ࡱ> }~q`bjbjqPqP.D::ב.+x   <F2Z.Z.Z.8.|12}t11"111111{{{{{{{$6hT'{U11111'{11|}```1 !11{`1{``p|9r11 OZ.R =q{}0}Oqx^$9r9r11`11111'{'{b`^111}1111222'6.$2226.222 2. meunarodna konferencija  Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okru~enja... , Moaenice [23.-24.X.2009.] ECOVAST - Hrvatska sekcija ________________________________________________________________________________________________ Zlatko Kara  Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu 10000, Zagreb, Ka ieva 26 Hrvatska - Croatia  HYPERLINK "mailto:zlatko.karac@inet.hr" zlatko.karac@inet.hr (Kateg.) ________________________________ UDK: 711.4:340.14(497.5 Moaenice) 15/17 Primljeno: 3. sije nja 2010. Prihvaeno: _______ 2010. Urbanisti ko-komunalne odredbe u srednjovjekovnom statutu Moaenica Sa}etak Meu pedesetak jadranskih srednjovjekovnih gradskih statuta, po svome arhai nome akavskome hrvatskom jeziku gotovo je jedinstven Statut kaatela Moaenica (za etak iz 1501., kodifikacija 1627., s dopunama do 1743.). Iako je opsegom nevelik, u pojedinim se njegovim odredbama navode i rudimentarna urbanisti ko-komunalna pravila, vjerojatno naslijeena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga obi ajnog prava. Tako se govori o odr~avanju javnih putova, protupo~arnim mjerama, komunalnoj higijeni, opskrbi vodom, itd. U statutu se spominju i mnoge onodobne javne graevine: gradske zidine, gradska vrata 's klju em', crkve i kapele, 'pr~un', 'bekarija', luka, mlinice, konobe... Utvruje se nedodirljivost kue, a zabilje~ena je i regula o 30-godianjoj dosjelosti pri stjecanju nekretnina, te pravo prvokupa za prve susjede. Klju ne rije i: srednjovjekovni statuti, urbani razvoj, liburnijske komune, Moaenice, urbanisti ko zakonodavstvo 1. Uvod Meu viae od 50 sa uvanih srednjovjekovnih gradskih i komunalnih statuta koji su na podru ju jadranske Hrvatske nastali od 13. do 17. stoljea, po srodnosti jezika i pravnih odredaba izdvajaju se statuti ('zakoni') liburnijskih komuna - Kastava (iz 1400., s novelacijama do 1661.), Veprinca (1507.) i Moaenica (upisi od 1501., s kodifikacijom iz 1627. i dopunama do 1743.). Za razliku od veine istarskih i osobito dalmatinskih statuta pisanih latinskim i rjee talijanskim jezikom, ova su tri statuta gotovo jedinstvena po svome arhai nome akavskome hrvatskom jeziku. U njihovim pravnim normama postoje sli nosti ak i ponavljanja jer su ova tri kaatela (grada) tijekom povijesti pripadala istoj Kastavskoj gospoatiji smjeatenoj na isto nim padinama U ke, izvan granica mleta ke Istre. Na viae mjesta u Moaeni kom se statutu i izrijekom poziva na usporedne regule susjednih gradova: - & kako kmeti Kastva i Veprinca& [1v/pas.3]. Ovi su 'zakoni' opsegom neveliki i u pogledu formalne strukture slabo ureeni pa ih nije uputno usporeivati s onodobnim razvijenim gradskim statutima (poput dubrova koga, splitskoga, zadarskoga...) u kojima se brojne uredbe odnose na regulacije gradskog prostora i pravila graenja. Ipak, i u pojedinim se 'liburnijskim' odredbama navode rudimentarna urbanisti ko-komunalna i graditeljska pravila, vjerojatno naslijeena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga obi ajnog prava, za ato e nam u daljnjoj analizi kao podloga poslu~iti Moaeni ki statut. 2. Formalni elementi Moaeni kog statuta 2.1. Rukopisi i objave Moaeni ki statut sa uvan je u tri razli ita povijesna rukopisna predloaka (uz joa jedan noviji prijepis), no svi su ti manuskripti zapravo kasniji prijepisi davno izgubljenog izvornika  opinske knjige Moaenica. Rije ki rukopis Zakona kaatela Moaenic sastavljen 1627., sa uvan je u prijepisu iz 1705. Pisan je latini nim pismom, hrvatskim jezikom, starim akavskim dijalektom. Sadr~ajno je najpotpuniji primjerak Moaeni kog statuta, iako ne sadr~i sve regule koje su zabilje~ene u ostala dva rukopisa. Spomenuti primjerak postoji i u novijem itkom prijepisu kojega je sredinom 19. stoljea sa inio J. Vol i, va~nom jer je on tada joa uspio pro itati neke u meuvremenu izgubljene i danas posve ne itke dijelove rukopisa. 'Rije ki' je primjerak do novijega doba bio jedini poznat znanstvenoj javnosti i dostupan u ak aest integralnih objava koje su priredili: N. }ic (1912.), R. Strohal (1912.), K. Kadlec (1914.), A. `epi (1957.), . Milovi (1975.) i L. Margeti (2006.). `epi je rukopis donio u transkripciji, a Milovi u transliteraciji, pa u literaturi postoje razli ita itanja i interpretacije istoga teksta, najpotpunije kriti ki obraenog u novoj Margetievoj objavi. Ljubljanski rukopis naslovljen Statut dern von Moschtscheniz vom 1483, sa uvan je u prijepisu iz 1616., pisan arhai nim njema kim jezikom. U dijelu odredbi je nepotpun, no s obzirom na znatno raniju dataciju ovoga prijepisa smatra se pouzdanim jer je vremenski najbli~i izgubljenom originalu. 'Ljubljanski' je tekst sastavljen primarno kao kodifikacija kmetskih obveza prema feudalnom gospodaru i u njemu su ispuatene neke lokalne socijalne regule koje nisu bile od interesa za nadreene vlasti. Unato  tomu, u ljubljanskom je tekstu sadr~ano 28 odredaba usporedivih s 25 sadr~ajno sli nih ili identi nih onima iz rije koga rukopisa. 'Ljubljanski' je primjerak otkriven tek u novije vrijeme i za sada su ga objavili u njema kom izvorniku i u prijevodu V. Simoniti (1994.) i L. Margeti (1995. i 2006.). Zagreba ki rukopis je nenaslovljen, no atribuiran je introdukcijom Ovo su knjige od zakona kaatela Moaenic& Sastavljen je 1637. ili malo kasnije, pisan latinicom neato starijom od 'rije koga' primjerka, hrvatskom akavicom. Rukopis je fragmentaran i sadr~i samo najstariji uvodni dio statuta s regulacijom meusobnih obveza podlo~nika, feudalaca i 'viaih vlasti', ato je ina e pobli~e utvreno u moaeni kom urbaru (Vrbario di Moschenizza) iz 1622. 'Zagreba ki' rukopis s iscrpnim je komentarom u tri navrata publicirao L. Margeti (1997., 2004. i 2006.). * * * Sumirajui integralne publikacije svih triju izvornika Statuta, za istra~ivanje je danas na raspolaganju ak 12 razli itih objava. Uzimajui u obzir greake u prijepisu, tiskarskom slogu ili dvojbenom itanju, pa i u neautenti nim 'prilagodbama' teksta nekih ranijih izdanja - u ovom sam se radu oslonio na najnoviju Margetievu objavu (2006.), opremljenu iscrpnom diskusijom i kriti kim komentarima. Za citirane, u ovome tekstu analizirane odredbe kao podloga je primarno koriaten 'rije ki rukopis' kao najcjelovitiji, a samo na nekoliko mjesta uvratene su i pojedina ne regule iz 'ljubljanskoga rukopisa', i to one kojih u rije kom primjerku nije bilo ili su pak bitno druga ije formulirane. Nepotpuni 'zagreba ki rukopis' u sa uvanom je dijelu sadr~ajno blizak (iako ne i identi an) 'rije kom', a s obzirom na ograni enu urbarijalnu pravnu materiju kojom se bavi, u okviru naae teme nije bilo potrebe za njegovim neposrednim koriatenjem. 2.2. Datacija Godina kada su formalizirani prvi upisi u izvornu, davno nestalu knjigu Moaeni kog statuta u sva je tri danas postojea rukopisa razli ito zabilje~ena: u 'ljubljanskom' primjerku je to 1483., u 'rije kom' 1501., a u 'zagreba kom' rukopisu 1510. Bitno ranija datacija 'ljubljanskog' teksta (u samom naslovu stoji & vom 1483) prema Margetievom se mialjenju odnosi samo na uvodne dijelove statuta koji imaju karakter opih, vjerojatno znatno starijih urbarijalnih normi dok se ta godina ne mo~e odnositi na ostale regule Statuta. Razli ite datacije 'rije koga' (1501.) i 'zagreba kog' (1510.) primjerka po svoj su prilici posljedica greake prepisiva a. Naime, kolacioniranje starijih 'zakona' u samom tekstu Moaeni kog statuta datacijski se izrijekom ve~e & Va vreme gospodina An~a Fartunara& kapitana reakog& koji je stolovao do 1506. (to je, dakle, terminus ante quem!), pa 1510. godina ne mo~e doi u obzir. Dodatnu zabunu izazivaju i neke pojedina ne regule datirane joa ranijim godinama (primjerice u 'rije kom' primjerku ima zabiljeaki iz 1470. i 1472., u 'ljubljanskom' iz 1466., 1483. i 1490.), no one su se u Statutu naale kao kasniji pozivi na starije sporove kao svojevrsni 'presedani' zabilje~eni u izvornoj Opinskoj knjizi. Mogue je, dakle, zaklju iti da svi upisi u 'rije kom' rukopisu teku od 1501. kada je sastavljen njegov najstariji uvodni dio i kada su 'u knjizi' zapo ela sustavna bilje~enja odredbi, pa do 1627. kada je napravljena prva redakcija i kodifikacija statuta. Godine 1637. napravljen je prvi prijepis izvornika na kojega se pozivaju i 'rije ki' i 'zagreba ki' primjerak. Pojedina ne su novelacije razli itim rukopisima bilje~ene i nakon toga, zaklju no do 1743. kada je upisana posljednja uredba. S obzirom na relativno kasnu dataciju Zakona kaatela Moaenic, njegova kodificirana knjiga jedva se joa mo~e smatrati srednjovjekovnim aktom (pokriva odredbe od 1466. do 1743.). Ipak, u njoj su sadr~ane mnogo starije predajne i obi ajne norme, ato i sastavlja  Statuta propisujui odreena rjeaenja izrijekom navodi: - & Pital je gospodin kapitan& ~upana & i ostaleh starejeh, kakov obi aj je kada& - (& ) Ki da su odgovorili, da je obi aj da& [5r/pas.2]. 2.3. Opseg, struktura i sadr~aj 'Rije ki' rukopis Moaeni kog statuta nevelikog je opsega od 20 obostrano pisanih listova (40 stranica, od kojih su tri prazne), dok su 'ljubljanski' i 'zagreba ki' primjerci znatno sa~etiji. U pogledu formalne strukture Statut je u sve tri ina ice slabo ureen i neredigiran. Nema podjelu na 'knjige' i 'glave' (uobi ajene u razvijenim statutima dalmatinskih gradova), a regule nisu ni tematski grupirane, s izuzetkom uvodnog dijela koji, kako je spomenuto, ima karakter opih urbarijalnih normi. Upisi u knjigu zakona teku sukcesivno (kako se o pojedinom problemu odlu ivalo), tako da je tekst uglavnom kronoloaki strukturiran, iako i unutar 'novije grae' postoje interpolacije znatno starijih odluka. 'Ljubljanski' rukopis koji je najurednije pisan (u pasusima), sadr~i 54 odredbe od kojih je 28 identi no ili barem usporedivo s 'rije kima'. U najcjelovitijem pak 'rije kom' primjerku zbog nepreglednog pisanja, esto i spajanja raznorodnih regula u isti odlomak, nemogue je to no pobrojati odredbe, no okvirno ih je oko 100. U pogledu pravnoga sadr~aja Statut ocrtava izraziti semiurbani (ponegdje i gotovo ruralni) karakter onodobnih Moaenica jer se u mnogo odredaba govori o desetinskim agrarnim davanjima feudalcu, zatim o pravilima ispaae, uvanja vonjaka, vinograda, auma i polja& , a znatno je manje tipi nih 'urbanih' regula koje bi se bavile pitanjima trgovine, uprave, izgradnjom i ureenjem gradskog prostora, odr~avanjem zidina i sl. Treba upozoriti da se Moaenice u pogledu urbanoga statusa i razine civiteta u Statutu razli ito atribuiraju kao 'kaatel', 'grad', 'utvrda' i 'komuna', npr.: - & knjige zakona kaatela Moaenic& ; - & stvari, ke bi potrebne za grad& [2r/pas.4]; - & der~at va grade& [4r/pas.8]; - & va grade, ale zvan grada, po teritoriju& [7v/pas.4]; - & in der Stat& (grad) [Lj-1v/3]; - Die Vesstung& (utvrda) [Lj-8v/2]; - & za komunu, za grad& [Z-131/pas.2]; - & die Comunitet& (opina, komuna) [Lj-4r/4], itd. 2.4. Pitanja naziva: Statut ili Zakon Iako u nazivima veine srednjovjekovnih zbirki gradskih ili komunalnih propisa naj eae nalazimo odrednicu statut, na kvarnerskom se podru ju (od Vinodola do Moaenica) takvi zbornici, gotovo odreda pisani hrvatskim jezikom nazivaju zakon. Tako se u introdukciji moaeni ke zbirke (i u 'rije kom', i u 'zagreba kom' prijepisu) izrijekom navodi: - Ovo su knjige od zakona kaatela Moaenic& [1r/pas.1], a i u samome tekstu regula opetovano se spominje isti termin (u uvodnom dijelu ak 11 puta uzastopce), primjerice: - & va staren zakone od Moaenic& [3r/pas.8); - Zdola pisane peni po zakonu od Moaenic& [2v/pas.4], itd. Meutim, u istoj se knjizi ponegdje javlja i odrednica statut, ato ovu terminoloaku dvojbu oko naslova ostavlja otvorenom: - & ovi zdola pisani atatut od grada Moaenic& ki atatuti ima puk posluaat za overait ga& [2v/pas.2]. Pri tome treba uzeti u obzir da 'ljubljanski' rukopis pisan njema kim jezikom (Statut der von Moschtscheniz& ) i u naslovu i u tekstualnim dionicama koristi isklju ivo pojam statut: - & u ovom statutu& [Lj-8r/2]; - Neka Vlada marljivo prou i ove statute& [Lj-zaklju na str./1]. Margeti je mialjenja da je ispravnije koristiti termin zakon, osobito kod ovakvih zbirki zapisanoga predajnog prava, jer je zakon pravni obi aj u narodu, a statut formalizirana obveza podlo~nika prema vlastima i njihovim potrebama. Ipak, u dosadaanjoj je literaturi gotovo isklju ivo koriatena sintagma Moaeni ki statut (}ic, Strohal, Kadlec, `epi, Milovi, Simoniti& a u nekim radovima i Margeti), pa u se u ovome radu zbog prepoznatljivosti moaeni ke pravne konstitucije i ja slu~iti tim ustaljenim nazivom. 3. Nekretnine Moaeni ki statut na viae mjesta regulira vlasni ka i posjedovna prava nad nekretninama (kuama i zemljiatem), na in njihova stjecanja i zabilje~be, kao i odnos izmeu privatnoga i javnoga (komunalnog) prostora. Meaai i ograde.  Statut ka~njava pomicanje mea (u prenesenom smislu, zapravo, promjenu vlasniatva) bez prethodne objave, iz ega posredno zaklju ujemo da je postojao 'fizi ki katastar' s obilje~enim meaaima (' avlima'): - & da pada v penu od jedne marki, ki god bi poaeaeh avli kladal, ako ne bi se pervo okli al na place [4r/pas.2]. Milovi (suprotno `epievom shvaanju pojma ' avli' kao meaaa) navedenu odredbu tuma i posve druga ije  kao zabranu postavljanja ' avli' u smislu stupica za hvatanje divlja i (!). Zanimljivo je da je sve privatno zemljiate moralo biti ograeno, ili se u suprotnom smatralo komunalnim posjedom: - Komunadi, to je vse, a ni zaperto z grajum ili z groma um& [19r/t .11]. Prodaja nekretnina i objave. - U uvodnom 'urbarijalnom' dijelu Statuta konstatiraju se neka ste ena prava moaeni kih podlo~nika, meu kojima je i pravo raspolaganja svojim nekretninama bez upita feudalca:  Najpervo smo slobodni mi kmeti naaa blaga dat, u~ivat, darovat i prodat, za  su vaveki tako i naai stareji delali, i su vlastita svoja blaga davali i prodavali, a to moremo u init prez nijednoga straha i srama naae Gospode [1v/pas.2]. Nekretnina se, kako smo vidjeli, nije smjela prodati bez opetovane javne objave koja se obavljala na mjesnom trgu ('na place'): - & kada se prodavaju blaga, imaju se klicat na place tri nedelji i imaju durat klici jedan cel mesec [5v/pas.2]. Statut zabranjuje i smatra niatavnom bilo kakvu prodaju koju u ine djeca & prez znanja, ili licencije od oca i materi& [R-4r/pas.6], a ka~njavalo se i onoga tko bi takvu kupnju u inio [8v/pas.1]. Pravo prvokupa.  Uobi ajeno ograni enje pri prodaji nekretnina u srednjovjekovnome statutarnom pravu je i obaveza ponudbenog prvokupa koji je pripadao prvim susjedima 'na mei'. Time se poticalo okrupnjavanje posjeda (osobito obradivog zemljiata), a s druge se strane prije ilo koliko je mogue, prodaju nekretnina strancima te se uvala stoljetna ekskluzivnost vlasniatva unutar zatvorene komunalne zajednice: - & upravitelj, odredio je da svaki susjed mo~e, ako nije bio prisutan, otkupiti prodane nekretnine u roku od jedne godine i jednog dana [Lj-2v/1]. Oporu ivanje i nasljeivanje.  Stjecanje nekretnine nasljeivanjem imalo je pravnu snagu samo uz oporuku zabilje~enu u komunalnoj knjizi ('kvaderni'): - & Du~an je kanciler, ale ki bude pod njim, pisat tiatamenti& [2v/pas.1]; - & da svi tiatamenti imaju se zapisat kvadernu komunsku& [4v/pas.5]. Dosjelost.  Kako bi se stimulirala obrada napuatenog zemljiata (analogno tome i popravak praznih ruaevnih kua u gradu) srednjovjekovni su statuti gotovo redovito priznavali stjecanje posjeda koriatenjem de facto, bez pisane isprave, u moaeni kom slu aju uz uvjet 30 godianje dosjelosti: - & vice kapitan, je pital kakov je zakon od ovoga mesta, ki bi u~ival jedno blago vnogo vremena, more l' mu se vazet, ale ne? I odgovorili su stareji, da ki u~iva va mire kakovo blago 30 let, da mu se zet ve ne more [3v/pas.7]. Komunalno zemljiate.  Odnos privatnog i javnog zemljiata, uz ve spomenutu odredbu o obveznom ograivanju, utvruje se i 'licencijom' o pravu koriatenja komunalne nekretnine, pri emu se navodi da eventualna neovlaatena gradnja na komunalnom posjedu pripada opini: - Ki bi pregradil ili vazel komunadi prez licencije, ima platiti peni L 8, i to isto da ima ustat komunsko [6r/pas.6]; o istome u ljubljanskom rukopisu: - & tko je uzeo neko opinsko zemljiate bez odobrenja i na njemu neato gradio, ka~njava se s 8 libara, a takvo zemljiate vraa opini [Lj-4r/4]. 4. Urbanisti ko-komunalne regule Protupo~arni propisi. - Statut sankcionira izazivanje po~ara, ak i iz nehata, iako se za udo nigdje ne zabranjuje gradnja drvenih kua niti se propisuje obaveza gradnje kamenom (ato je uobi ajeno u razvijenim gradskim statutima Dalmacije): - & kada va kakovem meste po nezamaraine bi se pokazal ogan, ili vajela kua, da ima platit penu L 8 i akodu, ka bi se travinjala [3r/pas.8]. O istome, u ljubljanskom je primjerku statuta zabilje~ena i po~arna uzbuna zvonjavom: - & ako bi kod nekog podlo~nika u utvrdi ili izvan nje njegovim nemarom izbio po~ar i doalo do opetovane zvonjave: taj se ka~njava s 8 libara i du~an je platiti atetu koju je drugome po~ar prouzro io [Lj-2v/3]. Odr~avanje putova. - Iznimno strogu kaznu Statut propisuje za oateivanje javnih cesta: - Ki bi razbil puti publiki ili o iti, pada penu L 50& [3v/pas.2]. Takoer je propisana godianja obaveza mjesnih du~nosnika da se, dok su u slu~bi, brinu za odr~avanje javnih putova tako da uvijek budu ureeni za svaki promet: - Da svako leto ~upan, sudac z komunaakom, dokle budu va oficiju, imaju init na injat dobro i lepo puti publiki, kako da se more po njih komodno hodit, jahat i z vozi, kade je potrebno, pasevat, i to pod penu od dve marki svakemu od njih, ki ne bi marili [10v/t .9]. Odr~avanje lokvi i voda. - Sli na je obveza komunalnim slu~benicima odreena i u pogledu kontrole te odr~avanja istoe voda (potoka?) i lokvi: - (}upan i sudac z komunaakom) & Da imaju init istit vodi i lokvi, kada bude potreba [10v/t .9]. Odredba se odnosi samo na 'javne vode', dok se obveza izgradnje i odr~avanja kunih cisterni i bunara ne spominje. Komunalna higijena, javna istoa. - Statut sankcionira bacanje ne istoa i gnoja uz gradski zid i opkope, osobito onih graana koji imaju prozore na 'vanjskom zidu', i to na to no odreenom dijelu, po evai od ~upnikove kue: - & ki imaju poneatri vanskem zide, da nimaju metat vanka aporkec ili smrada od kue gospodina popa Jakova do kue Matejia Matiaa pod penu L 2, od ke peni gre ku~aduru polovica; i ki bi metal gnoj do Ivana `epia kue v Rove, pada penu L 2 [6r/pas.1]. Iako Milovi pojam 'v Rove' tuma i kao toponim, naziv lokaliteta mialjenja sam da ga treba itati kao opkop, rov uz gradski zid. U gradu je iz higijenskih razloga bila zabranjeno dr~ati svinje i druge ~ivotinje: - Da prasci nimaju se der~at va grade, ma vane va perkateh; tako i ostala druga ~ivina [4r/pas.8]. Stoga su postojale staje u okolici grada, a Statut poti e njihovo odr~avanje i sankcionira namjerno oateivanje: - Ki bi sekal stajah i okole staji, da plaa penu od L. 40& [4r/pas.5]. Prilikom klanja ~ivotinja, deranja ko~a i prodaje mesa ka~njavala se svaka takva radnja izvedena kod kue ili openito izvan komunalne mesnice ('bekarije') kao sanitarno-higijenska mjera uobi ajena u srednjovjekovnim statutima veine naaih gradova: - & ki bi prodaval ale derl ~ivinu va kue zvan bekarije, pada penu libar osam [3r/pas.4]. U tom kontekstu navode se i kazne za prodaju pokvarenog mesa: - & ki bi prodaval meso, ko ne bi zdravo, pada penu libar 6 [3r/pas.2]. 5. Javni red Bitan dio komunalnog ustroja grada Moaenica su i pravila o javnom redu, tj. socijalni obi aji, ponaaanje na javnim prostorima te javne slu~be i obveze. Klju evi grada.  Jedna od va~nih ne samo fizi kih ve i statusnih institucija srednjovjekovnoga civiteta su gradska vrata. Zaklju avala su se sa zalaskom sunca kao prakti na ali i simboli ka gesta sigurnosti graana intra muros, pa je takvu regulu propisivao i Moaeni ki statut: - Klu i od grada imaju se svaki ve er nosit kapitanu, od kega satnik imej je pojt zdignut za opret grad [19v/t .13]. Gradska stra~a. - Meu obligatne javne obaveze moaeni ana spadala je stra~arska slu~ba koja je u vrijeme rata (ali i opasnosti od gusara, ku~nih bolesti i sl.) jam ila sigurnost zajednice: - & da dr~e stra~u po danu i noi uz kaznu i krajnju nemilost& [Lj-4r/1]; u rije kom rukopisu: - & da se imaju der~at dobre stra~e vadne i vnoi grade; i ki ne bi overaeval, da ima bit kastigan [4r/pas.8]. Javne du~nosti.  Na viae mjesta Statut regulira obaveze, te na in izbora i potvrde upravnih, vojnih i crkvenih du~nosnika u slu~bi moaeni ke komune (ili nadreenih viaih vlasti), uz ostalo nadle~nih i za urbanisti ko-komunalni red. Tako se meu slu~benicima i javnim du~nosnicima 'va oficiju' navode: 'kanciler', 'komunaak', 'satnik', 'vicekapitan', 'kapitan', '~upan', 'sudac', 'plovan', 'kanonici', 'redovnici', 'gvardijan', 'otac rektur reaki' & , mnogi od njih i poimeni no. Oglaaavanje.  Kako je navedeno u poglavlju o nekretninama, postojala je institucija javnog oglaaavanja prodaje, ato se inilo na mjesnom trgu ispred kaatela ('na place') [3v/pas.2; 4r/pas.2; 5v/pas.2]. Gradske mjere i novac .  U Statutu se usputno spominju neke onodobne va~ee mjere, primjerice za vino se koristio 'kvarter', 'kapitul' [1v/pas.2], 'spud' [2r/pas.3], i 'vedro' [Lj-1r/t .4], a izrijekom se sankcionira uporaba neto nih mjera: - & ki bi der~al falau meru, i daval krivu meru& [3r/pas.3]. Du~inske ili povrainske mjere koje bi nam sa graevno-urbanisti kog aspekta bile zanimljivije u Statutu se ne navode. Od novca koji je u srednjovjekovnim Moaenicama bio u javnoj uporabi u raznim se kaznenim odredbama spominju: 'libar', 'aoldin', 'dukat', 'marka', i 'fijorin'. Javna sigurnost.  Statut propisuje kazne za nasilje po injeno na javnom putu, i openito na javnome mjestu: - & tko po ini nasilje na slobodnoj cesti& [Lj-3r/3]; - & ki bi udril kega od svetniki& [3r/pas.5]; - & ki bi udril kega, da se pozna ernjenka& [3r/pas.6]; - & aki bi ki stegnul, ale dal ruki na kakovo oru~je, na kega si budi drago& [3v/pas.1]. Izrijekom se zabranjuje nabacivanje kamenjem unutar grada, noaenje oru~ja nou i bez dozvole: - & ako bi ki v kega hitil z kamikom, ter da bi ga ranil& [3v/pas.3]; - & ako bi ki nosil oru~je vnoi, ale ako bi hital v grade kamenom& [5r/pas.3]; - & ki bi nosil prez licencije atilet, ili piatolu& [7v/pas.2]. Oatro su se sankcionirale krae po injene bilo gdje na podru ju jurisdikcije 'kaatela Moaenica': - & za svaku krau koja se dogodi u utvrdi ili izvan nje, u kuama, atali ili ma gdje bilo na podru ju& [Lj-6r/1]. ast i javno udoree. - Statut zabranjuje psovanje i prisegu imenima svetaca, a pijanstvo ka~njava zatvorom [10v/t .10]. Takoer je sankcioniran preljub [11r/t .12] i dr~anje u kui 'zlodelnika i o itih kurvi' [11r/t .11]. Ka~njavala se kleveta ' asnih osoba' [Lj-4v/2], kao i optu~ba za la~nu prisegu [Lj-6v/2]. Meu neobi nim povredama asti na javnome mjestu navodi se i sljedea: - & ako nekoga asnoga ovjeka povu e za bradu iz ljutnje ili iz zlobe, kazna je 5 maraka [Lj-7v/2]. Zbog spre avanja nereda u mesnici (o ito estih) odreuje se da prvenstvo u kupnji mesa ide prema ' asti' (prvo sveenstvo, zatim slu~benici, pa onda obi ni graani) [6v/pas.1]. Sli no se utvruje i red prvenstva kod meljave ~ita u mlinovima i valjanja tkanine u stupama, tako da prvo melju domai, a potom stranci [3v/pas.6]. Blagdani. - Na dan 3. kolovoza 1533. Moaeni ani su pobijedili Venecijance, pa je taj dan zapisan kao obavezni komunalni blagdan [Lj-2r/4]. Nadalje, Statut pod prijetnjom kazne odreuje: - & da se ima blagdanovat dan od Uzi svetoga Petra& [4v/pas.2]; - & da ki kole odsada unapredak bi fadigal na dan praznika va grade, ale zvan grada, po teritoriju& [7v/pas.4]. 6. Javne graevine i prostori grada Sudiate. - U Statutu se izrijekom navodi sudbeno mjesto i 'sudbeni stol' koji se povijesno nalazio u lopici crkve sv. Bartula pred grobljem, a danas je ta kamena menza s inskripcijom DILIGITE IUSTITIAM prenesena u gradsku lo~u ('stra~arnicu'), gdje po obi aju istarskih gradova i treba biti. O tome je kao mjestu javnoga sudiata u Statutu zabilje~eno: - Pred gradom moaenickem v stolu pravdenen& [7r/pas.4]. Drugdje se navodi da suci prilikom tjednoga zbora trebaju biti 'unutar grada', ato ne treba itati do(  8 : <  V X b ȻȬwfZNBhNPCJOJQJaJh4aCJOJQJaJh+9B*OJQJph h~h+90JCJOJQJaJ+jh~h+9CJOJQJUaJ%jh~h+9CJOJQJUaJh+9CJOJQJaJh~h+9CJOJQJaJh+95CJOJQJaJh+9h+95CJOJQJaJhf`l5CJOJQJaJhf`lCJOJQJaJhBhf`lCJOJQJaJ8, .  : X " $ $a$gd+9gdh$\ ^`\ a$gd4a$H^`Ha$gd+9$a$gd+9gdf`l$a$gdf`l$a$gd4a b d |   " $ H ܸܰwdUC"h+9hcD#5;CJOJQJaJhj5;CJOJQJaJ%h<.h3B*CJOJQJaJphhh:CJOJQJaJ"h+9h35;CJOJQJaJ"h+9h@T5;CJOJQJaJh+9OJQJh8@OJQJhmVCJOJQJaJh]CJOJQJaJhzLCJOJQJaJh+9CJOJQJaJh}WCJOJQJaJhhCJOJQJaJ Dpr@lv468*.0LϿϿϿϒϢϢϒϢϿϲυυuc"h+9hcD#56CJOJQJaJh+9h 6CJOJQJaJhs6CJOJQJaJh+9hC6CJOJQJaJh+9huK\6CJOJQJaJhUm6CJOJQJaJh+9hXT6CJOJQJaJh+9hz^6CJOJQJaJ"h+9h+95;CJOJQJaJh 5;CJOJQJaJ& .0,.~ &!(!V!# $dha$gdN $da$gdN $dha$gdnxFdhgd?7 $dha$gd8@ $dha$gd- $dha$gd*I $dha$gd-gdhgdz^$a$gdz^$a$gd+9LP*,.6|m^O^@1O1^hMch:CJOJQJaJhMch4aCJOJQJaJhMch-CJOJQJaJhMch8@CJOJQJaJhMch*ICJOJQJaJhMch2O5CJOJQJaJhMch-5CJOJQJaJh hlIyOJQJh OJQJ"h+9h 56CJOJQJaJh?'6CJOJQJaJh+9h36CJOJQJaJh+9h 6CJOJQJaJ"h+9h+956CJOJQJaJ*,`brt$&VӴyjUFhMch]CJOJQJaJ)jhMch-0JCJOJQJUaJhMch8CJOJQJaJ)jhMch-0JCJOJQJUaJhMchEjWCJOJQJaJ,jhMchf`l0J:CJOJQJUaJhMch4aCJOJQJaJhMch8@6CJOJQJaJhMch-CJOJQJaJhMch8@CJOJQJaJhMchf`lCJOJQJaJVl\^|$&dvz~lZ l | xixxZxxxhMch;7CJOJQJaJhMch8CJOJQJaJhMch?7CJOJQJaJhMchCJOJQJaJhMch-6OJQJh;OJQJhMch?76OJQJhMch]OJQJhMch?7OJQJhMchOJQJhMch-OJQJhMch-CJOJQJaJhMch8@CJOJQJaJ !$!&!(!V!!!!!!!!!̽}maVK@VK@5KhMch4OJQJhMchkOJQJhMch8nOJQJhMch9EOJQJhMch 5OJQJhMch8n5CJOJQJaJhMch 5CJOJQJaJhMch^E5CJOJQJaJhMch:5CJOJQJaJhMchu!5CJOJQJaJhMch?7CJOJQJaJhMch8@CJOJQJaJhMchSCJOJQJaJ)jhMchS0JCJOJQJUaJ!!(","0"8":"@"\"f"n""""""""####$#&#(#V#ɾ߳ꨝ{ocRFhMchk6OJQJ!jhMch80JOJQJUhMch"5OJQJhMche5OJQJhMch9EOJQJhMcheOJQJhMch]6OJQJhMch;BOJQJhMch OJQJhMchkOJQJhMch;7OJQJhMch:OJQJhMch OJQJhMch4OJQJhMch8nOJQJhMch]OJQJV#n#t#|#####$<$P$^$$$$<%L%N%P%R%T%%%&&&&(&߾߳Գ|qf[P[fhMch:OJQJhMch4OJQJhMchAROJQJhMchkOJQJhMch8OJQJhMcheOJQJhMch/pOJQJhMch;7OJQJhMch8nOJQJhMchcOJQJhMchbOJQJhMchDqOJQJhMch>nOJQJhMchOJQJhMch2vOJQJhMchg8OJQJ#R%'*/14n5z5<<<>DFJNNN $da$gd $dha$gdbF} $dha$gd $dha$gdp3' $da$gdN $dha$gdN $dha$gdN $dha$gde $dha$gdN(&*&&&&& '''' 'B'''$(*(@(B(F(L(j(l(p(v((((((((((((())***㺯shMch"5OJQJhMche5OJQJ!jhMche0JOJQJUhMch8nOJQJh1OJQJhMchPOJQJhMcheOJQJhMch&OJQJhMch;7OJQJhMch=$OJQJ!jhMchAR0JOJQJU(***++>+B+++++T,`,,,,-D-V-..\/|///㪟xg\T\C!jhMch(0JOJQJUh1OJQJhMch(OJQJ!jhMch9`9b99999:$:6:8:::<:>:Z:h;t;v;|;;;;j<<<<<<Ǹ֣DžǣvggggDžXXhMchy=CJOJQJaJhMchYCJOJQJaJhMchbY CJOJQJaJhMch/pCJOJQJaJhMchcCJOJQJaJ)jhMchk0JCJOJQJUaJhMchP`CJOJQJaJhMch^CJOJQJaJhMchWOCJOJQJaJhMch6o1CJOJQJaJhCJOJQJaJ"<<<<<<==Z=h=v=x===========>>>0?B?b?n????@@@@@ʾ{{o{^!jhMchi)0JOJQJUhMchi)6OJQJhMchp3'OJQJhMchi)OJQJhMch5`OJQJhMchjOJQJhMch@M5OJQJhMch@MOJQJhMch(5OJQJhMch 5OJQJhMchNCJOJQJaJhbF}CJOJQJaJhMchkCJOJQJaJ$@@AA4AB&BFBBBLCtCCCCCDD8DLDPDZDDDE4EfElEEEEEEEF(F6FTFVFxmbbhMch TOJQJhMch?EOJQJhMchg8OJQJhMch@MOJQJ!jhMchp3'0JOJQJUhMch5`OJQJhMchz"OJQJhMchp3'6OJQJhMchWWOJQJhMch 'OJQJhMchOJQJhOJQJhMchi)OJQJhMchp3'OJQJ&VFFFFFFFFFFGGGGFGHGGGGGGGGGG HHH$H(HFH\H^HhH~HHH߸ߗߗvj^hMchX6OJQJhMchH6OJQJhMchm OJQJhMchXOJQJhMchHOJQJhMchOJQJhMch=OJQJhMchhOJQJhMchOJQJhMchHsOJQJ!jhMch '0JOJQJUhMch 'OJQJhMch?EOJQJhMch TOJQJ$HHHHHHHHHHIIIIIIJJJ6JBJJJJJJJKKK>K@KLKRKvKKK趫sgs\\\hMchbOJQJhMchz"6OJQJhMchP6OJQJhMch5`OJQJhMchOJQJhMchPOJQJhMch=OJQJhMch 1OJQJhMch 'OJQJhMchm OJQJ!jhMchV0JOJQJUhMchy\OJQJhMchHOJQJhMchH6OJQJ$KKKL L*Ln $dha$gd $dha$gd0 $dha$gd0 $dha$gd $dha$gdQ $dha$gd $dha$gd $dha$gdbF} $da$gd$N4NXNZNjNNNNN O(OHOVOXOvOOOOOOOPPQQQR@RBRDRFRdRƻѰѥѥ~sshWs!jhMchbF}0JOJQJUhMchOJQJhMchnAOJQJhMchS!OJQJ!jhMch1>70JOJQJUhMch/rOJQJhMch[0vOJQJhMch1>7OJQJhMchOJQJhMchbF}OJQJhMch{ zOJQJhMch OJQJhMch 5OJQJhMch5OJQJdRpRRR>SzSSSSSTTTUUZU~UV(VBVDVpVxVzVVWBWXXY*YYYYYǼDZݠݕ݊yݕnncnҊnhMchJOJQJhMchOJQJ!jhMch/r0JOJQJUhMch_sOJQJhMch[0vOJQJ!jhMch0JOJQJUhMchOJQJhMchS!OJQJhMchOJQJhMchbY OJQJhMch/rOJQJhMchnAOJQJhMchnA6OJQJ"YZbZdZrZZZZZZ[$[2[F[J[N[[[[[[[[[[[\\@\X\l\t\v\\\\\\\\\\]]],]4]ȺȯԣԯȯȺȁԣԣhMch+#OJQJh6OJQJhMchJ56OJQJhMchJ6OJQJhMchm OJQJhMchm 56OJQJhMchm 6OJQJhMchJOJQJhMchOJQJhMch0 OJQJhMchOJQJ.4]>]P]R]T]t]v]]]]]]]]]]^@^B^R^\^^^_6_R_V_ø}}rf[PhMchNEOJQJhMchSOJQJhMchB|6OJQJhMch_KOJQJhMchbY OJQJhMchB|OJQJhMch 56OJQJhMch 5OJQJhMchS!OJQJhMchm OJQJhMch0 OJQJhMch+#OJQJhMch+#6OJQJhMch0 56OJQJhMch0 6OJQJV_d_p_r_~________``8`:`r`t`````aaa2a@aTaZaaa߽ߕԊԊsesZZZZhMch@OJQJhMchl*{56OJQJhMchl*{6OJQJhMch_KOJQJhMchl*{OJQJhMchbY OJQJ!jhMch0JOJQJUhMchS6OJQJhMchB|6OJQJhMchSOJQJhMcheOJQJhMchB|OJQJhMchNEOJQJhMchQ OJQJaaaaaaa4b6bLbPbbbb0c>cJclccccccld e"e\e^eveeef.f~fg&g¶٪ٟ}oc[ccchHROJQJhMchQ 6OJQJhMchNE56OJQJhMch_KOJQJhMchQ OJQJhMchNE6OJQJhMchNEOJQJhMche6OJQJhMch@6OJQJhMch_K6OJQJhMch@OJQJhMcheOJQJ!jhMchnBnDno oo o"o0o2oZo\ooopppppxq|qqq r rr軯ݍ||һqqeݍhMchT6OJQJhMchE`/OJQJ!jhMch0JOJQJUhMchOJOJQJhMch0OJQJhMchOJ6OJQJhMch/6OJQJhMch6OJQJhMch0OJQJhMchOJQJhMch/OJQJhMchTOJQJhMch/5OJQJ&>n"opxqrsuvhwx(|N}~~…XZ< $dha$gdk- $dha$gdk-dhgd" $dha$gd+= $dha$gdAl $dha$gd $dha$gdr2rDrFrvrrrrssssRuluuuuuu4vvvvvPwRwdwfwкЯЌvkk_TIkhMchYOJQJhMch0OJQJhMchY6OJQJhMch/OJQJhMchE`/OJQJhMch0OJQJhMchtOJQJhMch_(6OJQJhMchlY6OJQJhMch iOJQJhMch_(OJQJhMchwOJQJhMchlYOJQJhMch i5OJQJhMchOJ5OJQJhMch*I5OJQJfwhwwwTxlxxxxxxxxxx y yyyyzbztzz{{<{>{@{B{P{R{h{{ǼǼǼǥwwwwlaVwaVahMchU OJQJhMchX.OJQJhMchwOJQJhMchtOJQJhMch iOJQJhMch i5OJQJhMchOJ5OJQJhMch*I5OJQJhMch0OJQJhMch/OJQJhMchS OJQJhMchAl6OJQJhMchw6OJQJhMchAlOJQJhMchOJOJQJ!{{{{$|&|(|.|8}J}L}N}n}}}}}&~x~|~~~~~~ǻ߰Ӥǃwl`lUhMch+=OJQJhMch+=6OJQJhMch0OJQJhMcheG/6OJQJhMcheG/OJQJhMchX.OJQJhMch iOJQJhMch i5OJQJhMchOJOJQJhMchOJ6OJQJhMch i6OJQJhMchOJ5OJQJhMch/OJQJhMchtOJQJhMchU OJQJR68HV҃ԃփb…ƅǼDZǥҙwwk`U`鍙hMcheG/OJQJhMchOJQJhMcheG/5OJQJhMchOJOJQJhMch0OJQJhMch i6OJQJhMchOJ6OJQJhMchU 6OJQJhMchwOJQJhMchX.OJQJhMchU OJQJhMch iOJQJhMch i5OJQJhMchOJ5OJQJhMchOJQJ†ƆJVXZɾ߲{k[kK?hMchk-5OJQJhMchh5CJOJQJaJhMchs5CJOJQJaJhMchu!5CJOJQJaJhMchOJ5CJOJQJaJhMch*5CJOJQJaJhMcheG/OJQJhMchOJ6OJQJhMch i6OJQJhMche6/OJQJhMchOJQJhMchxOJQJhMch iOJQJhMchOJOJQJhMchOOJQJZ<@B>@BTVXZ`lnЋ Xʍ΍źŮźźźuiŀ]hMchC95OJQJhMch"6OJQJhMchC9OJQJhMcheG/OJQJhMch0OJQJhMchC96OJQJhMcheG/6OJQJhMchN6OJQJhMchO5OJQJhMchNOJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMchN5OJQJhMch75OJQJ$<\\"<\"ΖĘșn4LȟVXdhgd*I $dha$gd*I $dha$gd2[ $dha$gd7 $dha$gdk-΍Ѝҍԍ֍Z\`Ȏ̎ގR^`؏ "&"&8:<ѾѐххzѾnbhMch[6OJQJhMchC96OJQJhMch7OJQJhMchO5OJQJhMcheG/OJQJhMch0OJQJhMchN6OJQJhMcheG/6OJQJhMchNOJQJhHROJQJhMchC9OJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMchC95OJQJ"<jlnprZ\`̓  "nʔܔ,JL󹭡ujjj^RFhMchj5OJQJhMchl5OJQJhMch'_5OJQJhMch7OJQJhMch[OJQJhMcheG/OJQJhMchNOJQJhMch0OJQJhMchN6OJQJhMchj6OJQJhMch76OJQJhMchjOJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMchC95OJQJhMchN5OJQJLNPT•ʕޕXbʖ̖ΖҖ˜ĘDFșnȽȽyyn]nQnQnhMchwT6OJQJ!jhMchwT0JOJQJUhMchwTOJQJhMch(ROJQJhMch0OJQJhMch(R6OJQJhMch6OJQJhMcheG/OJQJhMch"OJQJhMchOJQJhMch OJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJ)jhMch}c0JCJOJQJUaJ02Nқڝܝ246HJȟΟ>@PRTVݼݼݰݥҥݙݥ݁ݥvkhMch'_OJQJhMch+~OJQJhMch+~6OJQJhMch 6OJQJhMchE6OJQJhMch OJQJhMch6OJQJhMchO5OJQJhMchI0OJQJhMchEOJQJhMchOJQJhMch0OJQJhMch"6OJQJ$VX^rt4vơʡܡhxʢXntڣޣlϿ||||p|e|YMYMhMchn6OJQJhMch6OJQJhMchI0OJQJhMchz6OJQJhMchzOJQJhMchOJQJhMch5OJQJhMchTOJQJhMch"OJQJhMch}=OJQJhMch}=5CJOJQJaJhMchn5CJOJQJaJhMchOJ5CJOJQJaJhMch 5CJ OJQJaJ XrtڣĤ@ا2z~: $dha$gd6 $dha$gd Pk $dha$gd!e $dha$gdI0 $dha$gd? $dha$gds{ $dha$gdz $dha$gd*I¤Ĥ@DFVΦЦҦ§ԧ֧ا߼ujߤ^uRhMchs{5OJQJhMchR6OJQJhMch-E5OJQJhMchROJQJhMch'M6OJQJhMch6OJQJhMchn6OJQJhMch+~6OJQJhMchs{6OJQJhMchzOJQJhMch+~5OJQJhMch5OJQJhMch+~OJQJhMchnOJQJhMch0OJQJ &(hZ\z2^ljvxzڱܱޱ߽߲߲yj_hMchzOJQJhMchY^CJOJQJaJ)jhMchwy0JCJOJQJUaJhMchY^5OJQJhMch?6OJQJhMchI06OJQJhMch0OJQJhMch?OJQJhMch?5OJQJhMchd-OJQJhMch-E5OJQJhMchs{OJQJhMchI0OJQJ%VDF\`bȳ̳гҳbfz|~ִȼߙwȍwl`lUhMch2[OJQJhMchE6OJQJhMchEOJQJhMch{OJQJhMch0OJQJhMch{6OJQJhMchdE6OJQJhMchnOJQJhMchz6OJQJhMchn6OJQJhMch66OJQJhMch!eOJQJhMch6OJQJhMchzOJQJhMchY^OJQJ!68:>@ƵȵʵJL^`bfhȶʶܶ޶z|ȼwwlaVaVahMch/8OJQJhMch6OJQJhMchY^OJQJhMch6OJQJhMchOJQJhMchY6OJQJhMchEOJQJhMch0OJQJhMchE6OJQJhMch/86OJQJhMch{6OJQJhMchnOJQJhMch!eOJQJhMch{OJQJhMchYOJQJrĸ*bdҹعܹHdrtv,^<PRůůŤŃwkwhMch/86OJQJhMch{6OJQJhMch,^OJQJhMch?OJQJhMchOJQJhMchlOJQJhMch0OJQJhMch/8OJQJhMch{OJQJhMch{5OJQJhMch65OJQJhMch6OJQJhMch66OJQJ*RV689; =\>>?AC $dha$gdk- $dha$gd i $dha$gd*Idhgd*I $dha$gd*I $dha$gdx $dha$gd,^ $dha$gd{Ľ޽Ⱦʾܾ޾d TVZȽߜ߲ymaVhMchOJQJhMch6OJQJhMch/86OJQJhMch<OJQJhMch<6OJQJhMch?6OJQJhMch/8OJQJhMch-E5OJQJhMchxOJQJhMchzOJQJhMchz5OJQJhMch0OJQJhMch?OJQJhMch{OJQJhMch,^OJQJ  x4Rîӣti^SH=2HhMch{OJQJhMch2)OJQJhMch"=OJQJhMch?OJQJhMchsOJQJhMch/8OJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMch"=5OJQJhMch:5OJQJhMch iOJQJ)jhMch%J0JCJOJQJUaJhMchl5CJOJQJaJhMch'_5CJOJQJaJhMchOJ5CJOJQJaJhMch'_5OJQJ . 246v8 888|9Ծɳ꧛yynncacnUhMchRYg6OJQJUhMchLOJQJhMchRYgOJQJhMch2qbOJQJhMch0OJQJhMch"=6OJQJhMch2qb6OJQJhMch ?6OJQJhMch?OJQJhMchO5OJQJhMch/8OJQJhMch{OJQJhMch:OJQJhMch"=OJQJhMch2)OJQJ!slovno ve kao obvezu sudaca da sude i u Moaenicama, a ne samo u sjediatu gospoatije: - Da ~upani i suci ordinariji od Moaenic, ki budu od leta, imaju svaki ponedeljak vnutra grade od Moaenic od jutra do polna najt se& i u init pravicu& [10r/t .1]. Skupatinsko mjesto. - Trijem sv. Bartula podignut nasuprot kaatela slu~io je i kao mjesto komunalnoga zbora, odnosno skupatine gdje su se na odreeni dan 'starci' savjetovali i odlu ivali o bitnim stvarima: - Ta dan skupil se je vas puk i poatovani starci na obi ajno mesto pred gradom ili kaatelom pod strem svetoga Bartola, kade se svetuje i balotuje za sve potrepaine komunske [14r/pas.2]. Kaatel. - Na viae mjesta u Statutu se spominje moaeni ki kaatel, s tim da se taj pojam nekada odnosi na cjelinu utvrenoga naselja, primjerice u introdukciji Statuta: - Ovo su knjige od zakona kaatela Moaenic& [1r/pas.1]. Drugdje se pak misli baa na graevinu 'kaatela' koji i danas postoji kao istaknuti dio gradskih fortifikacija, smjeaten uz sama moaeni ka vrata: - V Moaenicah va kaatelu gospodskem& [9r/pas.2]; - & prit va ordinarije stra~e v kaatel [9v/pas.2]; - & obi ajno mesto (skupatine) pred gradom ili kaatelom& [14r/pas.2]; - & o Kaatelu moaeni kem& [20v/pas.1]. Gradske zidine. - O utvrdama Moaenica u Statutu nema posebnih regula, no usputno se spominju 'vanjski zidovi' koji su u vrijeme kodifikacije zakonika, ini se, ve izgubili na va~nosti jer je u njima bilo i probijenih prozora, ato ranije ne bi bilo dopustivo: - & ki imaju poneatri vanskem zide& [6r/pas.1]. Kula oru~arnica. - Iz protupo~arnih odredbi Statuta vidljivo je da se sve oru~je i municija moraju dr~ati zaklju ani 'u jednom tornju', no nije poznato koja je od gradskih kula slu~ila za tu namjenu: - Vse lumbarde i oru~je velo i malo, i svi monicijoni, imejte se der~at va jednem turne v grade pod dvemi kljuci& [17r/t .7]. Mogue je da se ta biljeaka odnosi na zvonik ~upne crkve sv. Andrije koji se i danas lokalno naziva 'turan', nalazi se na najsigurnijemu mjestu unutar grada, a u svome donjem dijelu je nesumnjivo ostatak starijega romani kog zvonika izrazito fortifikatornih obilje~ja. Gradska vrata. - Ovaj bitni atribut srednjovjekovnih utvrenih naselja u statutu se navodi samo posredno kada se govori o ve spomenutome ve ernjem zaklju avanju (vrata) grada: - Klu i od grada & za opret grad [19v/t .13]. Gradska vrata Moaenica i danas postoje; na njihovu je nadvratniku uklesan natpis HANC PORTAM F. F. COMUNITS MOSCHIENIS ANNO 1654., ato je ranija datacija od njihove zabilje~be u okviru 'aentencija' Statuta iz 1661. Zatvor. - U sklopu zgrade gradskih vrata koja i danas postoji, u prizemnom dijelu gdje je sada ulaz u etnografsku zbirku povijesno se nalazio zatvor ('per~un'), u Statutu naveden kod nekih kaznenih odredbi: & i da ima stat vas dan per~una [10v/t .10]; i dalje: - & Oni, ki bi kladeni va per~un& [18v/t .10]; kod kazni za utaju kmetske desetine utvruje se da & takov ima bit v klade do volje gosposke [1v/pas.2]; za nepoativanje crkvenog blagdana prekraitelj treba & stat va klade do volje ~upanove& [4v/pas.2]. Mogue je da se kazna okivanja u drvene 'klade' vraila na javnome prostoru (a ne u zatvoru), emu je mogao poslu~iti 'stup srama', ako ga je u srednjovjekovnim Moaenicama bilo. Vjeaala.  