Pregled bibliografske jedinice broj: 583345
Usporedba bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba
Usporedba bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba, 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 583345 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba
(Comparison of biological and social factors of mental health in two generations of the elderly)
Autori
Plavšić, Marlena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.04
Godina
2012
Stranica
187
Mentor
Despot Lučanin, Jasminka
Ključne riječi
mentalno zdravlje; stariji; kohorte; generacije; nacrt s vremenskom zadrškom; biološki i socijalni čimbenici; cjeloživotni razvoj; biopsihosocijalni model zdravlja; tipping the balance
(mental health; elderly; cohorts; generations; time-lag design; biological and social factors; lifespan development approach; biopsychosocial model of health; tipping the balance)
Sažetak
Mentalno zdravlje starijih osoba sve je važnija tema zbog porasta broja i udjela starijeg stanovništva. U provjeri stabilnosti mentalnog zdravlja i njegovih činitelja u ovom se radu koriste biopsihosocijalni model i pristup cjeloživotnog razvoja. Cilj je usporediti mentalno zdravlje dvije kohorte starijih i povezanost njegovih bioloških i socijalnih činitelja. U okviru Tipping the balance studije prvi uzorak (1995.) činilo je 389, a drugi (2005.) 461 osoba od 70 do 99 godina. Mentalno zdravlje ispitivalo se skalama: psihičkog zdravlja (SF-36), depresivnosti i anksioznosti (HADS). Biološke varijable bile su: spol, dob, funkcionalne sposobnosti (Barthelov Index) i fizičko zdravlje (SF-36), a socijalne: korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga te (ne)samački uvjeti života. Rezultati pokazuju bolje mentalno zdravlje mlađe kohorte što potvrđuje hipotezu o utjecaju povoljnijih društveno-normativnih faktora u 2005. u odnosu na 1995. godinu. Od bioloških varijabli najviše povezanosti s mentalnim zdravljem pokazalo je fizičko zdravlje, a najmanje dob. Od socijalnih varijabli, korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga povezano je negativno s mentalnim zdravljem, kako je bilo i pretpostavljeno u hipotezi, dok (ne)samački uvjeti življenja nisu. Ukupno je utvrđen veći doprinos bioloških nego socijalnih prediktora mentalnom zdravlju. U starijoj je kohorti vidljiv veći doprinos bioloških faktora nego u mlađoj, što se pripisuje većim očekivanjima mlađe generacije u skladu s boljim uvjetima u zajednici. Nađene su specifičnosti s obzirom na spol, dob i s obzirom na to žive li starije osobe same ili ne. Rezultati doprinose modelima unutar kojih su provjeravane hipoteze, a s praktične strane pomažu zdravstvenoj i socijalnoj politici u određivanju potreba za mentalno zdravlje starijih osoba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli