Sve ano otvorenje Poglavnikove d~amije,  Hrvatski narod , 6 (1109 /15.8./), Zagreb 73. *** (1944.e), [*posjet jeruzalemskog muftije d~amiji],  Nova Hrvatska , 3 (113 /14.5./), Zagreb 74. *** (1972.), Atelje Juraj Najdhart  slike bez rije i,  Arhitektura , 26 (113-114): 5, Zagreb 75. *** (1974.), D~amija u Zagrebu / The mosque of Zagreb [ur. Najdhart, J.], Odbor islamske zajednice, Zagreb 76. *** (1987.), Zagreba ke fontane ( vodi ,  ovjek i prostor , 34 (6 /411/): 26, Zagreb 77. *** (1988.), D~amija poglavnika Ante Pavelia [izbor i sastav Paveli, V.], Domovina: NDH Acta 1941-1945, II, Madrid 78. *** (1991.), Juraj Neidhardt, u: Arhitekti lanovi JAZU,  Rad HAZU , 437 (XIV): 74-79, Zagreb 79. *** (1995.?), Islamska zajednica Gunja [deplijan], Odbor Islamske zajednice Gunja, Gunja 80. *** (1999.), Obnovljena Planieva fontana,  Komunalni vjesnik , 14 (212 /28.10./): 16, Zagreb 81. *** (2000.a), Raspis natje aja za Islamski centar u Rijeci,  ovjek i prostor , 47 (11-12 /558-559/): 24, Zagreb 82. *** (2000.b), Nazivi se mijenjaju ( 'd~amija' ostaje,  Ve ernji list , 44 (13099), Zagreb 83. *** (2001.), Rezultati natje aja& Islamskog centra u Rijeci,  ovjek i prostor , 48 (4-6 /563-565/): 12-15, Zagreb 84. *** (2003.), Dom likovnih umjetnika Ivan Meatrovi 1938.-2003. [ur. Ivan evi, R. i dr.], HDLU, Zagreb 85. *** (2003./04.), Stjepan Plani 1900.-1980. Iz arhiva arhitekta, Gliptoteka HAZU, IPU, Zagreb 86. *** (2006.a), D~amija, u: Zagreba ki leksikon, 1: 194-195, LZ  Miroslav Krle~a , Masmedia, Zagreb 87. *** (2006.b), Dom hrvatskih likovnih umjetnika, u: Zagreba ki leksikon, 1: 158-160, LZ  Miroslav Krle~a , Masmedia, Zagreb 88. *** (2006.c), Islamska zajednica, u: Zagreba ki leksikon, 1: 404-405, LZ  Miroslav Krle~a , Masmedia, Zagreb 89. *** (2008.),Islamski centar Rijeka, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Zagreb 90. *** (2011.), Pula e dobiti d~amiju s minaretom od 17 metara. Gradnju ~eli pomoi i Gadafi,  Jutarnji list , 14 (17.1.), Zagreb Opi, kontekstualni i komparativni radovi [izbor] 91. Bernik, S. (2002.), Arhitekt Zlatko Ugljen, Meunarodna galerija portreta, Tuzla, 2002. 92. i ak-Chand, R. (1999.), Islam i muslimani u Hrvatskoj: skica stvaranja muslimanskog / boanja kog sociokulturnog prostora,  Migracijske teme , 15 (4): 451-464, Zagreb 93. Duvnjak, N. (1999.), Muslim Community in the Republic of Croatia,  Religion in Eastern Europe , 19 (3): 1-17 94. Fethi, I. (1985.), The Mosque Today, u: Architecture in Continuity [ur. Cantacuzino, S.]: 53-63, Aperture, New York 95. Gamulin, A. (2007.), Kule u Imotskoj i Vrgora koj krajini za turske uprave, u: Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja: 669-676, Galerija Klovievi dvori, Zagreb 96. Haider, G. (1980.), Islamic Architecture in Non-Islamic Environments, u: Places of Public Gathering in Islam [ur. Safran, L.]: 123-125, Aga Khan Award for Architecture, Philadelphia 97. Hani ar, I, Radovi Mahe i, D, (2004.), Stjepan Plani 1900.-1980. Iz arhive arhitekta // From the Architect's Records [katalog izlo~be], HAZU, Zagreb 98. Holod, R.; Khan, H. U. (1997.), The Contemporary Mosque: Architects, Clients and designs since the 1950, Rizzoli, New York 99. Horvat, A. (1975.), Izmeu gotike i baroka, DPUH, Zagreb, 1975. 100. Ivan evi, R. (1988.), Kru~na forma u opusu Ivana Meatrovia,  }ivot umjetnosti , 43-44: 47-75, Zagreb 101. Jahi, E. (2008.), Stilski izrazi u arhitekturi d~amije 20. stoljea,  Prostor , 16 (1 /35/): 2-21, Zagreb 102. Jura i, D. (1987.), Tri zaboravljene zgrade,  Arhitektura , XL, 200-203: 30-34, Zagreb 103. Kara , Z. (1994.), Gradograditeljstvo i graditeljstvo na tlu Vukovara od prapovijesti do kraja osmanske vlasti, u: Vukovar  vjekovni hrvatski grad na Dunavu, (ur. Karaman, I.): 138-154, Zagreb, 1994. 104. Kara , Z. (2010.b), Tursko-islamska arhitektura i umjetnost, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici: 394-415, IPU, `kolska knjiga, Zagreb 105. Kara , Z. (2011.), Turkish-Islamic Architecture in 16th and 17th Century in Croatia: Issues of Assessment and reconstruction, in: The Importance of Place: Proceedings [The 4th International Conference on Hazards and Modern Heritage, CICOP, Sarajevo, 13.-16.6.2011.]: in print, Sarajevo 106. Kara , Z.; }uni, A. (2011.), Turkish-Islamic urban planning in the 16th and 17th century in Croatia, in: Il progetto d'architettura fra didattica e ricerca: Atti / Architectural Design Between Teaching and Research: Proceedings [1Congresso internazionle di Retevitruvio / 1st International Congress of Retevitruvio, Bari, 2.-6.5.2011.]: 931-940, Politecnico di Bari, Facolt di Architectura, Poliba Pres, Arti grafiche Favia, Bari 107. Khan, K. U. (1990.), The Architecture of Mosque, an Overview and Design Directions, u: Expressions on Islam in Buildings [ur. Powel, R.]: 109-127, Concept Media, The Aga Khan Award for Architecture, Singapore 108. Kisi Kolanovi, N. (2009.), Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945., `kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 109. Kosti, M. (1934.), Gaibijino turbe kod Stare Gradiake,  Narodna starina , XIII, 1-2 (33): 99-100, Zagreb 110. Matasovi, J. (1929.), Stari osje ki most,  Narodna starina , VIII, 1 (18): 7-32, Zagreb 111. Minichreiter, K. (1984.), Dio turskog Osijeka na prostoru Kri~anievog trga u svjetlu arheoloakih nalaza,  Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku , 3: 43-107, Zagreb 112. Ma~uran, I. (1977.), Po~ega i Po~eaka kotlina za turske vladavine, u: Po~ega 1227-1977, (ur. Strbaai, M.): 161-198, Slavonska Po~ega, 1977. 113. Ma~uran, I. (1998.), Hrvati i Osmansko carstvo, Golden marketing, Zagreb 114. Moa anin, N. (1999.), Turska Hrvatska, MH: Povijesna knji~nica, 2, Zagreb 115. Moa anin, N. (2001.), Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001. 116. Papi, T.; Valen i, B. (1990.), }upna crkva Svih Svetih u akovu [d~amija], Zagreb, 1990. 117. Paveli-Weinert, V. (1969.), Misno ruho u Muzeju Slavonskog Broda dio turskog aatora 17. stoljea?,  Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske , XVIII, 5-6: 36-41, Zagreb 118. Pei, M. (1978.), Omer Mujad~i (katalog), Galerija Jugoslavenskog portreta Tuzla,Tuzla 119. Pelc, M. (2007.), Renesansa. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb 120. Pelc, M. (2009.), Islamski sloj umjetni ke baatine Slavonije, u: Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije, drugi svezak: 318-323, Galerija Klovievi dvori, Zagreb 121. Petricioli, I. (1971.), Han Jusufa Maakovia,  Radovi Instituta JAZU u Zadru , 18: 379-388, Zadar 122. Podrecca, B. (2011.), Bijeli prostor svjetlosti,  Oris , XIII, 71: 36-55, Zagreb 123. Premerl. T. (1984.), Stjepan Plani, graditelj Zagreba,  Iz starog i novog Zagreba , 6: 253-274, Zagreb 124. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata  nova tradicija, NZ MH, Zagreb 125. R. I. [Ivan evi, R.] (1996.), Plani, Stjepan, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2: 70-71, LZ 'Miroslav Krle~a', Zagreb 126. Serageldin, I.; Steele, J. (1996.), Architecture of the Contemporary Mosque, Academy Editions, London 127. Sokol Gojnik, Z. (2010.), Arhitektonska i urbanisti ka obilje~ja liturgijskih graevina u Zagrebu u 20. stoljeu [doct. Diss.], Arhitektonski fakultet, Zagreb 128. Szabo, G. (1929.), Spomenici turskog doba u Slavoniji,  Novosti , 89: 47, Zagreb 129. `kalji, A. (1985.), Turcizmi u srpskohrvatskom hrvatskosrpskom jeziku5 [rje nik], Svjetlost, Sarajevo 130. `tulhofer, A. (1993.), Portret akademskog arhitekta Zvonimira Po~gaja,  Povijest sporta , 24 (97): 59-63, Zagreb 131. Tschumi, B. (2004.), Arhitektura i disjunkcija, AGM, Zagreb 132. Tschumi, B. (1994.), Event-Cities 1, The MIT Press, Cambridge / London 133. Tschumi, B. (2000.), Event-Cities 2, The MIT Press, Cambridge / London 134. T. Pl. [Premerl, T.] (1996.), Po~gaj, Zvonimir, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2: 87, LZ  Miroslav Krle~a , Zagreb 135. Tralji, S. M. (1943.), Muslimani na naaem sjeveru u najnovije doba, u: D~amija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 101-106, Zakladni odbor za izgradnju d~amije u Zagrebu, Zagreb 136. Vaniata-Lazarevi, E. (1990.), Arhitektura Ivana Meatrovia na primjeru Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu [magistarski rad], Arhitektonski fakultet, Zagreb 137. Zdravkovi, I. M. (1956.), D~amija, minare i tvrdjava u Drniau, u:  Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji , 10: 190-198, Split 138. Zdravkovi, I. M. (1958.), D~amija i esma na Klisu,  Naae starine , V: 294-297, Sarajevo 139. Zemljak, I. (1939.), Dom likovnih umjetnosti u Zagrebu,  Graevinski vjesnik , 8 (2): 17-23, Zagreb 140. }uni, A. (2012.), Arhitekt Zlatko Ugljen_U traganju za transcedentnim (intervju),  Projekt , 31-32, Zagreb 141. *** (1954.), Arhitekt Juraj Neidhardt,  IP , I, 7: 1, Zagreb 142. *** (2008.), D~amonja. Retrospektiva, prijedlog donacije Zagrebu / Retrospective, Donation proposal to Zagreb [katalog], MUO, Zagreb 143 *** (2001.), Duaan D~amonja. Sculpture - Drawings - Projects [ur. F. D~amonja], Kaligraf, Zagreb Skraenice u bibliografiji HAZU ( Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HDLU ( Hrvatsko druatvo likovnih umjetnika IPU ( Institut za povijest umjetnosti LZ  Leksikografski zavod 'Miroslav Krle~a' MH ( Matica hrvatska ULUPUH ( Udru~enje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske Izvori Arhivski izvori 1. Dr~avni arhiv u Zagrebu, Opati ka 29, Zagreb (DAZG(: ( [1122] GPZ-GO: Zbirka graevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba  Graevni odjel: Tomaaieva 12 (sig. 3034), Trg ~rtava faaizma (sig. 3079) 2. Gradski ured za opu upravu, Zagreb  Podru ni ured Peaenica, Zapoljska 1, Zagreb (GUOUZ(: ( Pismohrana: projektna dokumentacija i dozvole, ad Islamski centar i d~amija u Folnegovievu naselju (1980.-1987.) 3. Hrvatski dr~avni arhiv, Maruliev trg, 21, Zagreb (HDA(: ( [0814] OAF: Po~gaj, Zvonimir, arhitekt (1906.-1971.), kut. 1-5 (Osobni arhivski fond) 4. Hrvatski povijesni muzej, Matoaeva 9, Zagreb (HPM(: ( ZF: Zbirka fotografija, ad D~amija u Zagrebu (1941.-1945.) 5. Institut za povijest umjetnosti, Ul. grada Vukovara, 68, Zagreb (IPU(: ( AP: 'Arhiv Plani', ostavatina arhitekta Stjepana Plania (1928.-1980.) 6. Meaihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, Tomaaieva 12, Zagreb (MIZH(: ( Knjiga zapisnika sjednica Odbora IZ i odbora za izgradnju d~amije: I. (12.10.1982.(25.12.1984.), II. (8.1.1985.(2.6.1987.) ( Zapisnici sjednica D~ematskog med~lisa (1946.) ( Zapisnici sjednica Odbora IZ (1970.) 7. Med~lis Islamske zajednice u Zagrebu, Gavellina 40, Zagreb (MIZZ(: ( Zapisnici Zaklade za izgradnju d~amije u Zagrebu i zgrada za uzdr~avanje d~amije te smjeataj islamskih vjersko-prosvjetnih ustanova (1939.-1945.) 8. Nacionalna i sveu iliana knji~nica, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb (NSK(: ( [R-7774] Po~gaj Zvonimir, arhitekt, o. 1950., sve~. 1 (osobni arhivski fond) Dokumentacijski izvori 1. Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Ka ieva 26, Zagreb: ( Atlas hrvatske arhitekture 20. st. (AF/AHA(: ( Misira a, A. (2011.), Islamski centar u Rijeci, studentski referat na kolegiju 'Hrvatska arhitektura 20. stoljea' prof.dr.sc. Andreja Uchytila (13.1.2011.] 2. 'Forum Zagreb', Domobranska 13, Zagreb ( arhiva projekata (FZ(: ( Nadogradnja i adaptacija d~amije Gunja, Projekt za ishoenje lokacijske dozvole (F. Muzurovi, 1.10.1999.) 3. Starjeainstvo Islamske vjerske zajednice u SR BiH, Sarajevo (SIVZ(: ( Rjeaenje o odobrenju gradnje d~amije u Gunji (br. 109/68, 8.2.1968.) Internetski izvori 1.  HYPERLINK "http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura" http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura [8.5.2011.] 2.  HYPERLINK "http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html" http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html [8.5.2011.] 3.  HYPERLINK "http://www.islamska-zajednica.hr" http://www.islamska-zajednica.hr [8.5.2011.] 4.  HYPERLINK "http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijeka" http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijeka [8.5.2011.] 5.  HYPERLINK "http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.html" http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.html [8.5.2011.] 6.  HYPERLINK "http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska- zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27" http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska- zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27 [13.5.2011.] 7.  HYPERLINK "http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68" http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68 [13.5.2011.] 8.  HYPERLINK "http://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71" http://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71 [13.5.2011.] 9.  HYPERLINK "http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336" http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336 [13.5.2011.] 10.  HYPERLINK "http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000" http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000 [14.5.2011.] 11.  HYPERLINK "http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspx" http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspx [14.5.2011.] 12. HYPERLINK "http://www.alfacommerce.com.hr/hrvatski/reference/ic.htm"http://www.alfacommerce.com.hr/ [14.5.2011.] Popis ilustracija S1_S. Plani: minareti 'Poglavnikove d~amije', Zagreb, 1941.-1944. (sruaeni 1948.) S2_Vrana, Maakovia-han, paviljon aadrvana, 17. st. S3_Osijek, veduta turskog aehera, 1687. S4_Drnia, turska d~amija (danas ~upna crkva sv. Antuna), 16. st. S5_Klis, turska d~amija (danas kapela sv. Vida), 16. st. S6_Ilok, tursko grobno turbe, 17. st. S7_akovo, turska Ibrahim-paaina d~amija (danas crkva Svih svetih), 1565. S8_Klis, turska esma 'Triju kraljeva', 16./17. st. S9_Ilok, turski bunar uz franjeva ku crkvu, 16./17. st. S10_Po~ega, turska esma 'Tekija', 16./17. st. S11_Ilok, turski hamam, 16./17. st. S12_Peruai, turska tvrava, 16./17. st. S13_Vrana, turski Maakovia-han, 17. st. S14_Drnia, turska tvrava, 16./17. st. S15_Petrinja, veduta turske palanke Yeni-Hissar, 1592. S16_Interijer adaptiranog mesd~ida, Tomaaieva ul. 12, Zagreb, 1935. S17_U enici ispred mihraba mesd~ida, Tomaaieva ul. 12, Zagreb S18_O. Mujad~i: prvi projekt d~amije na Kraljevcu / Zelengaju, Zagreb, akvarel, 1939./40. S19_}igovi Zaklade za izgradnju d~amije u Zagrebu s motivima Mujad~ievog projekta za Kraljevac / Zelengaj i Planievim minaretima uz Dom likovnih umjetnosti S20_O. Mujad~i ( Z. Po~gaj: drugi projekt d~amije na Kraljevcu / Zelengaju, Zagreb maketa, 1940./41. S21_Z. Po~gaj: skica d~amije na Kraljevcu / Zelengaju, Zagreb, 1940./41. S22_S. Plani: Trg 'N' (Kulina bana) sa aadrvanom i minaretima d~amije, Zagreb, 1941.-1944. S23_S. Plani: minareti budue d~amije u izgradnji, Zagreb, proljee 1943. S24_Klesanje kamenih blokova za podno~je minareta, Zagreb, jesen 1941. S25_S. Plani: dovraeni minareti i ureeni okolia d~amije, Zagreb, ljeto 1944. S26_Radovi na galeriji minareta, Zagreb, proljee 1943. S27_Izvedba podno~ja minareta, Zagreb, proljee 1942. S28_Izvedba minareta, Zagreb, proljee 1943. S29_Izvedba minareta, Zagreb, proljee 1943. S30_Izvedba podno~ja minareta, Zagreb, proljee 1942. S31_Z. Po~gaj: interijer d~amije, veliki mahfil za ~ene, Zagreb, 1942.-1944. S32_Z. Po~gaj: interijer d~amije, mali mahfil za mujezine, Zagreb, 1942.-1944. S33_Z. Po~gaj: interijer d~amije, mihrab, Zagreb, 1942.-1944. S34_Z. Po~gaj: interijer d~amije, kjurs, Zagreb, 1942.-1944. S35_Z. Po~gaj: interijer d~amije, pleterni ornamenti zidne stucco-arabeske, Zagreb, 1942.-1944. S36_S. Plani: Dom likovnih umjetnosti s prigraenim d~amijskim minaretima, pogled iz Ul. Ra kog, Zagreb, 1941.-1944. S37_S. Plani: situacija 'Poglavnikove d~amije' s polo~ajem minareta i aadrvana, Zagreb, ljeto 1941. S38_S. Plani: Trg N sa aadrvanom i minretima d~amije, Zagreb, 1941.-1944. S39_ Z. Po~gaj: interijer d~amije, mihrab i arkadura bo nog broda, Zagreb, 1942.-1944. S40_ Z. Po~gaj: interijer d~amije, mihrab, Zagreb, 1942.-1944. S41_ Z. Po~gaj: interijer d~amije, mali mahfil za mujezine, Zagreb, 1942.-1944. S42_ Z. Po~gaj: interijer d~amije, dvostruka sredianja kupola, Zagreb, 1942.-1944. S43_ S. Plani / Erler: izvedbeni nacrti minareta, Zagreb, 1941. (?) S44_Z. Po~gaj: interijer d~amije, minber, Zagreb, 1942.-1944. S45_Z. Po~gaj: interijer d~amije, nova dvostruka kupola, Zagreb, 1942.-1944. S46_Z. Po~gaj: interijer d~amije, arkadura bo nog broda, Zagreb, 1942.-1944. S47_I. Meatrovi: izvorni tlocrt Doma likovnih umjetnosti prije preureenja za d~amiju, Zagreb, 1934.-1938. S48_Z. Po~gaj: tlocrt preureenja prizemlja d~amije, Zagreb, 1942. S49_Z. Po~gaj: Perspektivni prikaz molitvenog prostora d~amije s arkadurom bo ne lae, Zagreb, 1942. S50_Poglavnik Ante Paveli na otvorenju d~amije 18. 8. 1944. S51_Sa otvorenja d~amije& S52_Poglavnikov ustaaki Tielesni zdrug postrojen oko aadrvana na dan sve anog otvorenja d~amije, 18. 8. 1944. S53_J. Najdhart: natje ajni projekt d~amije na Srebrnjaku / Bijeni koj ul., Zagreb, ju~no pro elje i presjek, 1969./70. S54_J. Najdhart: natje ajni projekt d~amije na Srebrnjaku / Bijeni koj ul., Zagreb, maketa, 1969./70. S55_J. Najdhart: natje ajni projekt d~amije na Srebrnjaku / Bijeni koj ul., Zagreb, tlocrt prizemlja i situacija, 1969./70. S56_D~. eli ( M. Goloa: Islamski centar s d~amijom u Folnegovievu naselju, Zagreb, minaret i kupole, 1979.-1987. S57_D~. eli  M. Goloa: Islamski centar s d~amijom u Folnegovievu naselju, Zagreb, stubiate i galerija mahfila,1979.-1987. S58_D~. eli ( M. Goloa: Islamski centar s d~amijom u Folnegovievu naselju, zapadno pro elje, Zagreb, 1979.-1987. S59_D~. eli  M. Goloa: Islamski centar s d~amijom u Folnegovievu naselju, Zagreb, interijer, mihrab i minber 1979.-1987. S60_D~. eli  M. Goloa: Islamski centar s d~amijom u Folnegovievu naselju, Zagreb, interijer, 1979.-1987. S61_D~. eli  M. Goloa: Islamski centar s d~amijom u Folnegovievu naselju, Zagreb, interijer molitvene dvorane, 1979.-1987. S62_D. D~amonja, B. Vu inovi, D. Vlahovi: Islamski centar s d~amijom na Rujevici, Rijeka, 3D prikaz, 2001. (u izgradnji) S63_D. D~amonja, B. Vu inovi, D. Vlahovi: presjek rije ke d~amije S64_D. D~amonja, B. Vu inovi, D. Vlahovi: tlocrt glavne eta~e molitvenog prostora rije ke d~amije S65_D. D~amonja: skulpturalni model kupola rije ke d~amije S66_I. Buljan: projekt Islamskog centra s d~amijom, Pula, 3D prikaz, 2010. S67_J. Najdhart: natje ajni projekt d~amije na Srebrnjaku / Bijeni koj ul., Zagreb, maketa, 1969./70. S68_Z. Po~gaj: interijer d~amije, veliki mahfil za ~ene pod sredianjom kupolom, Zagreb, 1942.-1944. S69_Z. Po~gaj: interijer d~amije, mihrab i kjurs, Zagreb, 1942.-1944. S70_Z. Po~gaj: Interijer d~amije, minber i arkadura bo nog broda, Zagreb, 1942.-1944. S71_D. D~amonja, B. Vu inovi, D. Vlahovi: 3D simulacija kupola rije ke d~amije S72_D. D~amonja, B. Vu inovi, D. Vlahovi: 3D simulacija ulaznog platoa rije ke d~amije S73_D. D~amonja (INA Projekt, Tehnika): natje ajni projekt d~amije, Al~ir-Oran, maketa, 1985. S74_D. D~amonja: natje ajni projekt Islamskog centra i d~amije BMX, Irak-Bagdad, maketa, skulpturalni model kupola, 1985. S75_D. D~amonja: natje ajni projekt Islamskog centra i d~amije BMX, Irak-Bagdad, maketa situacije, 1985. S76_D. D~amonja (INA Projekt, Tehnika): natje ajni projekt d~amije, Al~ir-Oran, maketa situacije, 1985. S77_Z. Po~gaj: interijer d~amije, kjurs, mihrab i minber, Zagreb, 1942.-1944. S78_S. Plani: minareti budue d~amije u izgradnji, proljee 1943. S79_Karikatura protiv inicijativa za izgradnju d~amije u Zagrebu, 1922. S80_S. Plani: minareti budue d~amije u izgradnji, Zagreb, proljee 1943. S81_Namaz za ustaake i domobranske vojnike muslimane, Zagreb, jesen 1944. S62_S. Plani: minaret 'Poglavnikove d~amije', Zagreb, otvorenje 18. 8. 1944. S83_Z. Po~gaj: interijer d~amije, pleterni ornamenti u zidnoj atuko-aplikaciji, Zagreb, 1942.-1944. Sa~etak Analiza moderne i suvremene islamske arhitekture u Hrvatskoj Problemi geneze i valorizacije Klu ne rije i: islamska arhitektura, d~amije, mesd~idi, liturgijska arhitektura, meuratna Moderna Ovim su stra~ivanjem inventarizirane i okvirno vrjednovane sve projektirane i izvedene islamske graevine religijske namjene nastale u Hrvatskoj tijekom 20. i 21. stoljea. U valorizacijskom pogledu zaklju eno je da rije  o autorski relevantnom, dosad gotovo nepoznatom sloju hrvatske arhitekture vremenski pozicioniranom od razdoblja meuratne moderne do danas, s djelima istaknutih arhitekata i likovnih umjetnika Uzimajui u obzir injenicu da su posljednje povijesne islamske gradnje u Hrvatskoj izvedene joa u doba turske vladavine (do 1687.), posve je neobi no ato se prvi sljedei sloj islamske arhitekture ovdje pojavio tek nakon 250 godina, kada se u razdoblju izmeu dva svj. rata u Zagrebu konstituirala vea boanja ka zajednica. Nakon neuspjelih inicijativa za izgradnju zagreba ke d~amije iz 1908. i 1912., prvi jednostavno ureeni mesd~id otvoren je 1935. u adaptiranom stambenom prostoru u Tomaaievoj ul. 12. Odmah po utemeljenju zaklade i 'akcionog odbora' za izgradnju zagreba ke d~amije 1937./38 razmatrale su se razne lokacije za novu bogomolju u naju~em srediatu grada (od Gornjega grada, do Gup eve zvijezde i Botani koga vrta), no u kona nici je Gradsko zastupstvo odobrilo parcelu na Zelengaju-Kraljevcu za koju je idejni projekt velike kupolne d~amije s dva minareta i pomalo hibridnim detaljima nalik na 'perzijsku' arhitekture 1939./40. izradio akademski slikar Omer Mujad~i. Drugi znatno moderniji projekt s Mujad~iem je pripremio arhitekt Zvonimir Po~gaj 1940./41., ali zbog po etka rata gradnja nije niti zapo eta. Izrazito afirmativan, no ideologizirani stav vlasti NDH prema tom projektu islamske zajednice rezultirao je preureenjem Meatrovieva Doma umjetnika u zagreba ku d~amiju (1941.-1944.) realiziranu po autorski relevantnom projektu arh. Stjepana Plania i Zvonimira Po~gaja, uz ogromnu dr~avnu investiciju od 32,6 milijuna kuna.. Uz estetizirani interijer sa stiliziranom islamskom i pleternom 'starohrvatskom' (sic !) dekorativnom matricom, najsna~niji akcenti nove 'poglavnikove d~amije' bila su tri vitka minareta koji su odlukom komunisti kih vlasti uklonjeni 1948. kada je objekt vraen u muzejsku funkciju. Tek nakon nekoliko desetljea iznova se aktualiziralo pitanje izgradnje d~amije u Zagrebu, pa je. arh. Juraj Neidhardt za lokaciju Srebrnjak-Bijeni ka podno groblja Mirogoj 1969./70. izradio izniman, na ~alost nerealizirani projekt d~amijskoga kompleksa. U kona nici, nova je zagreba ka d~amija s avangardnim paraboli nim kupolama, po projektu arh. D~emala elia i Mirze Goloaa izgraena 1979.-1987. uz Folnegovievo naselje. Uz nju, u Hrvatskoj joa postoji konvencionalno koncipirana kupolna d~amija u Gunji kod }upanje (1969.), a u tijeku je izgradnja suvremeno oblikovanog Islamskog centra u Rijeci po projektu kipara Duaana D~amonje. Nedovoljno poznavanje islamske baatine u Hrvatskoj u valorizaciji moderne d~amijske arhitekture otvara niz interpretacijskih dvojbi na esteti koj i simboli koj razini. Summary The Analysis of Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia Problem of Genesis and Assessment Key words: Islamic architecture, mosques, masjids, liturgic architecture, Interwar Modernism The research resulted in a list and rough evaluation of all designed and built Islamic religious buildings created in Croatia during the 20th and 21st centuries. The evaluation led to the conclusion that the buildings belong to the so far unknown part of Croatian architecture that has been created since the interwar modernism. The buildings have also been designed and furnished by relevant architects and artists. Taking into account the fact that the last Islamic historical buildings in Croatia were constructed during the Turkish rule (before 1687), it is quite unusual that it took 250 years for the next layer of Islamic architecture to appear, when a greater Bosnian community formed in Zagreb between two world wars. After the unsuccessful initiatives for construction of Zagreb mosque in 1908 and 1912 the first mesd~id with a simple decoration was opened in 1935 in the adapted apartment in Tomaaieva Street 12. Right after the foundation and the  action committee for the construction of the Zagreb mosque were established in 1937-1938, various locations were consider for the site of the new place of worship in the immediate city center (from Upper Town, to Gup eva zvijezda district and the Botanical Gardens). In the end, the City Hall approved a lot in the Zelengaj-Kraljevac district. The design for a huge mosque with a dome, two minarets and somewhat hybrid details resembling Persian architecture was created in 1939-1940 by the painter Omer Mujad~i. The second, much more modern project was created by architect Zvonimir Po~gaj together with Mujad~i in 1940-1941, but the construction never took place because of the war. Very affirmative, but ideologized attitude of Independent State of Croatia towards this project of the Islamic community resulted in conversion of Meatrovi s Art Pavillion into a mosque (1941-1944) based on the relevant design by architect Stjepan Plani and Zvonimir Po~gaj, and with a huge investment by the state of 32.6 million kuna. Along with the aesthetic interior with a stylized Islamic and  ancient Croatian (sic!) decorative matrix with a wattle, the strongest accents of the new  Paveli s mosque were three slender minarets that were removed by the communist authorities in 1948, when the building was restored to its original purpose of being a museum. The issue of the construction of a mosque in Zagreb was again raised after a few decades, so in 1969/70 the architect Juraj Neidhardt created an exceptional, but unfortunately never built project of a mosque complex on the location Srebrnjak-Bijeni ka St, below Mirogoj cemetery. In the end, the new Zagreb mosque with avant-garde parabolic domes was built next to Folnegovievo naselje district between 1979 and 1987, based on the project of architect D~emal eli and Mirza Goloa. Along with this one, there is one more conventionally designed mosque in Croatia, the one in Gunja near }upanja (1969). The construction of a modernly designed Islamic Center in Rijeka, based on the design of sculptor Duaan D~amonja, is currently in preparation. Insufficient knowledge of the Islamic heritage in Croatia in the assessment of modern mosque architecture opens a series of interpretation doubts on the aesthetical and symbolical level. Biografija autora Alen }uni, student 'mastera' Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, roen je 1989. u Zagrebu, maturirao na V. gimnaziji. Nagraivan je na javnim arhitektonskim natje ajima, pohaao arhitektonsku Radionicu af/sc, Ljetnu akolu arhitekture u Bolu i meunarodnu AA Visiting School of Architecture, London u Dubrovniku, ETH Summer Academy u Zrichu; u pripremi mu je aplikacija za poslijediplomski studij Teorije arhitekture na Harvard University. Uz 90. obljetnicu AF nagraen je 'Nagradom dekana'; po zbirnom prosjeku studija (preddiplomski 4,91; diplomski do sada 5,0), najbolji je student Arhitektonskog fakulteta. Dobitnik je ukupnih pohvala na brojnim predmetima, laureat nagrade 'Zdenko Stri~i' za najbolji projekt kompleksnog stanovanja. Demonstrator je na ak 14 kolegija na sve etiri katedre Fakulteta. Aktivno autorski surauje na dva fakultetska znanstvena projekta; sudjelovao je s objavljenim priopenjima na kongresima arhitekata, povjesni ara umjetnosti i etnologa, te na meunarodnim arhitektonskim konferencijama u Bariju i Sarajevu. Objavio je 70-ak lanaka - kritika i prikaza izlo~aba, stru nih asopisa i knjiga te studija o arhitektonskim opusima i baatini; piae za 'Oris', 'Prostor', ' IP', 'Kvartal', 'Vijenac', 'Projekt' i 'Presjek' (upisano u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju  HYPERLINK "http://bib.irb.hr" http://bib.irb.hr ). Uskoro mu iz tiska izlazi prva knjiga 'Antologijski arhitektonski vodi  Zagreba' (u koautorstvu s prof. Z. Kara em). Urednik je arhitektonskih monografija u 'Golden marketingu'. Na naprednoj razini govori engleski i njema ki jezik. Aktivno se bavi plivanjem, perspektivni je sportaa HOO. Preporuka i obrazlo~enje mentora o kriterijima izvrsnosti za rad studenta Alena }unia Mentor: Andrej Uchytil, Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Zadatak U okviru aireg istra~ivanja moderne i suvremene sakralne arhitekture u Hrvatskoj (provedenog na znanstvenom projektu 'Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljea', te u sklopu redovitog kolegija 'Hrvatska arhitektura XX. stoljea'), kolega Alen }uni je u samostalno osmialjenom istra~ivanju po prvi puta obradio njen najmanje poznati dio koji se odnosi na korpus islamskih religijskih graevina u Hrvatskoj. Analiziran je povijesni kontekst pojave islamske arhitekture u naaim krajevima s uvodnim referencama na tursko-islamski sloj gradnji 16. i 17. st., s posebnim te~iatem na genezi i autorskim doprinosima u novijoj islamskoj arhitekturi 20. stoljea. Identificirani su i arhitektonski analizirani (oblikovno, funkcionalno, konstruktivno i obredno-simboli ki) svi bitni primjeri d~amija i mesd~ida nastalih u razdoblju meuratne moderne, te u suvremenom sloju gradnji nakon drugog svjetskog rata  do najnovijih primjera (poput rije kog islamskog centra) koji su joa u izvedbi. U kontekstualnom dijelu studije obraeni su ideologijski i politi ki utjecaji na nastanak novih d~amija na hrvatskim prostorima, kao i socijalne refleksije dominantno katoli koga konfesionalnoga okru~ja na pojavnost novih islamskih 'dominanti' u naaim gradovima. Ocjena pristupa i metode rada Primijenjeni istra~iva ki prosede kolege Alena }unia uklju io je temeljitu arhivsko-dokumentacijsku obradu svih relevantnih izvora, osobito projektne grae (u fondovima muzeja, arhiva, konzervatorskih zavoda, ureda uprave, konstitucija Islamske zajednice u Hrvatskoj i sl.), zatim iscrpno bibliografsko pretra~ivanje (s oko 120 efektivno koriatenih i citiranih bibliografskih jedinica, do sada uglavnom nepoznatih i raspraenih u te~e dostupnim publikacijama)., te terensko rekognosciranje i dokumentiranje svih danas postojeih islamskih objekata in situ. U drugom dijelu istra~ivanja primijenjena je uzorna analiti ka metoda interpretacije relevantnih d~amijskih projekata i izvedenih primjera, koje je uklju ivala komparativne i kontekstualne reference na 'polo~aj' takvih graevina unutar autorskih opusa hrvatskih i bosanskih arhitekata koji su ostavili relevantna djela d~amijske arhitekture kod nas. Kolega }uni u elaboraciji je pokazao uzorno vladanje metodama znanstvene interpretacije s akribi nim citatnim aparatom i gotovo 170 diskusijskih i referencijskih biljeaki. Rad je opremljen kvalitetnim sa~etkom na engleskom jeziku, kao i dvojezi nim opisima slike te relevantnim izborom ilustracijske grae. Ocjena znanstvenog doprinosa _Postignuti rezultati U studiji kolege Alena }unia dobiveni su vrijedni faktografski i interpretativni rezultati kojima je cjelovito osvijetljen do sada gotovo nepoznati korpus novije islamske arhitekture u Hrvatskoj. Baza podataka sadr~i inventarizaciju svih primjera d~amijske arhitekture (projektirane i izvedene), koja je iz ideoloakih razloga esto bila preauivana ak i u osobnim autorskim opusima arhitekata (primjerice Stjepana Plania, Zvonimra Po~gaja, Juraja Neidhardta, D~ela elia, Mirze Goloaa& te drugih umjetnika poput Omera Mujad~ia, Duaana D~amonje). Utvreno je da islamska arhitektura XX. stoljea u Hrvatskoj nije rezultat povijesnog kontinuiteta i tipoloake geneze razvijene iz prethodnog sloja turskih d~amija (koje u naaim krajevima takoer joa postoje na nekoliko lokaliteta), ve se razvija kao importirana pojava vezana uz novo doseljavanje muslimana u Hrvatsku nakon austrijske reokupacije Bosne. _Originalnost / izvornost istra~ivanja U predlo~enom radu kolege }unia kao izrazito originalnu gestu primarno isti em sam izbor i osmialjavanje teme istra~ivanja koje je bilo usmjereno na gotovo posve nepoznati dio naae arhitektonske baatine. Takoer valja naglasiti i autorovu kompetentnost u vladanju specifi nim znanjima o obrednim aspektima koncipiranja d~amijskog prostora i uope islamske arhitekture, koja kao predmet interpretacije u naaoj arhitektonskoj i povijesno-umjetni koj literaturi do sada nije postojala. Nesumnjive nove doprinose nalazim i u uklapanju otkrivenih d~amijskih projekata i realizacija u autorske opuse bitnih hrvatskih arhitekata za koje se tek marginalno znalo (ali i preauivalo) da su se bavili islamskom arhitekturom. O vrijednosti istra~ivanja govore pozivi kolegi }uniu da svoje rezultate izlo~i na meunarodnim konferencijama koje su okrenute problematici islamske arhitekture, kao i mogunosti recenzirane objave u znanstvenim asopisima. Ocjena rada i postignua studenta Alen }uni, student 'mastera' Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, roen je 1989. u Zagrebu, maturirao na V. gimnaziji. Nagraivan je na javnim arhitektonskim natje ajima, pohaao arhitektonsku Radionicu af/sc, Ljetnu akolu arhitekture u Bolu i meunarodnu AA Visiting School of Architecture, London u Dubrovniku, ETH Summer Academy u Zrichu; u pripremi mu je aplikacija za poslijediplomski studij Teorije arhitekture na Harvard University. Uz 90. obljetnicu AF nagraen je 'Nagradom dekana'; po zbirnom prosjeku studija (preddiplomski 4,91; diplomski do sada 5,0), najbolji je student Arhitektonskog fakulteta. Dobitnik je ukupnih pohvala na brojnim predmetima, laureat nagrade 'Zdenko Stri~i' za najbolji projekt kompleksnog stanovanja. Demonstrator je na ak 14 kolegija na sve etiri katedre Fakulteta. Aktivno autorski surauje na dva fakultetska znanstvena projekta; sudjelovao je s objavljenim priopenjima na kongresima arhitekata, povjesni ara umjetnosti i etnologa, te na meunarodnim arhitektonskim konferencijama u Bariju i Sarajevu. Objavio je 70-ak lanaka - kritika i prikaza izlo~aba, stru nih asopisa i knjiga te studija o arhitektonskim opusima i baatini; piae za 'Oris', 'Prostor', ' IP', 'Kvartal', 'Vijenac', 'Projekt' i 'Presjek' (upisano u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju  HYPERLINK "http://bib.irb.hr" http://bib.irb.hr ). Uskoro mu iz tiska izlazi prva knjiga 'Antologijski arhitektonski vodi  Zagreba' (u koautorstvu s prof. Z. Kara em). Urednik je arhitektonskih monografija u 'Golden marketingu'. Na naprednoj razini govori engleski i njema ki jezik. Aktivno se bavi plivanjem, perspektivni je sportaa HOO. Zaklju ak Predlo~eni rad je opse~no, originalno znanstveno istra~ivanje uzorne elaboracije i vrsnoga metodoloakog prosedea. Ne samo ovom studijom, ve i brojnim drugim istra~ivanjima i objavama student Alen }uni se istaknuo kao perspektivni budui mladi znanstvenik, koji je na Arhitektonskom fakultetu - uz odli no ocijenjene, pohvaljene i nagraene projektantske i planerske programe  svojom aktivnoau otvorio i do sada nedovoljno afirmirani teorijski diskurs u domeni pisanih studentskih radova. S obzirom da je ovo, koliko mi je poznato, prvi puta da je sa Arhitektonskog fakulteta za Rektorovu nagradu prijavljen rad izrazito teorijskoga, znanstvenog profila, kolegu Alena }unia preporu ujem za dodjelu ovogodianje Rektorove nagrade koju zaslu~uje i zbog izvrsnoga prijavljenoga rada kojemu sam bio mentor, i zbog njegovih sveukupnih studentskih postignua navedenih u biografskom prilogu. Prof. dr.sc. Andrej Uchytil  Od svih europskih zemalja, uz Hrvatsku je samo `panjolska u starijem razdoblju povijesti bila podijeljena na islamski i kraanski dio koji su istovremeno na susjednim prostorima razvijali razli ite kulture i likovnosti.  Opairnije o povijesnim aspektima turskog doba u Hrvatskoj v. Ma~uran, 1998; Moa anin, 1999; Hasanbegovi, 2007  Kara , 2010.  U tom smislu ovo je istra~ivanje prvo koje se bavi problematikom novije islamske arhitekture u Hrvatskoj, a iz okvira te znanstvene teme autor je nedavno publicirao sa~ete prikaze s preliminarno sistematiziranim rezultatima [}uni, 2011.a; }uni, 2011.b], dok se u ovome radu donosi ekstenzivno elaborirana, bitno dopunjena i zaokru~ena interpretacija teme.  Tschumi, 1994; Tschumi, 2000; Tschumi, 2004.  Kara , 2010.  Ma~uran, 1998; Moa anin, 1999; Hasanbegovi, 2007: 21-28  Pelc, 2007; posebno poglavlje o razvoju turske umjetnosti u razdoblju renesanse: str. 267-274.  Szabo, 1929; Matasovi, 1929; Kosti, 1934; Zdravkovi, 1956; Zdravkovi, 1958; Petricioli, 1971; Paveli-Weinert, 1969; Horvat, A., 1975; Pelc, 2007; Pelc, 2009; Kara , 2010.  Kara , }uni, 2011.  Kara , 2011.  Omerbaai, 2010: 378. Postoji i I. izdanje knjige istog autora i istog naslova (Omerbaai, 1999.(, no kako je ovo II. izdanje proaireno, u daljnjem e se tekstu citirati samo ta novija bibliografska jedinica.  Papi, Valen i, 1990.  Zdravkovi, 1956.  Zdravkovi, 1958.  Zdravkovi, 1956.  Moa anin, 2001.  Kosti,1934.  Minichreiter, 1984.  Gamulin, 2007.  Szabo, 1929; Pelc, 2009: 318  Petricioli, 1971.  Kara , 1994.  Matasovi, 1929.  Kara , 1994.  Prvi muslimani u Zagrebu zabilje~eni su 1878. nakon austrijskog zauzimanja Bosne; iz 1883. potje e prvi muslimanski grob na Mirogoju; C.-k. islamsko vojno duaebri~niatvo u Zagrebu osnovano je 1915.; prvi graanski imam imenovan je 1919.; prvi muftija 1922.; zagreba ki ! D~ematski med~lis (vjerska opina) osnovan je 1934.; Kotarski aerijatski sud djeluje od 1935. (Jurki, 1943: 40-43; Tralji, 1943: 101-106; Mufti, 1997: 32, 33, 46; Omerbaai, 1997: 109-110; i ak-Chand, 1999: 451-464; Duvnjak, 1999: 1-17; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007.b: 31-86, 154-161; Hasanbegovi, Nani, 2009: 10, 13-15; Omerbaai, 2010: 380, 382, 386, 388, 390, 391, 597(.  Hasanbegovi, 2007.b: 48-51, 459-469  Tralji, 1943: 102-103; Omerbaai, 1997: 109-110; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007.b: 59, 384-386; Omerbaai, 2010: 380, 382, 383, 384  Med~lis [ar.] ! vijee, savjet, odbor vjerske zajednice u nekome mjestu (`kalji, 1985: 452(  Hasanbegovi, Nani, 2009: 9  Mesd~id [ar.] ! manja muslimanska bogomolja bez ! minbera i ! minareta u kojoj se ne klanja podnevna molitva petkom d~uma, ni veliki Bajram-namaz (`kalji, 1985: 460-461(  Omerbaai, 2010: 595-657  Omerbaai, 2010: 13, 382, 617;  HYPERLINK "http://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71" http://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71  Prva studija s tom tematikom prireena je nedavno kao konferencijsko izlaganje (}uni, 2011.(  O arhitekturi suvremenih d~amija u islamskome svijetu (poglavito u arapskim, ali i u europskim zemljama) kontekstualna, valorizacijska i komparativna istra~ivanja v.: Haider, 1980.; Fethi, 1985.; Khan, 1990.; Serageldin, Steele, 1996.; Holod, Khan, 1997.; Jahi, 2008.  Kurtagi-Bratilski,1908; Hasanbegovi, 2007.b: 246; Hasanbegovi, Nani, 2009: 18  Hasanbegovi, 2007.b: 247; Hasanbegovi, 2007.a: 87-96  Jurki, 1943: 40; *** 1944.d; *** 1988: 45; Mufti, 1997: 33; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007.b: 248; Hasanbegovi, Nani, 2009: 18; Omerbaai, 2010: 395  Jurki, 1943: 42; Mufti, 1997: 34; *** 2006.c: 404; Omerbaai, 2010: 396  Jurki, 1943: 40; Omerbaai, 2010: 395  *** 1922.a; Hasanbegovi, 2007.b: 249-251; *** 2006.c: 404  U listu  Pokret objavljena je karikatura s minaretom d~amije uza zagreba ku katedralu i natpisom  Al Alah il Alah u Zagrebu (*** 1922.b; Omerbaai, 2010: 409). Nasuprot tome, iste godine sarajevska  Naaa pravda poziva na skupljanje milodara za izgradnju zagreba ke d~amije (*** 1922.c; Jurki, 1943: 42(.  Jurki, 1943: 42; *** 1944.d; *** 1988: 45; Mufti, 1997: 34; Omerbaai, 2010: 396  *** 1932.; Jurki, 1943: 43; Hasanbegovi, 2007.b: 251; Omerbaai, 2010: 397  D~emat [ar.] ! muslimanska vjerska opina, podru je koje gravitira jednoj d~amiji; u airem smislu svaka opina ili zajednica (`kalji, 1985: 236-237(  *** 1943: 5; Jurki, 1943: 44; Tralji, 1943: 106; Hasanbegovi, 2007.b: 251-254; Hasanbegovi, Nani, 2009: 18; Omerbaai, 2010: 395. U Odboru Zaklade bili su: muftija Ismet ef. Mufti, dr. Salko Kulovi, prof. Salih Ljubun i, aum. ing. Halid Mufti, gra. ing. Sejfudin Mufti, Murat Rizvanbegovi, prof. dr. Ibrahim Ru~di i tajnik Med~id }ini (Mufti, 1997: 36(. Prijepis Statuta v. Hasanbegovi, 2007.b: 465-470  MIZZ ( Zapisnici Zaklade za izgradnju d~amije u Zagrebu i zgrada za uzdr~avanje d~amije te smjeataj islamskih vjersko-prosvjetnih ustanova (1939.-1945.)  Mufti, 1997: 33-34; Omerbaai, 2010: 382, 383. Ponegdje se u literaturi neto no navodi da je ta  prva moaeja za potrebe vojnika muslimana otvorena 1934. (*** 2006.c: 404(.  Soba za molitvu bila je duga 8-10 m, airine 5-6 m. U zidu je bila izvedena niaa ! mihraba iznad kojeg je bio uobi ajeni natpis, a na zidovima Bo~je ime, ime Muhameda i imena prvih etiriju kalifa. Desno je bio mali ! minber s tri stube (zapravo ! kjurs). Ta provizorna prva 'd~amija' bila je smjeatena u sklopu Imamata d~emata i zauzimala je cijeli prvi kat zgrade. Od nje su jedna vrata vodila u sobu ! imama, a druga u ! abdesthanu i spavau sobu imamova pomonika. Na drugome katu su bili smjeateni uredi Muslimanske bogoatovne opine i od 1936. studentska menza. Sa uvan je nepotpisani projekt adaptacije mesd~ida iz rujna 1935. s graevnom dozvolom od 4. studenoga, crtan na podlozi izvornih nacrta kue iz 1926. (DAZG  [1122] GPZ-GO: sig. 3034(.  *** 1935.; Jurki, 1943: 43; Tralji, 1943: 105; Mufti, 1997: 34; Omerbaai, 1997: 110; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007: 71, 450; Hasanbegovi, Nani, 2009: 15; Omerbaai, 2010: 388, 390, 397  Mufti, 1997: 34; Omerbaai, 2010: 390  Mufti, 1997: 36  Opis mesd~ida i prostora Imamata prema sjeanju Ragiba Muftia, objavljenog u: Mufti, 1997: 37-39; Hasanbegovi, 2007: 73  Omerbaai, 2010: 397  Jurki, 1943: 46; Hasanbegovi, 2007.b: 255-258; Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Omerbaai, 2010: 395  Mufti, 1997: 36, 45; Hasanbegovi, 2007.b: 256; Omerbaai, 2010: 403: Ispod objavljenoga Mujad~ieva perspektivnog akvarela d~amije na Zelengaju/Kraljevcu greakom se navodi da je to 'drugi projekt', no rije  je prvom rjeaenju. Nigdje u biografskoj literaturi o arhitektu Po~gaju taj se njegov projekt ne spominje.  U jednom kasnijem tekstu Po~gaj izrijekom potvruje svoje autorstvo tog projekta (Po~gaj, 1943: 50(. Ostale atribucije: Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Omerbaai, 2010: 397: Uz objavljenu fotografiju makete navodi se samo Mujad~ievo ime, dok klju ni Po~gajev autorski udio nije spomenut. Ovaj Po~gajev projekt u stru noj literaturi dosad nije bio poznat pa se ne navodi ni u jednom biografskom prikazu, niti u popisu Po~gajevih djela (v. `tulhofer, 1993.; Uchytil, `tulhofer, Bariai Mareni, 2007: 24-25, 44; Uchytil, Bariai Mareni, Kahrovi, 2009: 179-180; T. Pl., 1996: 87; Premerl, 1989.); Nema ga takoer ni u autorovoj ostavatini (HDA-0814; NSK-R 7774(. Prvi je puta maketa d~amije objavljena kod: Hasanbegovi, 2007.b: 257.  `adrvan [perz.] ! kru~na ili poligonalna d~amijska fontana/bazen, po~eljno s tekuom vodom; mo~e slu~iti za obredno umivanje (abdest) (`kalji, 1985: 578(.  *** 1941.b; *** 1941.c; Hruakovec, 1990./91: 166-167; Hasanbegovi, 2007.b: 260-261  Bogomolja je slu~beno nosila naziv  Poglavnikova d~amija pa e se taj naziv rabiti i u ovome lanku (Hasanbegovi, 2007.b: 293, 518-522(. O nacionalno-politi kim konotacijama polo~aja muslimana u NDH, posebno u Zagrebu v. Hasanbegovi, 2007: 169-245.  *** 1941.d: 6; *** 1941.h; *** 1941.i; *** 1988: 17-19; Hruakovec, 1990./91: 167; Hasanbegovi, 2007.b: 261; Istoga dana preuzeti su klju evi Doma i nalo~eno je Kuratoriju zaklade Doma njegovo iseljenje u roku od tri dana (Hruakovec, 1990./91: 14, 90(.  Datum tog sastanka koji se navodi u literaturi (Omerbaai, 2010: 403( vjerojatno nije to an jer su u to vrijeme radovi na adaptaciji Doma trajali ve nekoliko mjeseci, pa inicijativa s d~amijom na Kraljevcu tada ne bi imala smisla.  O odluci o preureenju Doma u d~amiju u jednom je govoru svjedo io sam Paveli:  Kada sam doaao ovamo, odmah su mi doali ljudi, koji su mi donijeli dva gotova nacrta za gradnju d~amije& Ja sam ove nacrte pregledao i vidio sam, da bi po njima imala biti sagraena negdje u Kraljeva koj aumi, dakle etiri do pet kilometara udaljeno od srediata grada. Ja sam im kazao, da mi viae ne dolaze s ovim nacrtom ali im nisam stavio do znanja ato namjeravam. Opazio sam da je umjetni ki paviljon na Trgu N najpodesniji, najzgodniji i najdostojniji da se tamo sagradi d~amija za muslimane. Tada mi je doaao jedan drugi gospodin koji mi je kazao da se ovaj hram umjetnosti nije smio pretvoriti u d~amiju. Ja sam mu odgovorio: Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi ~ig naaeg robovanja&  (aludira na injenicu da je Dom graen kao spomenik kralju Petru Karaoreviu, op.a.) (Novak, 1948: 800; Mufti, 1997: 46(  N. B., 1943.a; Plani, 1943.c: 54; Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 41; *** 2008: 27; Ivan evi, 2003: 20, navodi da je odluka donesena 14.7.1941.  Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Omerbaai, 2010: 403  *** 1943: 5-6; Hasanbegovi, 2007.b: 261  Zemljak, 1939: 17-23; Ivan evi, 1988: 47-75; Hruakovec 1991; *** Ivan evi, 2003: 19; *** 2003: 26, 35; *** 2006.b: 158; Radovi Mahe i, 2007: 335-338; Hasanbegovi, 2007.b: 265-268  Jereb, 1999: 603-605; Hasanbegovi, 2007.b: 268, 486-488; Omerbaai, 2010: 404  *** 1941.d: 6; *** 1941.j; Hruakovec, 1990./91: 167  Vezano za po etak gradnje sastavljen je posvetni kronogram zagreba ke d~amije. Izveden je iz 173. ajeta iz poglavlja  Ves-Safft Kurana i ozna ava 1360. hid~retsku godinu (=1941./42.). U stihu glasi: Ve inne d~unden lehumul-galibun (Zaista e naaa vojska pobijediti nevjernike), a broj ana vrijednost slova daje navedenu hid~retsku godinu (*** 1942.d; *** 1988: 30-31(.  Paveli je brigu oko izgradnje d~amije povjerio ministru prometa i javnih radova Hilmiji Bealagiu, dipl.ing.gra., koji je pak za projektiranje anga~irao Plania i Po~gaja (*** 1941.i; N. B., 1943.a; Dizdarevi, 1944.b; Derviaevi, 1984; *** 1988: 18-19, 27, 41; Mufti, 1997:47; Hasanbegovi, 2007.b: 270; Omerbaai, 2010: 405-406(. Po~gaj isti e da je anga~man na preureenju Doma dobio  & na temelju moga projekta za d~amiju u Zelengaju (Po~gaj, 1943: 50(.  Munara ! minaret  *** 1941.e: 8; Hruakovec, 1990./91: 167  N. B., 1943.a; Plani, 1943.a: 5; Plani, 1943.c: 55; *** 1988: 28  Odluku o izboru Planieva rjeaenja donio je osobno ministar Bealagi  & radi pravilnijeg arhitektonskog rjeaenja (*** 1941.e: 8; *** 1941.i; Dizdarevu, 1944.b; Hruakovec, 1990./91: 167(; ostalo: *** 1941.a; N. B., 1943.a; Plani, 1943.c: 54; *** 1944.a; *** 1988: 18-19, 20, 27-29, 41; *** 1999: 16; Ivan evi, 2003: 20; *** 2003: 54, 56; Hasanbegovi, 2007.b: 270, 526-527; Radovi Mahe i, 2007: 337; Uchytil, Bariai Mareni, Kahrovi, 2009:171, 173. U literaturi se ponegdje neto no navodi da su  & tri minareta projektirali Stjepan Plani i Zvonimir Po~gaj (*** 2006.c: 404), iako su minareti samostalna Planieva realizacija.  *** 1941.f; *** 1941.i; Po~gaj, 1942; *** 1944.a; Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 18-19, 21-24, 41; Hruakovec, 1990./91: 168; Mufti, 1997: 50; Ivan evi, 2003: 20;*** 2003: 54, 58; Hasanbegovi, 2007.b: 270, 523-525; Radovi Mahe i, 2007: 337; Uchytil, `tulhofer, Bariai Mareni, 2007: 24-25, 44; Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Uchytil, Bariai Mareni, Kahrovi, 2009: 179-180. Uz eae spominjanje Planievih minareta u literaturi se ponegdje preauuje preinaka interijera, koja je djelo Zvonimira Po~gaja (*** 2006.b: 159(.  Ni u opse~nim autorskim ostavatinama Stjepana Plania (IPU ( 'Arhiv Plani'(, odnosno Zvonimira Po~gaja (HDA-0814(, ni u arhivu zagreba koga Med~lisa (MIZZ( nisu pronaeni nacrti preinake Doma u d~amiju. Meu projektima gradskog arhiva sa uvan je samo presjek minareta s tri tlocrtne razine crtan kao podloga projektu ugradbe dizala u minarete, bez Planieva potpisa (DAZG  [1122] GPZ-GO: sig. 3079(. Publicirana je meutim situacija d~amije s dispozicijom aadrvana i minareta, kao i Po~gajev tlocrt prizemlja te perspektivni crte~ interijera (*** 1988: 21, 23; *** 2003: 53-54(, no ovim nacrtima nije bilo mogue utvrditi izvor. Stoga se mo~e pretpostaviti da su zbog izrazito negativnih politi kih konotacija tog projekta dokumentacijski tragovi nakon 1945. ciljano uklonjeni. Omerbaai, 2010: 415, navodi da je cjelokupna tehni ka dokumentacija d~amije zavraila u jednom fotostudiju u Vara~dinu, koji je bio anga~iran da registrira radove na adaptaciji Doma 1943. (greakom je otisnuto 1993., op. a.), gdje joj se gubi trag. Mo~da je to razlog ato se ni Planieva, ni Po~gajeva izvedba d~amije ne spominju u njihovim autorskim opusima u novoj Enciklopediji hrvatske umjetnosti (R. I, 1996: 70-71; T. Pl., 1996: 87(, kao ni u nekim relevantnim sintezama (Premerl, 1984: 253-274; Premerl, 1989.; `tulhofer, 1993: 59-63(.  *** 1941.a; *** 1941.e: 8; *** 1988: 20; Hruakovec, 1990./91: 15, 167; Mufti, 1997: 48 neto no navodi da je izgradnja po ela  u ranu jesen ; Ivan evi, 2003: 20; Hasanbegovi, 2007: 278, sl. 176  DAZG  [1122] GPZ-GO: sig. 3079. U literaturi se zabunom navodi 18.7.1942. kao datum graevne dozvole (Omerbaai, 1999: 261(, kada je samo sastavljen zapisnik o dokumentaciji, takoer i krivi datum 19.4.1943. (Hruakovec, 1990./91: 15(.  N. B., 1943.a  U iscrpnom katalogu Planievih radova (*** 2003./04: 41, 106(, za aadrvan i minarete navodi se datacija 1942. (takoer i Hasanbegovi, 2007.b: 270, 275(, iako je njihova gradnja po ela joa 1941., dovraeni su 1943. (N. B., 1943.b: 9; *** 1988: 32-37(, a otvorenje d~amije zbilo se 1944.; Hasanbegovi, Nani, 2009: 20.  *** 1944.c; *** 1944.d; *** 1988: 44-59; Hruakovec, 1990./91: 15; Mufti, 1997: 54; Ivan evi, 2003: 20; *** 2003: 52; Hasanbegovi, 2007.b: 293, navode da je d~amija otvorena 18. kolovoza. Ponegdje se neto no spominje 20. kolovoza (*** 1944.b; Omerbaai, 2010: 406(. Investicija je dr~avni prora un opteretila s ak 32,6 milijuna kuna (Hasanbegovi, 2007.b: 316(. Prema Pribli~nom procjembenom elaboratu od 24.10.1941. ra unalo se s graevnom investicijom od 20,8 milijuna kn (Hruakovec, 1990./91: 15, 94(. D~amija je upisana kao nekretnina u ZKU br. 18305, KO Grad Zagreb, K  2344/2, povraine 9634 m2 (Omerbaai, 2010: 407-414(. Temeljem zamjene nekretnina izmeu NDH i Obine grada Zagreba Dom je formalno proglaaen d~amijom tek krajem 1942. ( NN , CVI, 228 od 19.12.1942.; Hruakovec, 1990./91: 15(. Za daljnje uzdr~avanje poglavnik je u prosincu 1944. utemeljio vakuf ([ar.] ! zaklada, zadu~bina, vjerska imovina (`kalji, 1985: 637() s glavnicom od 20 milijuna kuna (Hasanbegovi, 2007.b: 316, 531-542(.  K-, 1942: 7; N. B., 1943.a: 11; Plani, 1943.a: 5; Plani, 1943.c: 56; Steinmann, 1943; Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 29, 41; Hruakovec, 1990./91: 95, 169-170; Mufti, 1997: 48; Hasanbegovi, 2007.b: 270; Omerbaai, 2010: 415. Projekt ugradbe dizala, koja zbog atednje u kona nici navodno i nisu bila postavljena, izradila je 1942. tvrtka  Stigler (DAZG  [1122] GPZ-GO: sig. 3079(.  N. B., 1943.a; Plani, 1943.c: 55; *** 1988: 29. Graevne je radove na d~amiji izvela zadruga  Lipa , bravarske obrtnici Kralj i Truhan, a kamenarske detalje (osobito aadrvan i trg pred ulazom) od bijeloga je bra kog vapnenca isklesao majstor Andrija Jurun (*** 1942.b; *** 1988: 25; Omerbaai, 2010: 406(.  Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 41-42  Imam [ar.] !  voa , muslimanski sveenik, poglavar d~amije, koji ima pravo predvoditi svih pet dnevnih molitava (`kalji, 1985: 345(  Abdesthana [perz.] ! prostor za obredno pranje prije molitve namaza (`kalji, 1985: 66(  *** 1942.c; Po~gaj, 1942.; Z. P., 1942.; Ivanuaa, 1986.; *** 1988: 24; Mufti, 1997: 50, 54; Hasanbegovi, 2007.b: 272; Omerbaai, 2010: 416  Po~gaj, 1942.; *** 1988: 21  Po~gaj, 1943: 52; Hasanbegovi, Nani, 2009: 21. O takvoj hibridnoj likovnosti, koja ima ishodiata u posve razli itom konfesionalnom i kulturnom miljeu, negativno se odredio Ivan evi, 2003: 20.  *** 1941.g; N. B., 1942; Po~gaj, 1942; *** 1988: 23; Hruakovec, 1990./91: 168-169; Hasanbegovi, 2007.b: 272  Obrtni ki dio izvedbe kaligrafije i pleterne atuko-ornamentike obavili su zagreba ki  umjetni ki majstori : Bohutinski, Matijevi, Peri, Ivankovi, Jean, Papi, Radua, Peni, Loboda, Lozica, `tigler i Brilly (K-, 1942: 7; Po~gaj, 1942; *** 1988: 23; *** 2003: 58; Omerbaai, 2010: 406(. Ministarstvo prometa i javnih radova odobrilo je 7.10.1941. za modeliranje reljefa 500.000 kn.  Kiparski radovi u interijeru trajali su 10.5.-10.11.1942. (Hruakovec, 1990./91: 15, 92-93, 169-170(.  Mufti, 1997: 50; Hasanbegovi, Nani, 2009: 21  Mihrab [ar.] ! ovalna niaa u isto nom zidu molitvenog prostora d~amije ili ! mesd~ida, okrenuta u smjeru ! kible, odnosno abe u Meki (kod nas JI), ispred koje imam predvodi grupno klanjanje (`kalji, 1985: 463(.  Kjurs, urs [ar.] ! funkcionalno isto ato i ! minber u d~amiji, samo skromnijeg oblikovanja te slu~i za obi nu dnevnu propovijed u ! mesd~idu (`kalji, 1985: 201(  Minber [ar.] ! d~amijsko poviaeno propovjedno postolje ( govornica, s koje ! imam ili ! hatib petkom na podnevnu ! d~unu petkom i na prvi dan oba Bajrama dr~i propovijed ! hutbu (`kalji, 1985: 454(  Po~gaj, 1942.; Po~gaj, 1943: 53; *** 1988: 24; Omerbaai, 2010: 415  Mahfil [ar.] ! ~enska galerija u d~amiji (`kalji, 1985: 440(  Mujezin [ar./tur.] ! pomoni d~amijski slu~benik koji s ! minareta poziva vjernike na molitvu (`kalji, 1985: 471(  N. B., 1942.; ,Po~gaj, 1942.; *** 1988: 22; Hruakovec, 1990./91.: 169; Omerbaai, 2010: 416  Mufti, 1997: 54; Hasanbegovi, Nani, 2009: 21. Ina e, u jesen 1945. D~ematski je odbor sastavio popis ilima  & jer su pojedini va~ni gradski i dr~avni rukovodioci ve po eli dolaziti u d~amiju i zagledati u lijepe ilime&  , no formalnu je odluku o rekviriranju ilima donio Gradski narodni odbor po etkom svibnja 1948. (Hasanbegovi, 2007.b: 436; Omerbaai, 2010: 427, 438(. Godine 1957. bezuspjeano je tra~en povrat d~amijskih ilima koji su odneseni u Titove rezidencijalne vile na Brijunima (Mufti, 1997: 61; Omerbaai, 2010: 446(.  Mihrab je otkriven prilikom radova 2002. ispod zazida na kojem je 1952. bila naslikana velika freska Ede Murtia. Troakom zagreba kog Poglavarstva mihrab je demontiran, prenesen, restauriran i izlo~en u prostorima nove d~amije (*** 2003: 82, fotografije demonta~e 114-117; Ivan evi, 2003: 21; Omerbaai, 2010: 417(.  Hasanbegovi, Nani, 2009: 21, 23  Hasanbegovi, 2001: 75-90; Kisi Kolanovi, 2009.  Galovi, 2003.  Dizdarevu, 1944.a; Omerbaai, 2010: 415  *** 1944.e; *** 1988: 69-70; Hasanbegovi, 2007: 193-194  Lorkovi, 1943: 8-9; *** 1988; Hasanbegovi, 2007.b: 293; Omerbaai, 2010: 406  Potkraj rujna 1945. ministar aumarstva Sulejman Filipovi piae Vladimiru Bakariu prijedlog u ime muslimana iz Sarajeva da se zagreba ki minareti sruae i da se  & d~amija vrati kulturnoj ustanovi za koju je namijenjena&  (Hruakovec, 1990./91: 111; Hasanbegovi, 2007.b: 425, 551(. Kronologiju takvih inicijativa v. MIZH ( Zapisnici sjednica D~ematskog med~lisa Zagreb (1946.).  Mufti, 1997: 59; prijepis dokumenta v. Hasanbegovi, 2007.b: 552-555  Nije precizan podatak da se  & 1941. do 1945. u Domu smjestila zagreba ka d~amija&  (Radovi Mahe i, 2007: 337), jer je d~amija otvorena 1944., a u funkciji je bila do 1948., dakle joa tri godine nakon rata. Iscrpnu dokumentaciju o preinaci Doma za potrebe d~amije i ponovnoj preinaci za izlo~benu namjenu v. Hruakovec, 1990./91: 14-15, 71-98, 166-172.  Od oko navodno 20.000 zagreba kih muslimana (broj je vjerojatno pretjeran jer je po popisu stanovniatva 1949. u gradu ~ivjelo 2359 muslimana, op.a.), suglasnost za ruaenje d~amije potpisalo je njih 12, od toga 8 lanova Komunisti ke partije (Mufti, 1997: 60(. To je meutim komunisti kim vlastima dalo 'legitimitet' da provedu ruaenje (Hasanbegovi, 2007.b: 557-558(.  Rjeaenje je potpisao Mika `piljak (faksimil v. Hasanbegovi, 2007.b: 432-422, 561; Omerbaai, 2010: 436). Ruaenje je zapo elo 12.4.1948.,  & a radilo se i po noi sa reflektorima, motornim buailicama i drobilicama&  (Hasanbegovi, 2007.b: 434(.  Mufti, 1997: 55-61; *** 2000.b; *** 2006.b: 159; *** 2006.c: 404; Omerbaai, 2010: 437. Ponegdje se omaakom navodi da su minareti sruaeni 1949., vjerojatno stoga ato iz te godine potje u prvi projekti preureenja za Muzej (Hruakovec, 1990./91: 16; *** 2003: 62; Ivan evi, 2003: 20; Radovi Mahe i, 2007: 337; Uchytil, Bariai Mareni, Kahrovi, 2009: 171(.  *** 1987.; Horvat, Juki, 1994. (aadrvan navode kao 'fontanu' i uz to no Planievo autorstvo datiraju je oko 1940.); *** 1999: 16; Ivan evi, 2003: 20  Uklanjanje interijera d~amije potrajalo je do jeseni 1949 (Hasanbegovi, 2007.b: 436(. Projekt preinake interijera za Muzej revolucije, s potpunim uklanjanjem d~amijskih elemenata izradio je 1951., a realizirao 1952. arh. Vjenceslav Richter (*** 2003: 11, 62; Radovi Mahe i, 2007: 337(.  Mufti, 1997: 61; Omerbaai, 2010: 426  Iz dopisa predsjednika D~ematskog med~lisa Saliha Ljubun ia reis-ul-ulemi u Sarajevo od 22.9.1945. (prema: Mufti, 1997: 58(. Zanimljivo je da su komunisti ke vlasti ve 5.7.1945. napravile procjenu nekretnine na d~amijskoj K  2344/2 te su joj pripisale prometnu vrijednost od 10,9 milijuna dinara, identi nu onoj iz 1939., ime su zapravo anulirale vrijednost ulaganja u zgradu tijekom NDH (Hruakovec, 1990./91: 15(.  Prema Rjeaenju o ruaenju d~amije od 8.4.1948. (Omerbaai, 2010: 436-437(  Mufti, 1997: 63  Omerbaai, 2010: 448. Dr~avne su vlasti 1950. zabranile vjeronauk u akolama pa je bio mogu samo u prostorima vjerskih zajednica.  Omerbaai, 2010: 440-441  Omerbaai, 2010: 442  Odbor je imao sljedee grupe: graevinsku, propagandnu, pravnu, financijsku i nadzornu (Mufti, 1997: 64-66; Omerbaai, 2010: 454(.  Razmatrala se kupnja kue u Maksimirskoj ul. 74 (Omerbaai, 2010: 456(.  Omerbaai, 2010: 454-457  Donator je bio had~i-Smail Mustapovi (Omerbaai, 2010: 458(.  Omerbaai, 2010: 458, bilj. 282  Tako se od Komisije za vjerska pitanja grada Zagreba 5.1.1964. tra~i odobrenje za izgradnju d~amije; tijekom o~ujka Odbor IZ posjetio je Urbanisti ki zavod GZ tra~ei moguu lokaciju za d~amiju; u studenome se ponovno 'pregovaralo' s Gradskom skupatinom (Omerbaai, 2010: 459-461(.  Osim d~amije, u programskom elaboratu predviale su se i prostorije za vjeronauk, knji~nica, abdesthana, predavonica i dr. (Omerbaai, 2010: 461(.  Iako roeni Zagrep anin obiteljskog prezimena Neidhardt, nakon odlaska u Sarajevo Juraj svoje prezime piae fonetski  Najdhart  kako se potpisivao i na projektima i na objavljanim radovima nakon 1939. (Karli-Kapetanovi, 1990: 9, bilj. 1(.  Mufti, 1997: 66; Omerbaai, 2010: 463. Slu~bene biljeake o namjeri izgradnje d~amije na Srebrnjaku v. MIZH ( Zapisnici sjednica Odbora IZ (1970.).  Datacija je natje aja dvojbena jer se u literaturi uz 1969. (Karli-Kapetanovi, 1990: 262; T. Pl., 1995: 626( javlja i 1970. (*** 1991: 76-77(. Takoer se navodi da je rije  o 'javnom natje aju', odnosno 'otvorenom' (*** 1974: 5; Karli-Kapetanovi, 1990: 262; Mufti, 1997: 66(, a drugdje o 'internom konkursu' (kod iste autorice kontrodiktoran podatak, Karli-Kapetanovi, 1990: 345(. Iz drugih se pak izvora neto no nasluuje da natje aja nije ni bilo, ve da je izrada 'idejnog nacrta' direktno povjerena prof. Jurju Najdhartu (dopis Odbora za izgradnju od 10.3.1970., prema Omerbaai, 2010: 465(.  Na elu ocjenjiva kog suda bili su prof. Omer Mujad~i i dr. Muhamed Kadi, koji u obrazlo~enju nagrade konstatiraju:  Iz prilo~enih nacrta se vidi da je to monumentalni sklad islamske i suvremene arhitekture, te e d~amija odgovarati potrebama suvremenog hrama s prateim objektima, kao ato je slu aj s d~amijama u velikim gradovima svijeta&  (*** 1974: 5-6; Karli-Kapetanovi, 1990: 262; Mufti, 1997: 66(.  Karli-Kapetanovi, 1990: 262, 345, elia atribuira na jednome mjestu kao 'koprojektanta', a drugdje kao 'suradnika'; Mufti, 1997: 66 i Omerbaai, 2010: 465-466 piau 'suradnik'; T. Pl., 1995: 626 navodi 's D~. eliem'; u knji~ici koju je priredio sam Najdhart, elia spominje kao ravnopravnog autora (*** 1974: 6(; *** 1991: 76-77 i drugdje eli se ne spominje.  Karli-Kapetanovi, 1990: 345, u tekstu donosi druk iju dataciju od one u popisu radova na kraju knjige.  Mufti, 1997: 69-71. Zanimljivo je da je protiv izgradnje d~amije na Plenumu CK SKH (Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske) 1970. oatro istupio Mika Tripalo, a razgovor s delegacijom Islamske zajednice odbila je i dr. Savka Dab evi-Ku ar (Omerbaai, 2010: 464(.  Situacijski nacrt s tlocrtima i pro eljima publiciran je u: *** 1974: 9, 11.  Karli-Kapetanovi, 1990: 262; Omerbaai, 2010: 467. Urbanisti ka suglasnost Grada za gradnju d~amije bila je izdana joa 1971., no tra~ilo se 'propitivanje javnosti' (Mufti, 1997: 67(.  *** 1974: 8  Karli-Kapetanovi, 1990: 261-262  J. N., 1972.a: 1; J. N., 1972.b; *** 1972: 5; Karli-Kapetanovi, 1990: 262  Poznato je da je Najdhart 1933.-1935. bio zaposlen u atelijeru Le Corbusiera, te da je Corbusierov utjecaj bitno odredio i njegov kasniji teorijski habitus i projektantski prosede. O refleksijama Ronchampa na Najdhartovu 'modeliranu arhitekturu' i posebice na projekt zagreba ke d~amije v. Karli-Kapetanovi, 1990: 258-260.  Karli-Kapetanovi, 1990: 262  Razmatrana su joa etiri mjesta, ali zbog raznih se razloga o njima nije dalje razgovaralo, npr. o nacionaliziranom zemljiatu Katoli ke crkve na Horvatovcu (Mufti, 1997: 74-75; *** 2006.c: 404: Omerbaai, 2010: 474(. Formalno rjeaenje o dodjeli parcele Grad je izdao tek nakon etiri godine, 9.6.1981. (Omerbaai, 2010: 482(. Zanimljivo je da neposredno prije zavraetka gradnje javni pravobranitelj tadaanje Opine Pea enica pokrenuo spor tra~ei da Islamska zajednica plati Gradu razliku za gotovo tri puta veu povrainu dobivenog zemljiata od onoga koje su prepustili na Srebrnjaku, ne vodei ra una o razli itim vrijednostima nekretnina na tim dvjema lokacijama (Mufti, 1997: 89(.  Karli-Kapetanovi, 1990: 262, bilj. 57; Mufti, 1997: 75; *** 2006.a: 194-195; Omerbaai, 2010: 466, 476, 481. Joa je u velja i 1979. prof. eli pozvan da napravi 'skicu' d~amijskog sklopa, a u o~ujku 1980. potpisan je ugovor o izradi izvedbenog projekta. Izraiva  cjelokupne projektne dokumentacije bio je Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu.  Omerbaai, 2010: 476  Mufti, 1997: 75; Omerbaai, 2010: 483. Projektna dokumentacija i odgovarajue dozvole uvali su se u: GUOUZ ( Podru ni ured Pea enica, no prije nekoliko godina sve je pravosudnim nalogom povu eno u sudski spis vezano za jednu tu~bu protiv Islamske zajednice. Ti projekti nisu nikada vraeni i danas im se izgubio trag (usmena informacija arhivistice Podru nog ureda, prema biljeaci povjerenstva ulo~enoj u praznu 'koauljicu' projekta d~amije).  Omerbaai, 2010: 484-489  Na ponudbeni natje aj za gradnju osim  Tehnike javili su se i  Industrogradnja ,  Pionir i dr. Formalni ugovor o gradnji s  Tehnikom potpisan je 21.10.1981., nakon ato je gradnja zapravo ve bila po ela (Mufti, 1997: 75, 77, 79, 85; Hasanbegovi, Nani, 2009: 26, Omerbaai, 2010: 483, 488(.  Po~ar se dogodio 28.6.1984. (Omerbaai, 2010: 516(.  Iscrpnu kronologiju gradnje uva: MIZH ( Knjiga zapisnika sjednica Odbora Islamske zajednice i odbora za izgradnju d~amije: I. (12.10.1982.-25.12.1984.), II. (8.1.1985.-2.6.1987.).  Mufti, 1997: 15, 89, 97; *** 2006.c: 404; Omerbaai, 2010: 539. Onodobnu antiislamsku klimu dobro oslikavaju prilozi objavljeni u jugoslavenskom tisku povodom otvorenja zagreba ke d~amije, u kojima se osjeao uglavnom negativan naboj ili suzdr~anost u komentarima o toj gradnji (npr. Pri e s 1001 minareta, Mujo Hrnjica i islam,  NIN , 13.9.1987.; O ideji dugoj 75 godina,  Vikend , 18.9.1987.; Allah u Zagrebu,  Danas , 8.9.1987.; Zagreba ka d~amija,  Arena , 16.9.1987., i dr.).  *** 2006.a: 194; Hasanbegovi, Nani, 2009: 53-56  Medresa [ar.] ! srednja islamska vjerska akola (`kalji, 1985: 451(  Divanhana [perz.] ! pretprostor, hal, mjesto za okupljanje i razgovor (`kalji, 1985: 220(  Musafirhana [ar./perz.] ! besplatno kona iate s hranom za putnike, osobito had~ije (`kalji, 1985: 476(  Navodi se i podatak o visini minareta od 51 m (*** 2006.a: 194(, takoer i od 45 m (Mufti, 1997: 80(.  D~emal eli isti e da je i u izvedenoj d~amiji ostalo mnogo toga od koncepcije Jurja Najdharta (Karli-Kapetanovi, 1990: 262(.  Detaljan opis prostora Islamskog centra i d~amije te arhitektonskih detalja i oblikovanja v. Mufti, 1997: 90-95; Hasanbegovi, Nani, 2009: 53-69.  Mahfil [ar.] ! ~enska galerija u d~amiji (`kalji, 1985: 440(  Autor je kaligrafije u to vrijeme najpoznatiji bosanski kaligraf Earef Kova evi (Hasanbegovi, Nani, 2009: 43(.  Autor je vratnica ak. kipar `efkija Baru ija (Hasanbegovi, Nani, 2009: 43(  Maroevi, 1990: 225-227; Maroevi 2002: 98-100  Maroevi, 1992: 245, 250; Maroevi, 2007: 180   HYPERLINK "http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27" http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27  *** 1995.; Omerbaai, 2010: 634-639  SIVZ: Rjeaenje o odobrenju gradnje d~amije u Gunji (br. 109/68, 8.2.1968.)  Nadilo, 2001: 744-745  FZ-arhiva projekata: Nadogradnja i adaptacija d~amije Gunja, Projekt za ishoenje lokacijske dozvole (F. Muzurovi, 1.10.1999.(  Na podru ju Primorsko-goranske ~upanije ~ivi viae od 10.000 muslimanskih vjernika (Balen, 2009.a: 10; Omerbaai, 2010: 623(.  Omerbaai, 2010: 623   HYPERLINK "http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijeka" http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijeka  *** 2000.a (objava 2001.): 24; Koa i, 2001. Meu aest pozvanih autora bio je i Ahmet Hadrovi, dobitnik I. nagrade na prethodnom natje aju iz 1991., te Duaan D~amonja ije se rjeaenje u kona nici i izvodi.  *** 2001: 12-15. Nagrade i plasmani na tome natje aju bili su sljedei: I. nagrada  Daniela Antolinc, Vesna Mravinac, Ajla Hrelja (rad '10'); II. nagrada  Branko Orli (rad '09'); III. nagrada  Darko Latin, Marko D. Milas, Maroje Mrduljaa, Ante Periaa (rad '08'); pismena priznanja  Dario Gabri (rad '16'), Asmir Junuzovi (rad '11'), Lejla Kurti, Sead Kurti (rad '15').  Otkriveno je da je rije ka d~amija plagirani projekt jedne londonske robne kue (!).  HYPERLINK "http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html" http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html; ;  HYPERLINK "http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000" http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000  AF/AHA: Misira a, A. (2011.), Islamski centar u Rijeci& (13.1.2011.(   HYPERLINK "http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura" http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura  Omerbaai, 2010: 627-628   HYPERLINK "http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.html" http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.html  O~egovi, 2003: 52-55; Balen, 2009.a; Balen, 2009.b: 10;  HYPERLINK "http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspx" http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspx ; HYPERLINK "http://www.alfacommerce.com.hr/hrvatski/reference/ic.htm"http://www.alfacommerce.com.hr/  Za usmene informacije zahvaljujem Maroju Mrduljaau i Miljenku Bernfestu.  Omerbaai, 2010: 595-657  Omerbaai, 2010: 644-645. Nije poznat autor projekta osje ke d~amije, niti je nacrtna dokumentacija sa uvana.  Vrijednost investicije procjenjuje se na 2,5 milijuna eura (Omerbaai, 2010: 600-603(.  Omerbaai, 2010: 631. Ugovor o izradi projekta Islamskoga kulturnog centra s d~amijom u Sisku neposredno je potpisan 8.5.2011. sa zagreba kim arhitektom Farukom Muzuroviem iz biroa  Forum (radijska vijest: HR 1  Kronika dana, 8.5.2011., 22,00 h). Predra unska je vrijednost investicije 30 milijuna kuna. Na ~alost, neprovoenje arhitektonskog natje aja za kreativno rjeaenje ovako va~nog sklopa sna~nih simboli kih konotacija daleko je od razine ambicije Islamske zajednice u vrijeme organizacije sli nih natje aja za d~amiju u Zagrebu (J. Najdhart, 1969.) ili nedavno za Rijeku (D. D~amonja, 2001.).  HYPERLINK "http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68" http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68; HYPERLINK "http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336" http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336 ; *** 2011.  Hani ar, Radovi Mahe i, 1984.  *** (1954.); Karli-Kapetanovi, 1990.  Jura i, 1987.  Uchytil, `tulhofer, Bariai Mareni, 2007.  Sokol-Gojnik, 2010.  Roen je 1929. u Mostaru. Diplomirao je 1958. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehni kog fakulteta u Sarajevu, gdje je dugogodianji nastavnik; od 2001. godine je profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Redovni je lan Akademije nauka i umjetnosti BiH, dopisni je lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Slovenske akademije znanosti in umetnosti. Projektirao je preko 200 graevina, meu kojima su mnoge realizirane u duhu totalnog dizajna. [Podrecca, 2011; Bernik, 2002; }uni, 2012.].  Pei, 1978.  Crosprogramming ili unakrsno programiranje  zadana prostorna konfiguracija koristi se za program za koji nije predviena, koriatenje crkve zgradom za kuglanje. Tipoloaki pomak: gradska vijenica u prostornoj konfiguraciji zatvora ili muzeja, unutar parkiraliane strukture Transprogramming  kombiniranje dvaju programa, bez obzira na njihovu nekompatibilnost, zajedno s pripadajuim prostornim konfiguracijama [Tschumi, 1994; Tschumi, 2000; Tschumi, 2004.]  Abdest je posebno vjersko pranje kod muslimana. Obavlja se prije namaza, itanja ili recitiranja Kurana, vjeronauka ili drugih pobo~nih djela.  Prvi korak u smjeru meunarodne afirmacije novije islamske arhitekture u Hrvatskoj u injen je autorovim izlaganjem na meunarodnoj konferenciji CICOP u Sarajevu u lipnju proale godine (}uni, 2011.(.     Alen }uni | Analiza moderne i suvremene islamske arhitekture u Hrvatskoj | Problem geneze i valorizacije PAGE  PAGE 61 L  Z    L v   :PZ&<P<DTV^p.@DFHJLV.ʹܹܤ܏zzz)hhlXeB*CJOJQJ^JaJph)hhlB*CJOJQJ^JaJph)hhlB*CJOJQJ^JaJph hhF+CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ0.Hj&r"6p>dfhjvx*.R ,@vJpx0H\*prݗ#hhx6CJOJQJ^JaJ hhxCJOJQJ^JaJ hhF+CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ8rt~, 4 J  !!,!`!!!"""""""$##$$$$$ $*$,$p$$$$% %"%$%*%,%4%6%Z%l%%%2&L&`&&&&&'''''ʸʸʸۧʧʧʧʧʧʧʧʧʧʧʧʸʸʸʸ hhCJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ? !"H$R%*&'^(2))*r,B-.v02182305 6J8099:N;;<,=$HHXDYDa$gd''^(((((:)R)f)))))))))))) * **********++++z,,,,,,,,ܸܸܧܧܧܧܒܸܧܧܧܸܸܸܧ})hhB*CJOJQJ^JaJph)hhlB*CJOJQJ^JaJph hhCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ#hhlCJH*OJQJ^JaJ+,------- -,-.-B-\-r-....d../"/////*0v0~00ꯞzzzzziW#hhKv:CJOJQJ^JaJ hhKvCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlXeCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ)hhlXeB*CJOJQJ^JaJph)hhB*CJOJQJ^JaJph)hhlB*CJOJQJ^JaJph000000001012161:1v1111112$2&282<2@222243633޻tccO& j-hhJCJOJQJ^JaJ hhJCJOJQJ^JaJ#hhJ6CJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ#hhKv6CJOJQJ^JaJ hhKvCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ33344440545V555 666$62646:6n6r677Z7h7޺޺ބnVnAnA(hhlCJOJQJ^JaJmH sH .hhl6CJH*OJQJ^JaJmH sH +hhl6CJOJQJ^JaJmH sH  hh|CJOJQJ^JaJ hhJCJOJQJ^JaJ&hhl6CJH*OJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJh7n7J8N8R8d8z8899.90949T999996:òu\u\K9KK9#hhl6CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ1hh|B* CJOJQJ^JaJmH phsH (hh|CJOJQJ^JaJmH sH +hh|6CJOJQJ^JaJmH sH #hh|:CJOJQJ^JaJ hh|CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ(hhlCJOJQJ^JaJmH sH +hhlCJH*OJQJ^JaJmH sH 6:j:::N;R;p;;;;;;;X<\<^<`<l<n<<<<<<<== = ===,=0=P=D>x>|>~>>>>t@@@@@@@@@@AAAAAAA޻ަ͑޻޻޻޻)hhlB*CJOJQJ^JaJph)hhlB*CJOJQJ^JaJph#hhl6CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hh]CJOJQJ^JaJ9,=>@ACEjFVGfH:IJJKBLMMNOPQPR.SSTURVWX$HHXDYDa$gdAAABCCCCCCCCCCDElEnEpErE|E~EEEEF FFFHFJFLFVFXFjFnFrFFFF&G(G*G,G4G6G@GBGVGZG\G^GzGH̩ޔ hh!]CJOJQJ^JaJ)hhlB*CJOJQJ^JaJph#hh]6CJOJQJ^JaJ hh]CJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ3H6H8H:HIIIIIIIIIJJJJJJJJJJJJJVKKKKKKKLLLLL L,L.L@LBLFLdLL͸#hhl6CJOJQJ^JaJ)hhlB*CJOJQJ^JaJph hheCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJAL M"MBMMMMMMMMMMNnNNNNNNNNNNNNNOOOOOOOOOOOOPPjPPPPPPPPPPPPP\Q^Q`QbQjQﻪ)hhlB*CJOJQJ^JaJph hhJCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ:jQlQvQxQQQQQ R$R&R(R6R8RPRTRrRRRRRR.S2SPSvSxSSSSSSSSSSSSSSTDTfTtTTTTUULUUU޻ުުު޻޻ޘ޻ުުުުު޻ޘ޻޻) j-hhJ6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhJCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ3UUURVVVtVVVVVVVVVVWW:WWWWWWWWWWWWXX$XLXNXpXXXXXXXXXX:Y>Y^YdYhYjYlYtYvYݕ hh N%CJOJQJ^JaJ) j-hhJ6CJOJQJ^JaJ hhJCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ4XXYZF[\]]^__```bbc&efghXi0jkk $<da$gd$a$gd$HHXDYDa$gdvYYYYYY,Z8ZJZ`ZbZ~ZZZZ[F[J[j[x[[[[\\6\v\\\\\\\]]4]X]b]]]]]]]]]̓ hhlXeCJOJQJ^JaJ)hhlB*CJOJQJ^JaJph#hhl:CJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hh N%CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ-]^^@^^^^^N_t_x_z_|_____`Ѻ詘udddR@#hhl:CJOJQJ^JaJ#hhu:CJOJQJ^JaJ hh N%CJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlXeCJOJQJ^JaJ-hhlXe0JB*CJOJQJ^JaJph-hhlXe0JB*CJOJQJ^JaJph-hhlXe0JB*CJOJQJ^JaJph```2`^``````abbb.bBbbbbbbb c c@cJc~cccccƴƣnn]nn hhJCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ#hh:CJOJQJ^JaJ,hhl:B*CJOJQJ^JaJphccddd&e(e*e.eBeVeeefffffffggggghhhhhhiﺩtbtPttbt#hhz6CJOJQJ^JaJ#hhz:CJOJQJ^JaJ hhzCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ#hh:CJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJi,iXi^ibi|iii0j6j:jLj`jjjjjjjjkk0kDkrkkkkllmhmpmmmmmDn^n˺˺ssa#hhe:CJOJQJ^JaJ#hhz:CJOJQJ^JaJ hhJCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhzCJOJQJ^JaJ#hhz6CJOJQJ^JaJ&khmnpBtuvwxy{{N|}}6f4:$a$gd $<da$gd$HHXDYDa$gd $<a$gd^n`nnnnnno ooooooooopppqqlqrq~qqqqrs޻ީހjT޻ީީ+hhlCJH*OJQJ^JaJmH sH +hhl6CJOJQJ^JaJmH sH (hhlCJOJQJ^JaJmH sH &hhl6CJH*OJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hhJCJOJQJ^JaJs sBtHtLtbt~tttNd rҀ&ܹsasOs#hh4-6CJOJQJ^JaJ#hh4-:CJOJQJ^JaJ hh4-CJOJQJ^JaJ#hh;6CJOJQJ^JaJ#hh;:CJOJQJ^JaJ hh;CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ#hh.6CJOJQJ^JaJ hh.CJOJQJ^JaJ#hh.:CJOJQJ^JaJ:LtL@Bfjlp48:>~ﺩtcc hhlXeCJOJQJ^JaJ hhBCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ#hh:pM6CJOJQJ^JaJ#hh:pM:CJOJQJ^JaJ hh:pMCJOJQJ^JaJ":>@Dxچ:Nbv̈ &:މͼުޘއucucުޘQQު#hhlCJH*OJQJ^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ#hh:CJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlXeCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hhxCJOJQJ^JaJXމʊL|z$6ƒ0DDF$a$gdu $<a$gdu $<da$gd$HHXDYDa$gd $dh<a$gd$a$gdrʊЊԊ0LR~ЋҋԋܺsaP>P-P hhJxCJOJQJ^JaJ#hh.<6CJOJQJ^JaJ hh.<CJOJQJ^JaJ#hh.<:CJOJQJ^JaJ#hhe:CJOJQJ^JaJ#hhp36CJOJQJ^JaJ#hhp3:CJOJQJ^JaJ hhp3CJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ hh(sCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJԋ֋6hjln|Œ0FH\^h|̺ިޗtbtbQ@Q hhxCJOJQJ^JaJ hh(sCJOJQJ^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ#hh.<6CJOJQJ^JaJ#hh.<:CJOJQJ^JaJ#hhe:CJOJQJ^JaJ hh.<CJOJQJ^JaJ hhJxCJOJQJ^JaJ| ($.R @`v(j޺ަޕބr`r`޺O hhBCJOJQJ^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ#hh:CJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ hh(sCJOJQJ^JaJ&hhl6CJOJQJ]^JaJ#hhl6CJOJQJ^JaJ#hhl:CJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJƒВ\Γ06TDJfĕBDFPͻͩͩ͘uucR>R&hl:B*CJOJQJ^JaJph h/|ThlCJOJQJ^JaJ#h/|Thl:CJOJQJ^JaJ#hhJU6CJOJQJ^JaJ hhJUCJOJQJ^JaJ hheCJOJQJ^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ#hh:CJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ hhBCJOJQJ^JaJ hhlCJOJQJ^JaJPRFJTڗܗ\^lnɴɢۄvbP? h/|Thu CJOJQJ^JaJ#h/whl:CJOJQJ^JaJ'hu hl5:B*OJQJ^Jphh/|Thl:OJQJ^Jh 1hlOJQJ^J h/|ThoXHCJOJQJ^JaJ#h/|ThoXH:CJOJQJ^JaJ) j-h/|Thu :CJOJQJ^JaJ#h/|Thl:CJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ& j-h/|Thu CJOJQJ^JaJJ̗\^ln0؛Ppl" $xa$gdu $a$gd $<a$gdu $a$gdu ښܚޚRVBDJLNPRTbdjlnprt۶۶n]] h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|ThxCJOJQJ^JaJ#h/|Thl6CJOJQJ^JaJ& j-h/|Thu CJOJQJ^JaJ h/|Th!]CJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ& j]h/|Thu CJOJQJ^JaJ h/|Thu CJOJQJ^JaJ& j[h/|Thu CJOJQJ^JaJ$tprtz|~Vfh̸̤n̸̤n]I]I& j-h/|Thz4CJOJQJ^JaJ h/|Thz4CJOJQJ^JaJ& j-h/|Thu CJOJQJ^JaJ h/|Th!]CJOJQJ^JaJ h/|ThCJOJQJ^JaJ& j]h/|Thu CJOJQJ^JaJ& j[h/|Thu CJOJQJ^JaJ h/|Thu CJOJQJ^JaJ#h/|Thl6CJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ £ģƣȣʣ̣fhj﹥ʹ﹥rcQ#h/|Thl:CJOJQJ^JaJhY:CJOJQJ^JaJhlCJOJQJ^JaJ h/|ThCJOJQJ^JaJ& j]h/|Thu CJOJQJ^JaJ& j[h/|Thu CJOJQJ^JaJ h/|Thu CJOJQJ^JaJ& j-h/|Thu CJOJQJ^JaJ h/|Th!]CJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ"ȣhj*̦V4ĨV|~F. 00XDYDgd/|Txgd(s $ xa$gdz4 $ a$gdz4 $ xa$gdz4 $ a$gdz4 $xa$gdu $a$gdu ,.tvxdzآzidzWE#h/|Thl6CJOJQJ^JaJ#h/|Thl:CJOJQJ^JaJ h/|Th!]CJOJQJ^JaJ& j]h/|ThCJOJQJ^JaJ& j[h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|ThCJOJQJ^JaJ& j-h/|Thz4CJOJQJ^JaJ h/|Thz4CJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ,h/|Thl:B*CJOJQJ^JaJphҦԦ"$FHJNPTVXZ\^&ʶۢ}kYGk#h/|Thz46CJOJQJ^JaJ#h/|Th!]6CJOJQJ^JaJ#h/|Thl6CJOJQJ^JaJ& j]h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|ThCJOJQJ^JaJ& j[h/|ThCJOJQJ^JaJ& j-h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ h/|Thz4CJOJQJ^JaJ& j[h/|Thz4CJOJQJ^JaJĨƨȨʨ̨$HV|~͹ͥޔo]K6)h/|T5:B*CJOJQJ^JaJph#h/|Thl:CJOJQJ^JaJ#h/|Thl6CJOJQJ^JaJ& j-h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|Thz4CJOJQJ^JaJ h/|Th!]CJOJQJ^JaJ& j]h/|ThCJOJQJ^JaJ& j[h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|ThCJOJQJ^JaJ h/|ThlCJOJQJ^JaJ h/|ThxCJOJQJ^JaJ~DFH  ƫȫʫfhjtКЅn_BК8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJphh/|ThlB*CJaJph,h/|Thl:B*CJOJQJ^JaJph)h/|Th(sB*CJOJQJ^JaJph0h/|Thl0J>*B*CJOJQJ^JaJph8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph2jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph)h/|ThlB*CJOJQJ^JaJph*,8LNjln 246NɰɛɆiɰɛɆLɰɛɆ8jZh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph)h/|ThlB*CJOJQJ^JaJph)h/|Th(sB*CJOJQJ^JaJph0h/|Thl0J>*B*CJOJQJ^JaJph2jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJphNPRJLZlnpVXZ$&(4HJɰɂmmPɰmmm8j h/|ThlB*CJOJQJU^JaJph)h/|ThlB*CJOJQJ^JaJph)h/|Th(sB*CJOJQJ^JaJph0h/|Th!]0J>*B*CJOJQJ^JaJph0h/|Thl0J>*B*CJOJQJ^JaJph2jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph8j3h/|ThlB*CJOJQJU^JaJph.hBbZ:*,.RTd6bZ$HHXDYDa$gdp2$a$gd$a$gdu 00XDYDgd/|TDFHTjl<>L`bdLɰɛɛiɰɛɛLɰɆɛ8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph)h/|Th(sB*CJOJQJ^JaJph)h/|ThlB*CJOJQJ^JaJph0h/|Thl0J>*B*CJOJQJ^JaJph2jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph8j h/|ThlB*CJOJQJU^JaJphLNP,BD̺κ (*,.RTɰɛɆɰwhYG5#htih:CJOJQJ^JaJ#hh:CJOJQJ^JaJh:CJOJQJ^JaJhU:CJOJQJ^JaJh/|ThlB*CJaJph)h/|ThlB*CJOJQJ^JaJph)h/|Th(sB*CJOJQJ^JaJph0h/|Thl0J>*B*CJOJQJ^JaJph2jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJph8jh/|ThlB*CJOJQJU^JaJphhp(d2~Bx>vl,|*$HHXDYDa$gdp2TDFXZhjxz|~2BDZʼxgRgR(hh1CJOJQJ^JaJmH sH  hh1CJOJQJ^JaJh1h15OJQJ^J#hh1:CJOJQJ^JaJh=hh1:OJQJ^J#h=hh1:OJQJ^JmH sH hlhhl:OJQJ^J hhCJOJQJ^JaJ& j-hhCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ Hx(P~zb\64.~X$HHXDYDa$gdp2X Xh^4&L|DFXZ $dha$gd1gd1$a$gd1gdu HHXDYDgd$HHXDYDa$gdp22  "$  $a$gd~j]$a$gdgd$a$gdu$dh((a$gd"$HHXDYDa$gdu$a$gd1Z^`blpxzx "$ɸ~o]#h=hh1:OJQJ^JmH sH h:OJQJ^JmH sH h"h1:OJQJ^JhY5:OJQJ^Jh1h1OJQJ^J#h"h16CJOJQJ^JaJ h"h1CJOJQJ^JaJ!hu5:B*OJQJ^Jph(hh1CJOJQJ^JaJmH sH  hh1CJOJQJ^JaJ       &4 #"#$#ŷqq`N`N`N`C6hLM5:OJQJ^JhT/h1mH sH #hn~Zh16OJQJ^JmH sH  hn~Zh1OJQJ^JmH sH #hn~Zh1H*OJQJ^JmH sH  hn~Zh1OJQJ^JmH sH hn~ZOJQJ^JmH sH (hn~Zh1CJOJQJ^JaJmH sH h"OJQJ^JmH sH +h"h1:CJOJQJ^JaJmH sH #h=hh1:OJQJ^JmH sH #h=hh":OJQJ^JmH sH    f! #"#$#&#(#*#,#.#0#2#4#6#8#:#<#>#b#d# 1$7$8$H$gdu gdu gd1$dh((a$gd" $dha$gdn~Z$#&#>#R#`#b#d#z#$% %^%|%%%&&&J-----ںsssssaP9a,jh.fhrDCJOJQJU\^JaJ h.fhrDCJOJQJ^JaJ#h.fhrDCJOJQJ\^JaJ/h.fhrD6B*CJOJQJ\^JaJph,h.fhrDB*CJOJQJ\^JaJph/h.fhrD5B*CJOJQJ\^JaJph#h.fhl5B*CJ\aJphh.fhn~Z:OJQJ^Jh.fhl:OJQJ^JhY:OJQJ^Jh~j]5:OJQJ^J--- . ..V0X0Z0061D1F11ϻϩpaO>0>hR[CJOJQJ^JaJ hR[hR[CJOJQJ^JaJ#hR[hR[:CJOJQJ^JaJhR[:CJOJQJ^JaJ hWk5:CJOJQJ^JaJ hGJ5:CJOJQJ^JaJ,h.fhrDB*CJOJQJ\^JaJph#h.fhrDCJOJQJ\^JaJ'h.fhrD0JCJOJQJ\^JaJ,jh.fhrDCJOJQJU\^JaJ2jh.fhrDCJOJQJU\^JaJ d#V0X0Z0\0^0`0b0d0f0h0j0l0n0p0r0t0v0x0z0|0~00000$a$gdR[$a$gdGJ$dh1$7$8$H$a$gdn~Z001618111111;;;&@JELEEELLMRvTxTT$dh((a$gdR[$a$gdR[1111;;;@ @JELEEEELLLLMtTvTxTTXVvVzVVV*WFWnW XDX^^^ͿͭͿͿmmmmm[#hR[hR[CJOJQJ\^JaJ/hR[hR[6B*CJOJQJ\^JaJph,hR[hR[B*CJOJQJ\^JaJph hR[h=hCJOJQJ^JaJ#hR[hR[6CJOJQJ^JaJhR[CJOJQJ^JaJ hR[hR[CJOJQJ^JaJhR[:CJOJQJ^JaJ#hR[hR[:CJOJQJ^JaJ#^_>_@_B_d_f_n_aaabhhh׽ג}eP9, *hR[hVFB*CJOJQJ^JaJph)hR[hR[B*CJOJQJ^JaJph/hR[hR[:B*CJOJQJ\^JaJph)h:B*CJOJQJ\^JaJph,hR[hR[B*CJOJQJ\^JaJph'hR[hR[0JCJOJQJ\^JaJ2jhR[hR[CJOJQJU\^JaJ#hR[hR[CJOJQJ\^JaJ,jhR[hR[CJOJQJU\^JaJTaaabehhhhhhhiiijkk$00XDYDa$gd'$HHXDYDa$gdE>A$HHXDYDa$gdR[ $1$7$8$H$a$gd $1$7$8$H$a$gdR[$dh((1$7$8$H$a$gdR[hiiijjjknkpk|kkkkkkkkkk mHmJmLmmmnnnnnnnn o oŸ~q~Ÿ\(jh'hGN0J5OJQJU^JhhGNOJQJ^JhGNOJQJ^Jh'hGN5OJQJ^Jh'hGN:OJQJ^J h'hGNjh'hGN0JUh'hGNOJQJ^J%jh'hGN0JOJQJU^J&h.fhhP5:CJOJQJ^JaJ& *h.fB*CJOJQJ^JaJph$knn ooDpqqqssstDthttttu:uXuuuz{,||$00XDYDa$gd>d$00XDYDa$gd' ooo@oBoNofooooooDpFpqqqqqqqqqqqqqqq$rrrrrrssssssstݯšωxݚϚϚ! j]h'hGN:OJQJ^J! j[h'hGN:OJQJ^J(jh'hGN0J:OJQJU^J%jh'hGN0JOJQJU^Jh'hGNOJQJ^Jh'hGN:OJQJ^Jh'hGN5OJQJ^J(jh'hGN0J5OJQJU^J*tt tBtDtFthtjtltzttttttttuu:uyݵݨ݈zzzzjݨݨ j[h'hGNOJQJ^Jh'hGN6OJQJ^J(jh'hGN0J5OJQJU^JhGN:OJQJ^Jh'hGNOJQJ^J%jh'hGN0JOJQJU^J(jh'hGN0J:OJQJU^Jh'hGN:OJQJ^J h'hGNjh'hGN0JU)>y@yXyxyyyyzzzzzzzz{{{({F{H{{{*|,|.|0|>|||||||||&}(}*},}:}}}}}~"~6~N~P~R~b~屿屿 j]h'hGNOJQJ^J j[h'hGNOJQJ^Jh'hGN6OJQJ^Jh'hGN5OJQJ^J(jh'hGN0J5OJQJU^J! j]h'hGN:OJQJ^Jh'hGN:OJQJ^Jh'hGNOJQJ^J3|(}~~R0؃J$v\ԋT(z$00XDYDa$gd>d$00XDYDa$gd' 00XDYDgd'$00XDYDa$gd>db~~~~~~~~~~~~~LNPRTVd.βxβhWβ! j]h'hGN:OJQJ^J j[h'hGNOJQJ^J(h'hGN0J>*B*OJQJ^Jph'jh'hGNOJQJU^J!jh'hGNOJQJU^Jh'hGN5OJQJ^Jh'hGN:OJQJ^J(jh'hGN0J5OJQJU^J j]h'hGNOJQJ^Jh'hGNOJQJ^J.024փ؃ڃ܃,JLN\"$&(6L`vxІ6DVԝԝԝԝԝԝ' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$hG00hGN:B*OJQJ^Jph/VX\^`n  .DjlЋҋԋ֋&<dfz|ڮڮڮڮڮڈtڮڮڮڮڮڈ' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph'̎ڎ  ,.TDZǛڈkV>V/ j-h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph'h>dhGN6:B*OJQJ^JphTVX\jjxTծ՚}fQ:Q:Q:Q:Q:Q,h>dhGN6B*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN5B*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^JphTV֗ؗ&(*,xz|~BhlȚʚ̚Һҡ}jj}j}}j}}j}}j}j}}j}jj}j}$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph/ j]h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph/ j[h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)zȚΣ j޵عx|r$00XDYDa$gd>d$00XDYDa$gd>d$Ğ؞ڞnxz Xv:<ʣΣУңΤڤޤծ՚ծՄ՚qqծ$h>dhGN6B*OJQJ^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph,  <Rxʦ̦Φt&:ZrtǮڮڅoڮ[' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph#(<>:<β.B6\^hjln~RXȵʵܵq$h>dhGN5B*OJQJ^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph,ܵ޵46jζĸƸҹԹعڹ68P\l46VtvPoo' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph.jh>dhGN0JB*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph+PR`rtxz|Խ :H|~bd¿ֿ 8>L(NPrtdzǚLJLJtǚǚdzǚ$h>dhGN5B*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph-8Nn|F^Ppr0ܴܗjR/ j-h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph/ j[h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph02jl|~xz  lnҺҺҺҺңҌҺrXr2 j[h>dhGN:B*CJOJQJ^JaJph2 j]h>dhGN:B*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN6B*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN:B*CJOJQJ^JaJph/ j[h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph/ j]h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph FX$:T|~LNbvx"$6RTXZ\jz|Z\p*,npծ՚ծ՚ծ՚ծqծ՚* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph,|XzRdH&\ TrP$00XDYDa$gd>dNP"&¯¯q^$h>dhGN6B*OJQJ^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph"">@(*:NPRTƵٵƵƵƵx_1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGNB*H*OJQJ^Jph&@BJLfht$&4Jpr$&N"$8LNRɶܢ܎sܢ܎4jh>dhGN0J5:B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B* OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph*RTVl.:<>N`bdfh~"H׫טׄp׫]טׄp׫]]]$h>dhGN5B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph.jh>dhGN0JB*OJQJU^Jph$HJl$2HJL~$&(*>Rfh¯¯q* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph, Z\^`l 6@T^`b  &jx(*,:PRTVXfɰɝɝɝɝɝɝɝɝuɰɝɝɝɉuɰɝ' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph,>H|FH\rtvdzڌs`ڠ`sڳڌs`$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph' j-h>dhGNB*OJQJ^Jph% jz :Np "HJl|~ܵܡ܈܈uuܵܡ_ܡ* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph% "6JLPRT"$&HNbxz0VXz' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph."x  N.T\`Z$00XDYDa$gd>d$00XDYDa$gd>dLNb˶oW>-!h>dhGNB*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph/ j-h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph/ j]h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN:B*CJOJQJ^JaJph/ j[h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN5B*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJph$ J L  t v         8 J p ðܜ܈ܜrܜr* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph,p r      " j | ~       ,.TV`b$8NPR*dzǚLJǚqdzǚǚ* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph,*8JLbdv *,.02@TVXl\^`trܲܙs_ܙܙܙܙܙ' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph%rt02FZ\`bdx.Z\Z\pTV|dzǚdzǚǚdzǚǚdzǚdzǚdz$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph2$'*z+-6.//00<3|38;*<??2BB DGd$00XDYDa$gd>dL N t    ͶͶ͞ͅraM:a:a$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph/ j-h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN:B*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJph       !!!!!!""F"H"""""""## $0$\$$$$$$ıڇڱڱڇڱڱڇtڱ[1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph $$>'@'^''''''''''((((.)<)&*(*>*@*****z+|+~++h-j-~-----6.8.:.`.x..//ܵܵܡ܈ܵܵܵܵܡ܈܈ܵȵܡ܈܈ܵܵ1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph.///////////00r000023<3>3@3d3|3~344455.5055556 688888888ƲƙƙƙƙƙƙrƲrƲrƲƙ' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^Jph,8949B999;;<<*<,<.<<<R<f<= =??????~AAAA,B.B2B4BnBpBBBBBðܜ܈t܈t' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph' j-h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph%BBBBB DDDDDD>F@FJFtF˶r_N_N:N'$h>dhGN6B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph/ j-h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph,h>dhGN5B*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJphtFxFFFF(GFGrGGGGGG:HH@HNHHHHHHHHHHXIZIjI~IIIIIIII,J.J>JRJTJVJXJZJ¯t¯tt¯' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph-HIVJ(K.LZMMN`OO"P>RR$STSXTVUUVhXb[L^^L``a$00XDYDa$gd>d$00XDYDa$gd>dZJJJJJKKK"K$K(K*KKKL(L*L.L0LLLMXMZM\M^MlMMMMMMMMNNNNNNN O"O\O^Oڳڳڳڳqڳq* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph,^O`ObOdOOOO"P$P&P(P:QQ4R6Rկ’}c}Fc-c0h>dhGN0J>*B*CJOJQJ^JaJph8jph>dhGNB*CJOJQJU^JaJph2jh>dhGNB*CJOJQJU^JaJph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph9jh>dhGN0J5B*CJOJQJU^JaJph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph6R:R>R@RBRXRRRRRR$S&S(S6STSVS~S"T$TTTVTXTZTUؿuuaM' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph)h>dhGNB*CJOJQJ^JaJph#hGNB*CJOJQJ^JaJphUUUUPURUTUVUXUZUnUUUUU2V4V6VVVVVWWhXjXXװƗƗƁhSƗƗ(h>dhGN0J>*B*OJQJ^Jph0jh>dhGNB*OJQJU^Jph*jh>dhGNB*OJQJU^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph* j[h>dhGN:B*OJQJ^JphXYYYYYZZb[d[\\\\\j]l]t]v]]]]F^H^L^N^^^`^^^^^ܭܔܭfS$h>dhGN:B*OJQJ^Jph0j_h>dhGNB*OJQJU^Jph(h>dhGN0J>*B*OJQJ^Jph0jh>dhGNB*OJQJU^Jph*jh>dhGNB*OJQJU^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph^^^^^^^^___D`F`H`L`N`P`````ڭڗ~i[ڭH5ڭH$h>dhGN:B*OJQJ^Jph$h>dhGN5B*OJQJ^JphhGNB*OJQJ^Jph(h>dhGN0J>*B*OJQJ^Jph0jh>dhGNB*OJQJU^Jph*jh>dhGNB*OJQJU^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph' j]h>dhGNB*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph``HaJaLaaaaaaa b(b4bFb^b`blbnbVcXcZc&d(d.d0dddddddeeeلqqqqXqل0jN"h>dhGNB*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^JphhGNB*OJQJ^Jph(h>dhGN0J>*B*OJQJ^Jph0ju h>dhGNB*OJQJU^Jph!h>dhGNB*OJQJ^Jph*jh>dhGNB*OJQJU^Jph"adeef\glvoo p.pppttu>wxxyyj{ $a$gdogd#0$00XDYDa$gd>d$00XDYDa$gd#0 00XDYDgd#0eeeeeefff$g&gVgXgZg\g^g`ggg hnjlllmۘt[Et*jh#0hGNB*OJQJU^Jph1jh#0hGN0J5B*OJQJU^Jph!h#0hGNB*OJQJ^Jph$h>dhGN6B*OJQJ^Jph* j]h>dhGN:B*OJQJ^Jph' j[h>dhGNB*OJQJ^Jph1jh>dhGN0J5B*OJQJU^Jph$h>dhGN:B*OJQJ^Jph!h>dhGNB*OJQJ^JphmmmmmmmnnnZo\ovoxozooooo pѼѮѝѼѝqgYLqL>hohGN:OJQJ^Jh#0hGNOJQJ^Jh#0hGN:OJQJ^JhGNOJQJ^J%jh#0hGN0JOJQJU^J0j&h#0hGNB*OJQJU^Jph!h#0hGNB*OJQJ^JphhGNB*OJQJ^Jph(h#0hGN0J>*B*OJQJ^Jph*jh#0hGNB*OJQJU^Jph0jw$h#0hGNB*OJQJU^Jph pp.p0p2p|ppppppptttttuuu:uʽʽݘvdvSݘ=+hohGN6CJOJQJ^JaJmHsH!h#0hGNB*OJQJ^Jph#hohGN:CJOJQJ^JaJ hohGNCJOJQJ^JaJ h#0hGNCJOJQJ^JaJ-jh#0hGN0JCJOJQJU^JaJh#0hGN:OJQJ^Jh#0hGNOJQJ^J%jh#0hGN0JOJQJU^JhohGN:OJQJ^J(jhohGN0J:OJQJU^J:u>w^wTxxxxxxxxyyy.{H{J{L{ò롊y`OAO-' j[h#0hGNB*OJQJ^JphhGNB*OJQJ^Jph!h#0hGNB*OJQJ^Jph1jh#0hGN0J5B*OJQJU^Jph h#0hGNCJOJQJ^JaJ-jh#0hGN0JCJOJQJU^JaJ h#0hGNOJQJ^JmHsH hohGNCJOJQJ^JaJ#hohGN:CJOJQJ^JaJ+hohGN6CJOJQJ^JaJmHsH(hohGNCJOJQJ^JaJmHsHL{d{f{h{j{l{n{r{t{x{z{~{{{{{$|2|^|`|d|f|r|t|v|z||||||||||ºººº¨{u{u{u{j{uh;.0JmHnHu hGN0JjhGN0JUhGNhGNCJOJQJ^JaJ hhGNCJOJQJ^JaJ#hhGN5CJOJQJ^JaJjheUhe!hG00hGNB*OJQJ^Jph* j]h#0hGN:B*OJQJ^Jph$h#0hGN:B*OJQJ^Jph!j{l{p{r{v{x{|{~{{{`|b|d|v|x|z||||||$HHXDYDa$gdE>A &`#$gdh]hgd / &`#$gdn||&h.fhhP5:CJOJQJ^JaJ< 001hP:pn. A!"#$% 5 01h:p\. A!"#$% DyK Rhttp://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulpturayK http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulpturayX;H,]ą'cDyK Ohttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.htmlyK http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.htmlyX;H,]ą'cDyK !http://www.islamska-zajednica.hryK \http://www.islamska-zajednica.hr/yX;H,]ą'cDyK Ghttp://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijekayK http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijekayX;H,]ą'cDyK Shttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.htmlyK http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.htmlyX;H,]ą'cDyK http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska- zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27yK http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska- zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27yX;H,]ą'c%DyK fhttp://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68yK http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68yX;H,]ą'cDyK Mhttp://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71yK http://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71yX;H,]ą'cDyK Zhttp://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336yK http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336yX;H,]ą'cADyK -http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000yK rhttp://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000yX;H,]ą'c)DyK ghttp://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspxyK http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspxyX;H,]ą'cDyK http://bib.irb.hryK >http://bib.irb.hr/yX;H,]ą'cDyK http://bib.irb.hryK >http://bib.irb.hr/yX;H,]ą'cDyK Mhttp://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71yK http://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71yX;H,]ą'c}DyK |http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27yK http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27yX;H,]ą'cDyK Ghttp://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijekayK http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijekayX;H,]ą'cDyK Ohttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.htmlyK http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.htmlyX;H,]ą'cADyK -http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000yK rhttp://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000yX;H,]ą'cDyK Rhttp://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulpturayK http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulpturayX;H,]ą'cDyK Shttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.htmlyK http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.htmlyX;H,]ą'c)DyK ghttp://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspxyK http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspxyX;H,]ą'c%DyK fhttp://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68yK http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68yX;H,]ą'cDyK Zhttp://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336yK http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336yX;H,]ą'cH@@@ lNormalCJ_HaJmHsHtHJ @J l Heading 9 dd@&[$\$ B*phDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List @&@@ lFootnote ReferenceH*>@> l Footnote TextCJaJ4U@4 l Hyperlink >*phO! lhps2O12 l gt-icon-text1*W@A* lStrong5\8OQ8 lXeapple-style-spanBOaB lXeapple-converted-space.X@q. lXe@Emphasis6]4@4 @$Header  p#4 @4 @$Footer  p#.)@. Vk Page Number~ FMI "y"#a(u(((*,-.r/01589u=,>>>??D@ABCH=JJnK=LLLN>OO]PPRSSTT?UUYZ\]`` a}aa)b7bcd ehPhhQiijk=kkBl>mnnnoq\r-ssst(vvwzwwmxxxxytyy*z{{m||?}h~~Ps6uPB4!Ίx6$ˎ;#Ƙ JL,\7W5XZ'jȫrȵn2KMm+Ss  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~O^?RhwKdx*>M    j D,h XK;NIeYWV @!$R%%%m&&&j(:*M*w**7-I/v4<5*6;6{7n;<'>N>>0???@AB,CDDqEEEmFFH&JJJ~JJJJFKLMlNOP?RRS%TUV(VVVVdWWW X+XGYYZf[]__`;aJbbUcccccex D :Pa-.ijIOPw!x!!#$&((z)*-t/12m46r9;;{<|<<?F@ACGGGGGPPPRRR;RUU2VY \o^Z`[``cYgknqty{B}R,zKXYyO\]l+,-./@ʵ˵7<$kTi*8q,SNz}wJ K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        8   Eqr2##$$y)a*&+'+(+)+<+h+i++:,,-!...0///i00w1112K223 44 5_556666777777-7.77;88999:t;;E<==r>>H??>@@BpBBiCCBDDTEE FFkGG\H IvII>JJKKLMMcNOOLPlQQ0RRR6SSSTU9V1WX|XXzYYHZZ[h[[D\\C]] ^o^^8__`p``GaabbbPcc@ddeeGeHeeOff8ggh0iii_jj-kklmho>pp4qq?rrsnss2tt?uuPvv wzwwdxxsyy6zzz9{{||Y}}A~~_Nijŀ-uv}~ǁ_3oȃ=҄%ՅC؆+{|܇ aʊ^{h#tdܒݒޒDyA'Ktĕ@ۖy)јh֙0f@}ݛT\>[ǟ oƠ5uaޥ" sקsĨ{aɪZ71PQ`V#KLMNOPXYĹŹй"#Ļ2rstuvwxyz{|}~()*+3 ,Z   *'i1@-AUi{]p3l YJ1q!O."   Q|63@? D!R"7%&'((())k**,,-q.:///600234G4X444566589:<<==???u@@@-AwAAAACCD/EG(IJKLbLM,MPMMNOQES\SU6U`VVMW1YeYYZrZZ^[[4\\\(]X]f^^^^s__ ``{abmddmeeBfgh,hhhSkm$mMm^mmmooopqq1r2rrrrssssss swsxsyssssssss    9999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999900000000000000000000009090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999909090909999990990999090999999090909099909090909990909999909099909090999909099090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090999999999999909090909999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999090909090909099090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909090909999999@0@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@003@0ȑ00n@0ȑ00n@0ȑ00n@0ȑ00n@0@0@0@0 @0@0@0@0@0ȑ00nN}ry)a*&+e0i-k?u wsyz9{{Nr*1rs0030 0J000000000"0 0 00"0 0"0 @00E00F00000@00?0 0?00?0@00000000000@0 0000 00 |(J(_sD&P|" l+5>LY`bis "ҐƘޥT.).?rBP]`bk8pxuwL .r',03h76:AHLjQUvY]`ci^nswX|ԋ|Pt~NLTZ$#-1^h ot>yb~.VTTܵP0RHp *r $/8BtFZJ^O6RUX^`em p:uL{||>ABDEFHIJKLNOPQRSTUVWXY[\]^_`abdefghijkmnopqsvwxyz{}~     !"#%&'()*+-./012356789;0z>gx .tO`ju ,=Xk".X d#0Tk|zHaj{|?CGMZclrtu| $,4:|@ j͊+z܋CPal~YkǏ&8exUh͒:LsXXXXXXXXXXXXXX|!! W sttBvvvyy3z8ztzzzN{{{#|v||*}}}}}fhт+6XXXXXXXXXXX/X$R$"ٸ.*;kh@0(  B S  ?s _Hlt292621546 _Hlt292620390 _Hlt2931626690egs@@@1egs@ x9 x܊9 x\9x܋9x\9x܌9x\9x܍9x9x\9x9xDRxąRxDRxĆRxDRxćRxDRxĈRxDRxĉR xDR!xR"xĊR#xDR$xċR%xR&xDR'xR(xČR)xR*xDR+xR,xR-xR.xR/xR0xR1xR2xĐR3xR4xDR5xR6xđR7xR8xR9xĒR:xR;xDRxR?xDR@xRAxuRBxDuRCxuRDxuRExDvRFxvRGxDwRHxwRIxDxRJxxR5.8g8*oMo6qrXvlyF͖t&ըYn7cQcQ:Wdmmoo&p&p4ppړ911__^^^^NNSBQ#ZZs      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?;28l8.oRo=qr^vsyM#֖}*ܨbu7kQkQ@Wdmmoo2p=p=pv?77ee00ddeeUUYFT #ZZs  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?B!*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region8**urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9+*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace:*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStreet;*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsaddressC@*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter  10 m 10.000 m1000 kg1000 m2 11.000 m21300 m16. st 17 metara17. st 17.938 m21725 m1935 in1941.f2 m20. st23 m23 metra3000 m3134 m242 m45 m48 km51 m550 m6 m6438 m8 km9,3 m9634 m2 ProductID@@@@@@@@ @ @@@@@ @@@@@@@+*@ @+**+*+!@@@@@@!++!+*@ +*+*+!+*+!@@@@ @@@~ N i v x 8:hjklFH+.ijFIMPIL(() (!)!t!x!""("["k"l"r"s"y"|"?#@###$$$$((*(a(((()))))) *"*******+,,,--..(.)...r/t/00a1b1l1n111112 22244m4|444K5L5_5b555<6=666S7J899P9R9x9y9z9{999;;(;);q<s<{<|<<<u=w====>%>8>X>m>>>>>>>>>5?7?8?9????????? @@@@3@>@D@F@O@P@`@@@@@@HAIAaAcAqAuAvA|AAAAAAAMBWBBBBBBBB CC#DkEmEFF(G)GGGGGGGGGGGHHHHHH(IJJJJJKKUKVKZK\KgKhKmKpKsKtKKKKKKK(L)L=L?LLLLLLL(M)M`NaNzN{NNNN|OOOOOOOPP]P_PPPPPPPQQdQeQmQpQQR:R;RyR{RSStSuSSSSSSSSTTTbTTTT)U*U7U8U>UAUUUVUUUUUUU&V)V1V2VV W}WWWWWWWWWWXX.X0X]X_XhXiXmXnXxX~XYY;Ym@mmnnnnnnnnnooqq+q-q=q?q\r^rrsssssXtZtttuuuuuu(v*vvvwwzw|wwwwwdxexgxhxmxpxxxxxxxxxxxyytyvyyyyy*z3zzz{{Z{[{t{v{y{z{{{R|S|m|p||||||| }$}=}B}p}q}w}x}}}}}~~h~j~~~^a*+NR,-68uxՂւ+,wxPS34:<!"()BDŇ!$UW)*NPΊЊxz.6845$&suˎ͎34:=)*ϑё !%abmoKȔ)*WYxy348;Ƙɘ 78?BJ-7:՜֜yzž()B&57bcoq+-@ALMXw()Z] egܨި'*:;©éjl`aȫʫ*/?@rt۬ܬڭۭ 369;oqst˯ӯԯ02ƱDZbd)*Z+,GHȵ˵Kж)*:;GH^_~߸ݹ)+24»û./SUǼ+,:;SUprǽȽSUZ~ OQ¿ÿ[\)*?AXY `aij}~VWtu:<KM/178oqcde7Z23TVs!$~ikXZefEFMO^_?AmpFGST78op$%79IJiktuSTlnDEPQno GHPQYZbchi ,-X[<=klTUfgpr89FIQRhiGIgi"+- 56:;MOqr\^EFkm "/1NS%&WXlm 79KN ACde :;lm{}56ceqrEFJK?@tv{|SVJ ^ e      [ \ 7 8 = @ U W     [ \ .0[\|}jm[\ ,.35DE[]su78pz1#2#Q#S#######>$@$T$U$$$$%[&]&))))****&+)+<+?+V+X+f+i+s+u+++++++++A,B,,,--|-~-----------.!.'.).......//0/5/7/P/Q/S/x/}////////////T0V0g0i0n0p00000[1\1u1w1}111111222!2R2T2[2{2222222222233(3)3@3B3P3Q3p3444@4C4Y4Z4c4d4|4}4~44444444444 555#5$5^5_5q5r555554666=6>6[617:7<7j7m7777777 8 88!8&8'8,808L8N8[8\8r888888899 999!9#9X9[9m9o9t9u9z9~99999999:j:l:::::::;;;;;;<I<V<X<<<'=)=o=q=======>2>i>k>q>r>>>>>>>>>??0?2?[?]?^?b?|?~?????@@X@Z@@@AAABBBIBLB[B\B^B`BBBBBBBBBCC-C.ClCmCCCCCCCD!DRDTD[D\DDDDDDDDXEaEdEEEEEEEFFFFFF=GH:HJLJNJ[J\JJJJJJJJJKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKNLPLyLzLLLLMMM1M4M[M]MMMMMMMMMMMMMNNNN9NgNNNNNNNOOGOJOOOOO2P5PNPPPYP[P`PpQyQ{QQQQQQQQQQQQQ_SuSwS}SSSSSSSSSSSSSSiTlTTTTTUUUUUUUUVV%V'V,V/V;VBVW WWW$WWWWWXXXXXVXYXkXmXrXuX~XXXXXXXXXXXfZZZZZZZZZZZ[![;[>[P[R[V[W[][a[g[+^F^I^Y^[^b^e^q^x^^^^^^^^^__ _ ___!_#_%_&_)______``=`?`r`y```````````acblbnbwbybbbbbbbbbcccc=c?cRcYccccccccc d ddd,d/dBdIdPdQdgdidddddddee eLeVeXevexeeeee!f$fQfSf[f\f^f`fffffffffffgggg:g{R{S{b{c{{{~{{{{{{{{{{{{{| |||L|N|||||&}^}p}q}}}}}~~D~F~Q~S~|~~~~~~~~~~~~FIbi)+hjoqɀˀ$4@uŁƁʁab56hmnr?@ԄՄ#$(r{~Յ:ABFچۆ#)*.zۇ߇  >@UV؈ڈFJZacrى߉ʊ̊,z܋DxP^`nt{}hkȏ#%9etwdh͒ϒՒ[][\[\ [\[\[h[\ɪЪ[\'0Q`hitx}  [\PXZa¾ʾ 2ݿ%-.4CK'27@-8? rw}/0=>[\;LQ[(+[\ [\WZ[\ 7[\[\[]ik *&) ik#$*+039:?B-/ACUWhk{} '8 )5O9\px25IK]^lnuv X[bcwJLVWIP^_}!"/7GHZ[efz|qs#|}Z !23;<FG{}>@Y[OQ<O'),079   & d e            ! P Q [ \ e g   dePWvx{~,.58>?bd|}GH05 DEbdrt'12@BWYkl 23@Cmn!"?@cdnoIKJKOQ_b|} <Esumnx  , 1 B E t u        !C!J!n!o!!!!!!!!!."3"E"F"O"R"""""""""####$#.#/#?#j#######/$1$X$Z$f$i$$$$$$$$$$$%%&%(%4%9%F%Z%h%j%l%m%{%}%%%%%%%%%%%&&&&&&&&&&&&''''''''''((((((((((((((((())),)-)A)B)I)J)l)n)})~)))))))))U*V*`*a*k**********++++++++,,,,,,,,,,,,,,--=->-L-N-g-i-w-x-----------.S.[.].d.f.o.s.z.{......... / ///%/&/.///8/>T>U>c>d>l>o>x?y?????????????u@w@@@@@@@@@AAA AA!A*A/A_A`AjAkAtAyAAAAAAAAAAAAAAABBBC CCCCCCDDqDrDDDDDDDDDE E/E1EmEnEEEEEEEEEEE FF+F,F>F?FGFJFjFkFFFFFEGFG_G`GGGHHI III%I*I=I>IIIIIIIZJ_JfJmJJJJJKKKKKKLLLLbLdLwLxLLL M MM.MAMBMPMRMMMMMNNNNNNOOOOOOOOOOOO6P7PAPPQQQQQQQQQQQQRRSSESGSQSRS\S^SeSfSzS{SSSTTUU'U(U6U8UVVVV]VbV~VVVVVVVVMWOWWWfXgXXXXXXXYY1Y7YCYDYdYgYnYpYYYYYYYYYYYYYZ ZZZ!Z"Z]Z^ZfZZZZZZ=[>[Q[R[[[`[[[[[[[\ \(\)\2\6\\\\\\\\\]](]*]X]]a^l^^^^^^^^^^^__X_Y_q_u________```{aaaaaabb?bBbbbbbOccc>djdodvdwddoeee?fDfMfNfafbfwfyf}ffZgggghh+h.hhhhhhh iikkSkkll/llllmm#m+mMmOm^m`mmmmmnnooooppqqqq1r4rrrrrrrrrrrrrrsssssss sssysssssss C D 9:OP`a,.hjHINPv!x!!!##$$&&((((y)z)**--s/t/1122l4m466q9r9;;z<|<<<??E@F@AACCGGGGGGPPPPRR:R;RUU1V2VYY \ \n^o^Y`[```ccXgYgkknnqqttyy{{A}B}QR+,yzJKWYxyNO[]kl*/?@ɵ˵67;<#$jkSThi)*78pq+,RSMNyz|} vwI ^ e    7 8   DEpr1#2###$$x)y)`*a*%+)+;+=+g+i+++9,:,,,-- .!.....//0/////h0i000v1w1111122J2K22233 4 444 5 5^5_555566666667777,7.777:8;888999999::s;t;;;D<E<====q>r>>>G?H???=@>@@@BBoBpBBBhCiCCCADBDDDSETEEEF FFFjGkGGG[H\H I IuIvIII=J>JJJKKKKLLMMMMbNcNOOOOKPLPLQlQQQ/R0RRRRR5S6SSSSSTTUU8V9V0W1WXX{X|XXXyYzYYYGZHZZZ[[g[h[[[C\D\\\B]C]]] ^ ^n^o^^^7_8___``o`p```FaGaaabbbbbbOcPccc?d@dddeeFeHeeeNfOfff7g8ggghh/i0iiiii^j_jjj,k-kkkllmmgooopp>ppp3q4qqq>r?rrrssmsnsss1t2ttt>u?uuuOvPvvv w wywzwwwcxdxxxrysyyy5z6zzzzz8{9{{{||||X}Y}}}@~A~~~^_MNhjĀŀ,-tv|~Ɓʁ^_23nrǃȃ<=ф҄$(ԅ؅BF׆؆*.z|ۇ߇ `a kɊʊ͊,D]^az{~ghkȏ"#&9stxcdhےޒCDxy@A&'JKstÕĕ?@~ږۖxyߗ()Ијghՙ֙/0ef?@|}ܛݛST[\=> Z[Ɵǟ  noŠƠ45tu`aݥޥ!"  rs֧קrsèĨz{`aȪɪYZ671OQ_`hUV"#JPWq'+23 +,YZ    )*&) hk03?B,/@CTWhkz} \_or25kn X[IL03ps #NQ-0!$ "  !   dePS{~5825?B>A  t u   C!F!Q"R"/$0$6%9%&&''(((((())))j*m***,,,,,,--p.s.9/U>????????t@w@@@@@,A/AvAyAAAAAAACCCCCCqDrDDD.E1EmEnEEEGG'I*IJJKKLLaLdLM M+M.MOMRMMMNNOO6P7PQQDSGS[S^SUU5U8U_VbV~VVVVLWOW0Y3YdYgYYYZ ZqZtZZZ][`[[[3\6\\\\\']*]W]]e^h^^^^^^^r_u___`b```za}abbOcc>djdldoddeleoeeeAfDfgghh+h.hhhhhRkkmm#m&mLmOm]m`mmmmmooooppqq0r4rrrrrrsssssss svsssss333 jx!!|<<GGPPR;RYy/@˵$S^  &2#v#)+<+6777MMUUZZh[[[ \\\bbeGe?uau wwww{{_{ /jv|kޒ1QPY+3  *{ YJk!0$i$)),,://::==??AACCrDD/EmEH(I6WMWmMmmmoooorrrrsssssss swsssrrrrrsssssss sss{;d< ^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.{;v").<_k-JU|P` E - }l iS VW\!5*ougVF~*Hlw *BE<"xW.g)_ "c" $a$G$b$ %a"%IB%E% N%J&30'H'bW'+([(7 *a,Hq,_c-.y.(.~>.B. /}H/#0G00 151S1t1s%2(2PY3p3z44z4R4Q 6X6657+8P8f8~;H< ="T=f=>>>`>@E>AmjCiDKmDrD;EMEP8F{AF BFmFPG.GjHoXH;I :JGJo K!EKsMLM:pMGNhPQQ+QD}QR9R\R^zR;ShS3T/|T UUk6UtUsNVuQWhXYhYxZn~ZR[6[!]O]~j]?2^TD_\_`S bRb"mbFcfclXef.ff4f,5g h=h)hh95ibNiVk!lrlm&bm!:n(o ptp%qrcurs(sGtSt7yzz#U~k~ }W?eI MDJnB[lJx6e4a`8g@]K)kz54/#y>d/4*}xw"uKvHRFSWk_Qku |/>?*Kh4{9;^V}gWzT4 'E? EDZ @7!^^[%e4j<AgnaNt5 I01v)F+:~J KYZ{8Y KB r/@u?{Rl ZM6:#;.de<xE-Nu8r 3+YU0j#gs+@8qp=T+<A\1^@$3AWB=.XU4-WXr3wBUVJ]*NP 4Cew#($1p2urrsssss111Y0Y0@7 !"*,.1269;?EKLQRS\]abcefhilrsvwz{|}~444444444444444444444444GGGG G GGGG$G)G*G+G-G/G0G1G2G3G4G6G9G:s@@@@ @"@$@<@D@J@L@\@`@d@j@l@t@z@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@@ @$@:@>@@@F@H@X@Z@`@b@d@f@h@|@~@@@@@@@(@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@@@@ @*@4@B@P@Z@\@^@b@f@h@j@l@n@p@t@z@ UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial"1 m'IxIx!4d2qHX ?l2 ALEN }UNI AlenAlen Oh+'0p   , 8 DPX`h ALEN UNI AlenNormalAlen7Microsoft Office Word@[@F}6@XI՜.+,D՜.+,8 hp|  x'  ALEN UNI Title\ 8@ _PID_HLINKSA`g'http://bib.irb.hr/`g$http://bib.irb.hr/VX!9http://www.alfacommerce.com.hr/hrvatski/reference/ic.htmb7ghttp://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspx -http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000Zhttp://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336^kMhttp://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71qfhttp://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68Pxhttp://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska- zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27|, Shttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.html-> Ghttp://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijekaDP"http://www.islamska-zajednica.hr/c=Ohttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.htmlTRhttp://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulpturaZhttp://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336qfhttp://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid=68VX9http://www.alfacommerce.com.hr/hrvatski/reference/ic.htmb7ghttp://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default.aspx|,Shttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnja-islamskog-centra-u-rijeci.htmlTRhttp://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura  -http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000c= Ohttp://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html->Ghttp://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijekaQn|http://www.medzlisgunja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27^kMhttp://www.medzlis.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=71  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FWXData =(1TableR.=WordDocumentuxSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q