Naslov
Kirnja golema (Epinephelus guaza L.) nalazišta ii vrijeme mrijesta u južnom i srednjem Jadranu
(Grouper (Epinephelus guaza L.)finding sites and spawning time in the southern and middle Adriatic)

Autori
Skaramuca Boško, Jakša Bolotin, Vladimir Onofri i Valter Kožul

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata

Urednik/ci
Finka, Božidar

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb

Godina
1997

Raspon stranica
579-584

ISBN
953-154-300-3

Ključne riječi
Kirnja golema (Epinephelus guaza), nalazišta, vrijeme mrijesta, južni Jadran, srednji Jadran
(Grouper (Epinephelus guaza), finding sites, spawning time, southern Adriatic, middle Adriatic)

Sažetak
Nerazuman ulov u svim fazama smanjuje prirodne matične stokove i ukupnu raspoloživu biomasu riba u Jadranskom moru. Jedan od značajnijih čimbenika za postojano gospodarenje obnovljivim biozalihama je poznavanje glavnih nalazišta i vremena mrijesta gospodarski zanimljivih vrsta riba. Lorini u svojoj knjizi „Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obala Jadranskog mora“ (Beč, 1903.) u poglavlju „Zašto ribarstvom idemo na gore u Jadranskom moru“ i „Što da se poduzme, a da nam se ribarstvo podigne“ između ostalog upozorava na ovaj problem. Istočna obala Jadranskog mora je razmjerno duga, dosta razvedena, s velikim brojem otoka, uvala zaljeva i sl., što uvjetuje veliku raznolikost ekoloških prilika odgovornih za početak mrijesta pojedinih vrsta riba. Lorini (1903.) donosi grube podatke o vremenu mrijesta za 103 vrste , a Grubišić (1962.) za 60 vrsta u području Srednje Dalmacije. Međutim, malo je do sada rezultata detaljnih istraživanja na tom problemu. Podrobnija istraživanja kirnje goleme (Epinephelus guaza L.) pokazala su veliku rijetkost i potpuni izostanak primjeraka preko 20 kg težine i starijih od 15 godina.Navedeno upućuje na opasnost poremećaja u međusobnom pdnosu spolova u prirodnim stokovima. Pripadnici roda Epinephelus su protagonični hermafroditi, tako da starošću od ženke postaje mužjak (Chen et al., 1977). Također je značajan utjecaj mjeseca i geografske dužine i širine, te temperature mora, na početak vremena mrijesta ove vrste (Skaramuca i sur. 1989). Navedeno upućuje na potrebu takvih istraživanja za različite vrste ribai na različitim područjima Jadranskog mora, u cilju očuvanja prirodnih matičnih stokova, kakoza obnovu populacija u prirodi tako i za potrebe marikulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA