Pregled bibliografske jedinice broj: 584345
Esencijalni element bakar – toksikologija i nutritivni aspekti
Esencijalni element bakar – toksikologija i nutritivni aspekti // Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis, 43 (2012), 3; 223-231 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 584345 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Esencijalni element bakar – toksikologija i nutritivni aspekti
(Copper – toxicological and nutritional aspects)
Autori
Đokić, Maja ; Bilandžić, Nina
Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 43
(2012), 3;
223-231
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
bakar; toksikologija; hrana
(Copper; toxicology; food)
Sažetak
Bakar je esencijalni element neophodan u funkcioniranju organizma te je uključen u procese iskorištavanja željeza i oksidacije i kao kofaktor enzima uključen u metabolizam glukoze i sintezu hemoglobina, vezivnog tkiva i fosfolipida. Manjak bakra je česti problem kod domaćih i divljih životinja, ali i u ljudi te može uzrokovati smanjenje rasta, depigmentaciju, demineralizaciju kosti, gastro-crijevne poremećaje i povećati rizik od razvoja koronarnih bolesti. S druge strane u prevelikim koncentracijama, može generirati toksične učinke kao što su dermatitis, ciroza jetre i neurološki poremećaji. Utvrđen je kompleksan mehanizam prijenosa bakra krvnom plazmom pri čemu se prvenstveno veže na albumin, ceruloplazmin i transkuprein. U ljudi je unos bakra iz okoliša ograničen te su hrana, voda za biće i dodaci prehrani njegov glavni izvor. Neki prehrambeni čimbenici kao što su proteini i probiotici, imaju pozitivan utjecaj na apsorpciju bakra u ljudi dok s druge strane askorbinska kiselina, cink, cistein i polifenoli smanjuju njegovu bioraspoloživost. Pojedine vrste hrane se uvelike razlikuju po sadržaju bakra te su dobri prehrambeni izvori bakra meso i iznurtice, ribe, kakao proizvodi, orašasti plodovi (osobito indijski oraščići) i sjemenke. Nasuprot tome mlijeko i mliječni proizvodi slabi su izvori bakra. Hrvatsko zakonodavstvo ne određuje maksimalne dozvoljene količine bakra u proizvodima životinjskog podrijetla. Rezultati sitraživanja u Hrvatskoj pokazuju da ne postoje zdravstveni rizici od potrošnje ribe, mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i jaja u usporedbi s vrijenostima danim od zdravstvene organizacije u Europskoj uniji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts