Naslov
Prehrambene navike učenika mlađe školske dobi u gradskoj i ruralnoj sredini
(Food habits of younger school age students in the urban and rural environments)

Autori
Dumenčić, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet u Osijeku, Dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Mjesto
Osijek

Datum
17.05

Godina
2012

Stranica
65

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Užarević, Zvonimir

Ključne riječi
prehrana; razvoj; zdravlje; anketa
(nutrition; development; health; survey)

Sažetak
Potrebno je da djeca u školskoj dobi jedu raznovrsnu hranu, raspoređenu u pravilnim vremenskim razmacima tijekom dana. Pravilnom, kvalitetnom i raznovrsnom prehranom zaštićuje se zdravlje djece, potiče se njihov optimalan rast i razvoj te pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije životne dobi. Doručak je izuzetno važan obrok koji se ne smije preskočiti. Doručkom se u organizam unese 40% dnevnih energetskih potreba. Temeljni prehrambeni sastojci hrane su bjelančevine ili proteini, šećeri ili ugljikohidrati, masti ili lipidi, vitamini i minerali. Danas je brojnim istraživanjima nedvojbeno dokazano da neke bolesti u odrasloj dobi imaju svoje podrijetlo i korijene u djetinjstvu, u nepravilnoj prehrani. Neželjeni dodaci u hrani mogu pridonijeti njezinoj štetnosti. Da bi se spriječilo pretjerano uzimanje šećera treba izbjegavati slatkiše, konzervirano voće, sladoled, čokoladu i kreme, puding, kolače, pretjerano slatke pite i tijesta. Veliki izazov koji stoji pred roditeljima je naučiti djecu i adolescente da „pametno jedu“, tj. da njihov izbor kad god je to moguće bude zdrava hrana, uz umjerenu konzumaciju „fast-fooda”. Stalna razina šećera u krvi odlučujuća je za inteligenciju, jer više od bilo čega drugog utječe na djetetovu sposobnost koncentracije tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Djeca sve više slobodnog vremena provode mirujući u zatvorenim prostorima, uz računala, gledajući televiziju itd. Istodobno je utvrđeno da gledanje televizije proporcionalno utječe na količinu unesene nezdrave „fast-food” hrane, a smanjuje se unos zdravog voća i povrća. Nezdrava prehrana, koja sadrži puno slatkiša, gaziranih pića i grickalica, na top listi je mogućih uzroka hiperaktivnosti kod djece. Što je zdravo za odrasle, zdravo je i za djecu: minimalno šećera i rafiniranih šećera, puno složenih šećera (cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke), obilje povrća i nekih bjelančevina. Mješovita i pametno odabrana prehrana može usporiti starenje mozga, utjecati na motivaciju, raspoloženje, mogućnost nošenja sa stresom. Svrha mog diplomskog rada bila je istražiti koje su neke od prehrambenih navika učenika mlađe školske dobi iz grada i sa sela, koju vrstu hrane vole jesti, kakvu vrstu hrane jedu za užinu u školi te postoji li razlika u prehrambenim navikama učenika sa sela u odnosu na učenike iz grada. U tu svrhu koristila sam anketu koja se sastojala od 9 pitanja. Uzorak za ovo istraživanje činilo je 80 učenika, 42 učenika iz OŠ Dragutin Tadijanović iz Slavonskog Broda i 38 učenika OŠ „Ivan Mažuranić” iz Sibinja. Nakon analize odgovora na većinu pitanja dobila sam rezultate kakve sam i očekivala, no neki su me odgovori učenika iznenadili. Kod većine pitanja rezultati odgovora među školama su slični.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA