Naslov
Spoznajna teorija
(Theory of cognition)

Autori
Labus, Mladen

Izvornik
Enciklopedija (Opća i nacionalna u 20 knjiga)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.

Godina
2007

Ključne riječi
spoznaja; teorija; istina; ontologija; čovjek; znanje
(cognition; theory; truth; ontology; man; knowledge)

Sažetak
Spoznajna teorija, filozofska disciplina koja nastoji ispitati mogućnost, granice, objektivnu vrijednost i predmet spoznaje. Neodvojiva je od ontologije kao filozofske teorije istine, jer istražuje spoznatljivost bitka u cjelini. Zato je ona osnovna disciplina filozofije. U novome vijeku prvi je Descartes formulirao njezin problem, no osnivačem se smatra John Locke (Ogled o ljudskom razumu), koji je nastojao istražiti ˝podrijetlo, izvjesnost i opseg ljudskog znanja, kao i osnove i stupnjeve vjerovanja, mnjenja i suglašavanja˝, što su do u suvremenost ostali glavni problemi spoznajne teorije. Nastavljajući se na Lockea, njome su se bavili empiristički filozofi (G.Berkeley, D.Hume), ali i racionalistički filozof G.W.Leibniz. Svojom kritičkom filozofijom I.Kant (Kritika čistoga uma) utemeljio je spoznajnu teoriju kao osnovnu filozofsku disciplinu, koja stoji iznad svih drugih. Osim empirizma, racionalizma, kriticizma, postoje i mnogi drugi pristupi spoznaji: skepticizam, senzualizam, intuicionizam, supranaturalizam, iracionalizam, misticizam i dr. U XX. st. osobito su utjecajni logički pozitivizam, realizam, pragmatizam, idealizam, fenomenologija, marksizam.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA