Pregled bibliografske jedinice broj: 583757
Zaglavljeni u distopiji. Otok kao mjesto bez mjesta u Šoljanovu “Na Pelegrinu” i Karuzinu ”Vodiču po otoku"
Zaglavljeni u distopiji. Otok kao mjesto bez mjesta u Šoljanovu “Na Pelegrinu” i Karuzinu ”Vodiču po otoku" // Hvar - književnost i kazalište / Jelčić, Dubravko, Senker, Boris i Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2012. str. 341-360 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 583757 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaglavljeni u distopiji. Otok kao mjesto bez mjesta u Šoljanovu “Na Pelegrinu” i Karuzinu ”Vodiču po otoku"
(Stuck in Dystopia: Island as a Place without a Place in Šoljan's ”On Pelegrin” and Karuza's ”Island Travel Guide”)
Autori
Žužul, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Hvar - književnost i kazalište
/ Jelčić, Dubravko, Senker, Boris i Glunčić-Bužančić, Vinka - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2012, 341-360
ISBN
978-953-154-122-0
Skup
Hvar - književnost i kazalište
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 05.05.2011. - 08.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jezik prostora ; spacijalni zaokret ; reprezentacije otoka
(language of space ; spatial turn ; representations of the island)
Sažetak
O zaokretu k prostoru u društveno-humanističkim disciplinama govori se unatrag nekoliko posljednjih desetljeća (Henri Lefebvre i Michel Foucault, Edward Soja), osobito o uključivanju geografije u interdisciplinarni dijalog o njemu. Taj zaokret nije prešućen ni u hrvatskim okvirima, čak se može reći da je u posljednje vrijeme „jezik prostora“ postao važnom temom naše književne i kulturne teorije. Moje se čitanje omeđuje na dva književna primjera u kojima je iskustvo prostora otoka važna dimenzija tih tekstova. Riječ je o pjesmi Antuna Šoljana Na Pelegrinu i zbirci priča Vodič po otoku Senka Karuze. Okvir ovog čitanja prostora polazi od pretpostavke da je prostor kulturalni artefakt, a to znači da se ne može lišiti tereta stečenog tzv. spacijalnim zaokretom da je i on konstrukcija oblikovana raznorodnim ideologijama. Dvije reprezentacije otoka koje su u središtu ovog rada na neki način propituju i potkopvaju one hegemonijske kojima nas svakodnevno zasipaju mediji. U njima otok nije okamenjen, mrtav, fiksiran i nedjelatan, on se ne da smrznuti na papiru ni u vremenu. A nije ni puki izmišljaj, reprezentacija, jer otok izmiče reprezentaciji, balansirajući je (ne)identitet ili su barem njegovi (ne)identiteti umnoženi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
