Naslov
Razvojna jezična obilježja u ovladavanju hrvatskim standardnim jezikom do razdoblja jezične automatizacije
(Developmental features of child language in mastering of the standard Croatian language up until the completion of language automatization)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.06

Godina
2012

Stranica
296

Mentor
Pavličević-Franić, Dunja

Ključne riječi
razvojna jezična obilježja; jezične kompetencije; raznojezično razdoblje; usvajanje i učenje hrvatskoga jezika u osnovnoj školi
(developmental language features; language competences; acquisition and learning of Croatian language in primary school; early language period)

Sažetak
Temeljna je svrha i cilj rada ispitati razvojna obilježja u ovladavanju hrvatskim standardnim jezikom do razdoblja jezične automatizacije. Željelo se također utvrditi razlikuje li se učenje i poučavanje hrvatskoga jezika u prvome (1. – 4. razred) i drugome (5. – 6. razred) obrazovnome stupnju, budući da je kognitivno riječ o istom razvojnom razdoblju (Piaget 1977). Teorijsko polazište rada činile su jezikoslovne teorije: bihevioristička, generativistička, funkcionalna, ali ponajviše kognitivistička teorija, prema kojoj se dijete do dvanaeste godine života nalazi u fazi konkretnih misaonih operacija. U tome razdoblju treba poticati razvoj komunikacijske kompetencije u odnosu na lingvističku kompetenciju (Pavličević- Franić 2005). Završetkom konkretne faze završava i jezična automatizacija, do kada djeca ovladaju glavninom morfologije i sintakse hrvatskoga jezika (Jelaska 2007). Kako hrvatski školski sustav peti i šesti razred smješta u razvojnu fazu apstraktnih operacija, a učenici su još uvijek u konkretnoj fazi, postavlja se pitanje uspješnosti usvajanja gramatičko-pravopisnih i leksičkih sadržaja koji zahtijevaju višu razinu misaonih operacija. Istraživanje je provedeno na velikom uzorku (N = 3500), a instrumenti su bili Test komunikacijske i lingvističke kompetencije te jedinstveni Upitnik o stavovima prema hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu. Pritom su spol, dob, mjesto istraživanja i ocjena iz hrvatskoga jezika poslužile su kao nezavisne varijable za usporedbu dobivenih rezultata. Rezultati istraživanja izravno ukazuju na jezikoslovne sadržaje koje učenici određene razvojne dobi mogu ili ne mogu razvojno usvojiti te na koji način treba učiti i poučavati gramatiku i pravopis hrvatskoga jezika kako bi se obrazovali jezično kompetentni govornici koji će standardni hrvatski jezik znati točno upotrijebiti u različitim komunikacijskim situacijama. Očekuje se da će utjecati na pozitivne promjene u kurikulu ranoga učenja materinskoga jezika, na oblikovanje nacionalnoga obrazovnoga standarda, stvaranje smjernica prema kojima bi se trebala odvijati suvremena nastava hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA