Pregled bibliografske jedinice broj: 584439
Mađari kao neprijatelji: rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Primjer: kotar Bjelovar
Mađari kao neprijatelji: rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Primjer: kotar Bjelovar // Časopis za suvremenu povijest, 44 (2012), 1; 37-52 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 584439 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mađari kao neprijatelji: rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Primjer: kotar Bjelovar
(Hungarians as enemies: the work of the Homeland Commission in establishing the crimes of the occupying powers and their collaborators. Example: district Bjelovar)
Autori
Grahek Ravančić, Martina
Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 44
(2012), 1;
37-52
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Drugi svjetski rat; Zemaljska komisija za ratne zločine; Bjelovar; Mađari
(Second World War; Homeland Commission for war crimes; Bjelovar; Hungarians)
Sažetak
Zločini počinjeni tijekom Drugoga svjetskoga rata pokrenuli su pitanje njihova procesuiranja nakon završetka ratnih operacija. Na temelju toga potaknuto je i osnivanje Komisije Ujedinjenih naroda za ratne zločine te Državne komisije (i podređenih zemaljskih jedinica) za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na području Jugoslavije. Na strani pobijeđenih našla se i Mađarska, pa se u radu analiziraju sudbine pripadnika mađarske narodnosti u Jugoslaviji s naglaskom na šire područja Bjelovara koji su prema odlukama Komisije proglašavani ratnim zločincima ili narodnim neprijateljima. Općenito, njihova prilagodljivost svakoj političkoj i vojnoj vlasti, potaknuta očuvanjem imovine, uvelike je odredila i njihovo držanje za vrijeme rata. Relativno blagi pritisak vidljiv je i iz navedenih brojčanih pokazatelja kojima je raspolagala Državna komisija, a isti princip prenesen je i na područje Bjelovara gdje je djelovanje mađarske manjine prikazano kao relativno pozitivno, ne pripisujući joj kolektivnu odgovornost i zamjerajući joj tek pasivno držanje u narodnooslobodilačkoj borbi. Ipak, znatan broj odluka koje je sastavila Državna komisija nije prihvaćen od strane Komisije Ujedinjenih naroda, što jasno svjedoči o popriličnom pritisku novih jugoslavenskih vlasti, no upućuje i na činjenicu da se u neposrednom poslijeratnom razdoblju željelo prevladati ratna sjećanja. Namjera rada Komisije bila je da “donese” pravdu, no ona je uspjela osigurati tek narodni osjećaj pravde koji je nakon brojnih stradanja i uništavanja počinjenih u Drugom svjetskom ratu bio poput zaloga za noviju i svjetliju budućnost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
--
POVEZANOST RADA
Projekti:
019-0190609-0584 - Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću (Gajger, Vladimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Martina Grahek Ravančić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)