Naslov
Ekološke aktivnosti u nižim razredima osnovne škole
(Environmental activities in lower grades of primary school)

Autori
Nedić, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet u Osijeku, Dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Mjesto
Osijek

Datum
15.06

Godina
2012

Stranica
36

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Užarević, Zvonimir

Ključne riječi
ekološki odgoj; ekološko obrazovanje; anketa
(ecological upbringing; environmental education; survey)

Sažetak
Osnovni je cilj ekološkog odgoja i obrazovanja u razvijanju ekološke svijesti, koju čine ekološka znanja, ekološki stavovi i ekološko djelovanje. Na tom putu škola je najpozvanija razvijati ekološku svijest kod mladih, kako kroz nastavu tako i kroz izvanškolske aktivnosti. S utvrđenim programskim sadržajima škola pruža najveće mogućnosti u izgrađivanju ekološke svijesti učenika. Ona pruža značajne mogućnosti za stjecanje određenih znanja, za izgrađivanje navika kao i za razvoj ljubavi i odgovornog odnosa prema prirodi. Ekološko obrazovanje u osnovnoj školi, pored redovne nastave, može se ostvarivati i u okviru slobodnih aktivnosti društveno korisnog rada, odjeljenjskih zajednica i drugih djelatnosti. Najznačajnije su ekološke aktivnosti u školi. Kroz aktivnosti u sekcijama najmlađima se pokazuje da je životna sredina u mnogome degradirana i zatrpana otpadom, ali da ipak postoje načini kako se ona može zaštititi. Takvim oblicima rada ostvaruje se stvaranje higijenskih navika rada u školskoj sredini, njeno funkcionalno, higijensko i estetsko uređenje. Analizom nastavnog plana dolazi se do saznanja da se ekološki sadržaji vrlo malo nalaze u osnovnim školama u Hrvatskoj. Nastavni predmeti u okviru kojih se očekuju takvi sadržaji su priroda i društvo od 1. do 4. razreda osnovne škole te priroda, biologija, kemija, geografija i fizika u višim razredima osnovne škole. Neki od ciljeva u školskom programu su stjecanje znanja o zajedničkim staništima određenih biljaka i životinja te njihovoj povezanosti u lance ishrane, o pojmu prilagođavanja živih bića životnim uvjetima, o načinima zagađivanja vode, zemljišta i zraka, saznanja o potrebi očuvanja šuma, poznavanje mogućnosti da svaki pojedinac doprinese očuvanju životne sredine, razvoju poštovanja i ljubavi prema prirodi. Postavljeni ciljevi ostvaruju se kroz raznovrsne aktivnosti, promatranjem, razgovorima, radionicama, organiziranjem izleta u prirodi i slično. Osim u školi, djeca i u svom obiteljskom okruženju trebaju učiti o pozitivnom odnosu prema prirodi i okolini (biljnom i životinjskom svijetu ; okruženju u kojem živimo - dom, vrtić, dvorište, igralište, šuma, livada, potok, rijeka). Svrha ovoga diplomskog rada bila je usporediti razliku u provođenju ekoloških aktivnosti učitelja koji su zaposleni u gradu i selu. U tu svrhu korištena je anketa koja se sastojala od 7 pitanja (6 pitanja zatvorenog tipa i 1 pitanje otvorenog tipa). Uzorak za to istraživanje činio je sveukupno 21 učitelj razredne nastave, 11 učitelja iz OŠ „Vladimir Nazor“ Đakovo, 4 učiteljice OŠ „Budrovci“, Budrovci i 6 učitelja OŠ „Matija Gubec“ Piškorevci. Nakon analize odgovora dobiveni su očekivani rezultati. Kod većine pitanja rezultati odgovora među školama su slični, a učitelji koji su zaposleni u seoskim školama pokazali su da češće provode ekološke aktivnosti u nastavi i školi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA