Naslov
Teritorijalni, etnički i jezični identitet Dalmacije u djelu "De rebus Dalmaticis" Dinka Zavorovića
(Territorial, Ethnic and Linguistic Identity of Dalmatia in the Work "De rebus Dalmaticis" by Dinko Zavorović)

Autori
Kurelac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Dalmacija u prostoru i vremenu: Što Dalmacija jest, a što nije?

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 14.06.2012. - 15.06.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Historiografija; teritorijalni identitet; etnički identitet; jezični identitet; Croatia; Dalmatia
(Historiography; territorial identity; ethnic identity; linguistic identity; Croatia; Dalmatia)

Sažetak
Neobjavljeno djelo De rebus Dalmaticis (1602.) šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića smatra se prvom sustavno napisanom poviješću Dalmacije, a njezin autor prvim hrvatskim novovjekovnim historiografom i prethodnikom znamenitog Trogiranina Ivana Lučića. U tom se djelu, uz još uvijek prisutna obilježja humanističke historiografije, javljaju i prvi nagovještaji kritičke historiografije. Ključne teme Zavorovićeve povjesnice vezane su uz pitanja teritorijalnog, etničkog i jezičnog identiteta Dalmacije, a razmatrane su u vremenskom okviru od antičkog doba, kada je Dalmacija još bila dijelom rimskog Ilirika, pa do 1437. kada umire kralj Žigmund. U ovome će izlaganju biti izdvojeno nekoliko najvažnijih i najslikovitijih primjera koji svjedoče o Zavorovićevim historiografskim stavovima o Dalmaciji. U sklopu dijela izlaganja o teritorijalnom identitetu bit će riječi o Zavorovićevu viđenju teritorijalne protežnosti Dalmacije, ali i o pitanju teritorijalne i etničke nomenklature, pri čemu je osobito važno Zavorovićevo nastojanje da Dalmaciju poistovjeti s Hrvatskom, u čemu se ogledaju prve naznake historiografskih postavki kakve kasnije nalazimo u Lučićevu De regno Dalmatiae et Croatiae. Pri analizi etničkog identiteta Dalmacije zadržat ćemo se na pitanju Zavorovićeva odnosa prema uvriježenim humanističkim teorijama o podrijetlu Slavena – biblijskoj, Apijanovoj, gotskoj i sarmatskoj teoriji. U kontekstu jezičnog identiteta Dalmacije bit će riječi o Zavorovićevu viđenju odnosa lokalnog, dalmatinskog stanovništva prema vlastitom jeziku, te o stavu šibenskog povjesničara prema jeronimskoj i ćirilometodskoj tradiciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA