Naslov
Implicitne teorije inteligencije studenata: Razlike s obzirom na profesionalne interese
(Students' implicit theories of intelligence: Differences regarding professional interests)

Autori
Božanja, Fani

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.02

Godina
2012

Stranica
31

Mentor
Vranić, Andrea

Ključne riječi
implicitne teorije inteligencije; metoda prototipa; metoda primjera
(implicit theories of intelligence; prototype method; exemplar approach)

Sažetak
Na uzorku od 394 ispitanika, studenata Sveučilišta u Zagrebu, podjeljenih u šest skupina prema profesionalnim interesima po Hollandovoj teoriji (realistični, konvencionalni, istraživački, umjetnički, socijalni i poduzetnički) primijenjen je upitnik ITI-2011 (Đapo, Vranić i Zarevski, 2011) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U ispitivanju je korištena metoda prototipa i egzemplarna metoda. Metodom prototipa ispitane su osobine koje sudionici koriste prilikom opisivanja inteligentne osobe. Osobine su kategorizirane u tri vrste inteligencije prema Sternbergu (analitička, kreativna i praktična). Sudionici realističnih (48.42%), istraživačkih (48.86%), poduzetničkih (41.83%), umjetničkih (38.14%) i socijalnih profesionalnih interesa (37.97%) daju prednost osobinama iz kategorije analitičke inteligencije, dok sudionici konvencionalnih profesionalnih interesa (39.42%) daju prednost osobinama iz kategorije kreativne inteligencije. Metodom primjera potvrđen je stereotip o Einsteinu kao prototipu visoko inteligentne osobe kod većine sudionika (realistični, umjetnički, socijalni i istraživački profesionalni interesi). Dakle, rezultati pokazuju da sudionici imaju formirane implicitne teorije inteligencije. Različiti profesionalni interesi sudionika utječu na njihova poimanja inteligencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA