Naslov
Utjecaj anksioznosti na pojavu psihosomatskih bolesti djece predškolske dobi
(The influence of anxiety of mothers on the apperance of psychosomatic diseases in preschoolers)

Autori
Šimleša, Nelica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.02

Godina
2004

Stranica
101

Mentor
Čiček, Marija

Ključne riječi
anksioznost ; psihosomatske bolesti ; djeca predškolske dobi
(anxiety ; psychosomatic illness ; pre-school children)

Sažetak
Na uzorku 153 majki djece predškolske dobi pokušala sam utvrditi utjecaj majčine anksioznosti na pojavu psihosomatskih bolesti djece na primjeru kronično bolesne djece s astmom. Uspoređivane su majke djece oboljele od astme, majke djece s urinarnom infekcijom i majke zdrave djece. opisani su teorijski koncepti važni za razumijevanje odnosa majke- dijete. Primjenjena su dva standardizirana testa. Upitnik anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti (STAI) i Cornell Indeks, te Upitnik za majke vlastite konstrukcije, za potrebe ovoga rada. Podaci su analizirani hi- kvadrat testom, a skupine su uspoređivane Kruskal- Wallisovim testom. Skupine su se međusobno statistički značajno razlikovale na STAI-u na S- ljestvici. Na Cornell Indexu majke djece s astmom statistički su višeg neuroticizma, smetnji prilagodbe izražene kao osjećaj straha i nekompetentnosti, neurocirkulatornih i ostalih psihosomatskih simptoma, hipohondriji i asteniji. Majke kontrolne skupine postižu niže rezultate u depresivnim tendencama i anksioznim tendencama, a statistički značajno su nižeg općeg neuroticizma, blaže izraženih smetnji kao osjećaja straha i nekompetentnosti, statistički značajno nižih tendenci neurocirkulatornih i ostalih psihosomatskih simptoma. Bolest djeteta, bilo kronična ili akutna, djeluje na pojavu anksioznosti majke. No kod kronične bolesti ova anksioznost iscrpljuje majku koja rabeći mehanizme obrane formira psihosomatske simptome. Djeca s astmom imaju statistički značajno više smetnji u sfinkternoj kontroli, govoru, emocionalnih smetnji i psihosomatskih reakcija, te neugodi majke pri dojenju svog djeteta. Kod te djece veća je učestalost teškoća hranjenja, spavanja i kolika prvog tromjesečja što ukazuje na poremećaj odnosa majka-dijete, ali se isto tako nameće zaključak o sličnoj tendenciji odgovora na stres s tjelesnim simptomima kod majke i djeteta. Psihoterapijom dijade omogućava se povoljnija interakcija majka- dijete i osigurava se prevencija psihičkih poremećaja u djece čije majke zbog vlastitih loših ranih iskustava, ili aktualne situacije ne mogu pružiti svom djetetu dovoljno dobru njegu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA