Naslov
Ekologija i zaštita velikog livadnog plavca Phengaris telejus (Bergstrasser, 1779) i zagasitog livadnog plavca Phengaris nausithous (Bergstrasser, 1779) u Hrvatskoj (Lepidoptera, Lvcaenidae)
(Ecology and conservation of two large blue butterflies Phengaris telejus (Bergstrasser, 1779) and Phengaris nausithous (Bergstrasser, 1779) in Croatia)

Autori
Šašić Kljajo, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2012

Stranica
135

Mentor
Kerovec Mladen

Ključne riječi
Phengaris nausithous; Phengaris telejus; populacijska biologija; mrav domaćin; Sanguisorba officinalis; zaštita
(Phengaris nausithous; Phengaris telejus; population ecology; host ant; Sanguisorba officinalis; habitat conservation)

Sažetak
Gusjenice lepira roda Phengaris paraziti su u mravinjacima crvenih mrava roda Myrmica. Sve vrste roda su zbog specifičnog životnog ciklusa i gubitka staništa ugrožene u Europi. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi distribuciju i ključne čimbenike koje utječu na brojnost vrsta Phengaris telejus i Phengaris nausithous. Vrste obično dolaze u simpatriji imaju i slične zahtjeve staništa. Prema rezultatima, u Hrvatskoj je vrsta P. telejus obično brojnija od vrste P. nausithous i njeno rasprostranjene je šire. Za razumijevanje njihove ekologije i zaštite nužna su populacijska istraživanja i istraživanja stanišnih uvjeta. U tu svrhu je na izabranom području, zaštićenom spomeniku prirode Bedekovićeve grabe, analizirana brojnost leptira i gusjenica, biljke hraniteljice Sanguisorba officinalis, zajednica mrava, te abiotički čimbenici. Brojnost populacije leptira varirala je dnevno ovisno o stopi preživljavanja, a bimodalna brojnost populacije ukazuje na mogućnost polimorfizma gusjenica. Procijenjena dužina života jedinki je oko 5-6 dana. Odnos spolova je na strani mužjaka. Manji broj jedinki pokazivao je migracijske značajke kretanjem unutar staništa. Ukupni rezultati ukazuju da je gustoća vrste P. telejus povezana s gustoćom biljke hraniteljice, dok je gustoća vrste P. nausithous limitirana s prisustvom mrava domaćina M. rubra i odgovarajućih uvjeta mikrostaništa. Populacije obje vrste su stabilne, ali slaba mobilnost i loše gospodarenje staništem mogli bi ih dovesti do ruba opstanka. Stoga mjere zaštite, a predlaže se košnja, mora biti fleksibilna i s ciljem zadržavanja raznolikosti mikrostaništa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA