Naslov
Studija izvodljivosti rekonstrukcije luke Slavonski Brod
(Feasibility study for the reconstruction of Slavonski Brod port)

Autori
Zvirotić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
05.06

Godina
2012

Stranica
44

Mentor
Bukljaš Skočibušić, Mihaela

Ključne riječi
analiza; luka; izvodljivost; rekonstrukcija
(analysis; port; feasibility; reconstruction)

Sažetak
Rijeka Sava je po dužini treća, a po protoku najveća pritoka Dunava. Dužina Save od njezina izvora u planinama zapadne Slovenije do njezina ušća u Dunav u Beogradu je oko 944 km. Protiče kroz četiri zemlje Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i povezuje tri glavna grada te četiri zemlje: Ljubljanu u Sloveniji, Zagreb u Hrvatskoj i Beograd u Srbiji, Četvrti glavni grad Sarajevo u Bosni i Hercegovini također pripada slivu rijeke Save. Površina sliva je oko 97, 713 km2 i s prosječnim protokom od oko 1, 564 m3/s, rijeka Sava predstavlja najvažniju pritoku Dunava s gotovo s 25% ukupnog protoka. Važnije luke na rijeci Savi u Hrvatskoj su Sisak i Slavonski Brod. Bosanske luke na rijeci Savi su Brčko i Bosanski Šamac. Što se tiče kapaciteta plovidbe, rijeka Sava je danas plovna za velika plovila do Slavonskog Broda ( 377 km ) i manja plovila do Siska ( 583 km ). Lučka Uprava Slavonski Brod je javna ustanova za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Savi, od 207. do 467. km, sa sjedištem u Slavonskom Brodu. Luka je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj i skladištenje robe ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojoj se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi. Povoljan položaj na rijeci Savi te izlaz na rijeku Dunav omogućava vodeni riječni promet sa srednjom i južnom Europom kao najisplativiji oblik prijevoza roba i tereta. Slavonski Brod se nalazi na križanju cestovnih i željezničkih pravaca koji povezuju istočnu Europu i Sredozemlje i predstavlja sjecište svih cestovnih pravaca, koji povezuju Središnju Europu s jugom Europskog kontinenta što je prikazano na slici 1. Ima vrlo povoljan položaj na rijeci Savi, a izlaz na rijeku Dunav omogućuje vodeni promet prema Srednjoj i Južnoj Europi. Luka Slavonski Brod s utvrđenim lučkim područjem smještena je na lijevoj obali rijeke Save na 363 rkm. To je cca 4 km jugoistočno od grada Slavonskog Broda. Na tom mjestu rijeka Sava pravi konkavnu krivinu čime je osiguran pristup brodova do obale. Prema prostorno planskoj dokumentaciji, lučko područje Slavonski Brod pripada gospodarsko proizvodnoj zoni. Povezano je cestovnom i željezničkom infrastrukturom s međunarodnim infrastrukturnim koridorima, kao i s gospodarskim subjektima Slavonskog Broda (Đuro Đaković, Slavonija Drvna Industrija, INA i dr). Luka Slavonski Brod nalazi se u graničnom području s Bosnom i Hercegovinom, na X prometnom koridoru i u neposrednoj blizini čvorišta X i Vc prometnog koridora. Zbog toga se ova luka razvija i kao intermodaino čvorište. Luka Slavonski Brod ima kategoriju međunarodnog plovnog puta Razred IV, Oznaka E 80-12. To znači da Lučka uprava mora osigurati prolazak brodova najveće duljine 85 m, širine 9, 5 m, te osigurati dubinu vode od 2, 5 do 2, 8 m.Trenutno je samo pristanište br. 9 već u pogonu za promet sirovom naftom koji obavlja INA. Koristi se za isporuku sirove nafte sa slavonskih naftnih polja uzvodno do sisačke rafinerije na obradu. Procijenjeni godišnji promet je 350.000 t. Pretpostavlja se da će ova brojka ostati stabilna. Iz rijeke se vadi šljunak, djelomično zbog produbljivanja i održavanja riječnog toka. Na području Slavonskog Broda vadi se oko 200.000 mt šljunka, što donosi godišnji prihod Lučkoj upravi od oko 100.000 eura. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Lučka uprava Slavonski Brod rade na novom projektu koje bi lučko područje učinio važnim čimbenikom daljneg razvoja ovog dijela Slavonije i Hrvatske. Lučko područje će imati bescarinske zone sa svojim prednostima u poslovanju i niz pogodnosti koje ulagačima predviđa zakon o slobodnim zonama. U konceptu lučkog područja, Lučka uprava Slavonski Brod predvidjela je slijedeće sadržaje: kontejnerski terminal, prostor za smještaj kontejnera, kombinirani teretni promet, upravnu zgradu terminala, parkirni centar za osobna i teška teretna vozila, pretovar kontejnera s riječne strane, zatvorena skladišta (razne namjene cca 30 000 m-), logistički centar, brodogradilište, radionice za održavanja i popravke, auto logistiku, ro-ro postrojenje, pretovar automobila i kamiona na željeznicu, terminal za sirovine i reciklažu, prostor za reciklažu, benzinsku postaju s odmorištem, motel, lučku operativu, carinu, špediciju, pretovar komadne robe, rampa za trajektni utovar kamiona i osobnih vozila, objekt za pranje kamiona i ostalo. Lučko područje će raspolagati s devet pristaništa, od kojih je pristanište 9 u uporabi, a koristi ga INA za promet sirovom naftom, dok ostalim pristaništima nije odreðena namjena za obavljanje djelatnosti. Izgradnja vertikalne obale omogućit će pristajanje svih vrsta riječnih brodova i pretovar svih vrsta tereta prikazano na slici 2. Operativni dio pristaništa dug je oko 120 m, širine 12 m i visine 7, 5 m iznad razine vode. Projektirana površina Lučkog područja je 1 286 000 m2. Planirani godišnji kontejnerski pretovar roba bio bi 1 500 000 t

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA