Pregled bibliografske jedinice broj: 58589
Nove tehnologije u prikupljanju,obradi i analizi podataka u šumarstva
Nove tehnologije u prikupljanju,obradi i analizi podataka u šumarstva // Vrhunske tehnologije u uporabi šuma / Figurić, Mladen (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000. str. 27-44 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 58589 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nove tehnologije u prikupljanju,obradi i analizi podataka u šumarstva
(New technologies for collecting,processing and analyses data in forestry)
Autori
Kušan, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Vrhunske tehnologije u uporabi šuma
/ Figurić, Mladen - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 27-44
Skup
Vrhunske tehnologije u uporabi šuma
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
daljinska istraživanja;satelitske snimke;geografski informacijski sustav;globalni pozicijski sustav;digitalni model reljefa
(remote sensing;satellite images;Geographic Information System;Global Positioning System;Digital Elevation Model)
Sažetak
Aerosnimke i satelitske snimke danas su postale nezaobilazno sredstvo za proučavanje i praćenje promjena čovjekova okoliša. Velik broj podataka kojih su one nosioci, moguće je obraditi, raščlaniti i pohraniti jedino pomoću geografskih informacijskih sustava (GIS). Satelitske snimke i GIS tehnologija postali su u šumarstvu mnogih zemalja sredstvo za ustanovljavanje i praćenje stanja šuma te za planiranje na regionalnoj i državnoj razini. Karte stanja šuma mogu se izraditi na osnovi interpretacije satelitskih snimaka. Zemlju stalno snimaju sateliti radi utvrđivanja stanja njezine površine. Za proučavanje vegetacije osobito su pogodne snimke sa satelita Landsat, Spot, JERS i IRS, koje se mogu nabaviti u obliku fotografija ili kao digitalni zapis na magnetnom mediju. Karte se mogu izraditi na osnovi vizualne ili digitalne interpretacije snimaka. Digitalni modeli reljefa rabe se kao pomagalo pri prostornom modeliranju, raščlambi i trodimenzionalnom prikazivanju podataka. Upotreba digitalnoga modela reljefa (DMR-a) postala je uobičajena u šumarstvu, bilo da je riječ o tehničkim ili o biološkim područjima. Digitalni model reljefa (DMR) može se primijeniti za kartiranje pomoću aerosnimaka, za izradu ortofotosnimaka, ortofotoplanova i/ili ortofotokarata, projektiranje cesta, planiranje otvorenosti šuma, za izračunavanje pojedinih stanišnih značajki (nagib terena, izloženost, insolacija itd.), koje se kao promjenljive ekološke veličine tada mogu primijeniti za proučavanje vegetacije, životnoga prostora životinja, simuliranje pri proučavanju klime i onečišćenosti zraka, procjenu intercepcije i transpiracije, kartiranje tipova tala, projektiranje hortikulturnih sastavnica, uređenje parkova i arboretuma. Dopuna karata i izrada novih mogu se uspješno obavljati pomoću globalnoga pozicijskoga sustava. Osnovu sustava čine sateliti koji kruže oko Zemlje i odašilju poruke koje, primljene pomoću posebnih prijamnika, mogu poslužiti za određivanje položaja na površini Zemlje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