U opisu kazni za lopove ini se da se posredno spominju i vjeaala (eufemizmom 'konop'), ina e esti 'sadr~aj' u naaim srednjovjekovnim gradovima: - & ki se zatekal tat, kome se ne bi moglo dat konop& [7r/pas.4]; - & ki bude vezal tata za konop& [7v/pas.1]. Milovi smatra da je rije  o tjelesnom ka~njavanju udarcima konopom, no potonja formulacija o 'vezanju tata za konop' sugerira i druge mogunosti. Crkve. - Statut u ve citiranom dijelu vezanom uz 'sudbeni stol' spominje crkvu sv. Bartola sa 'strehom' (lopicom, trijemom) [14r/pas.2]. Iako je nad ulaznim vratima crkve uklesana 1625. (mo~da kao godina znatnije obnove), njeno spominjanje u Statutu govori u prilog ranijoj dataciji, ili je mogue da je danaanjoj crkvi prethodila starija graevina istoga patrocinija. Iza sv. Bartula danas je smjeateno groblje premjeateno ovdje s platoa ~upne crkve tek 1782. pa se u Statutu ne spominje. Trg.  'Placa', danaanji prostor ispred gradskih vrata i lo~e uz kaatel, spominje se samo u reguli o obaveznom oglaaavanju prodaje nekretnina: - & okli al na place [4r/pas.2]; - Kada se prodavaju blaga, imaju se klicat na place& [3v/pas.2]. Mesnica, klaonica. - Iz citiranih sanitarno-higijenskih regula Statuta razvidno je da je postojala komunalna klaonica ('bekarija') u kojoj je jedino bilo dozvoljeno derati stoku i prodavati meso: - & ki bi prodaval ale derl ~ivinu va kue zvan bekarije& [3r/pas.4]; - & na bekarije& [6r/pas.6]. Mlinovi. - U redu prvenstva kod meljave ~itarica ili tu enja tkanine Moaeni ki statut spominje mjesne mlinove i stupe: - & mlinari i stupari trebaju mljeti i valjati domaima prije stranaca& [Lj-3v/2]; u rije kom rukopisu: - & malinari imaju mlet i valat pervo domaem, lehko foreatom& [3v/pas.6]. Mlinovi su se mogli nalaziti na padinskim potocima oko grada, ali i unutar zidina gdje i danas postoji 'toa' (mlin za drobljenje maslina). Luka. - Iako Moaenice kao gradinsko naselje nisu smjeatene uz morsku obalu, gradska je luka zacijelo postojala u Dragi podno grada, budui da se u Statutu zabranjuje kraa pijeska ili drva s pjea ane obale u luci ('va porte'): - & ako bi zel ale ukral va peske va more ale va porte& [5v/pas.5]; u ljubljanskom rukopisu izrijekom se navodi: - & odreeno je o morskoj luci& [Lj-7r/2]. Vinski podrumi i kue. - Na viae mjesta u Statutu spominju se stambeni objekti ('va kue') i ato je zanimljivo, podrumi za vino: - Onaj podlo~nik koji ima podrum ovdje u gradu i (u njega je) unio svoje vino& [Lj-1v/3]. 7. Prostori oko grada Statut se bavi i okolnim prostorom grada koji je podru no pripadao Moaenicama (posebno livadama, vinogradima, vonjacima i aumama& ), te izgradnjom koja se nalazila u agrarnom pejsa~u moaeni kog zalea. Stancije i staje.  Pojam 'atancija' u Statutu nije posve jasan. Budui da se oko njih dopuata uzgoj hrasta i ~ira, po svoj se prilici misli na izdvojene pastirske 'stanove' (torove?) na padinama U ke gdje su se svinje dr~ale na prirodnoj ~irovoj paai: - Da mozi svaki voholo svojeh atancij gojit ~iri i hrasti& [3v/pas.4]. S obzirom na zabranu dr~anja bilo kakve stoke unutar grada, nije neobi no ato se u Statutu spominju vanjske staje i zabrana sje e oko njih: - Ki bi sekal stajah i okole staji, da plaa penu od L. 40& [4r/pas.5]; - & Zvan staji, ki bi va njih sekal prez dopuaenja& [9v/pas.2]; - & za svaku krau koja se dogodi& u atali& [Lj-6r/1]. Milovi smatra da se navedene odredbe ne odnose na staje ve na 'drveni plot' (prema tal. staggio = palica, aipka), ato se ne ini uvjerljivim. Agrarni krajolik, zaatita okoliaa. - Nekoliko odredbi Statuta bavi se zaatitom auma, posebno oateivanjem i neovlaatenom sje om hrasta ('prez licencije'): - & ki bi belili, zikidevali ale rezali hraste, ~iri i ostala dreva, da ima platit penu L. 8 i takovu akodu [5v/pas.6]; nadalje: - & ako bi ki sekal kakovo dervo plodno ili ~ir drugomu& [4r/pas.4]; - Ako bi ki sekal hrasti ili dreva va tujem, ili kmeskem prez licencije budisi dervo ke sorti mu drago& [6v/pas.2]. Sli no se ka~njavalo uniatavanje braljana (!): - & ki bi sekal beraljan ili ga obelil& [4r/pas.5]. U popisu kmetskih obligacija spominje se davanje svake desete mjere vina [1v/pas.2], a i na joa nekim mjestima u Statutu vino se usputno spominje ato posredno potvruje postojanje vinograda. Izrijekom se utvruju kazne za sje u loze: - Ki bi v loze sekal& plaa penu aoldini 32& [6v/pas.4]; - & da nimaju sei terse va vinogradeh i sadit uliki& [19v/t .16]. Ka~njavala se i nedopuatena ispaaa & va vinogradeh& [2v/pas.4; 4v/pas.6]. Zanimljivo je da Milovi smatra da se pojam 'v loze' ne odnosi na trsove u vinogradu ve na sje u aume imenom 'Loza'. Takoer se navode i vonjaci, posebice zaatita stabala breskve: - I ki bi sekal breakeh& [6r/pas.4]. Statut je propisivao godianja ograni enja ispaae na komunalnim livadama: - Livade pod U kom stoje pod zabranom od dana Velike Gospe do prvog punog mjeseca& [Lj-5r/2]; u rije kom rukopisu: - & da se imaju branit i uvat sino~eti do svete Marije od aetembra i druge vanske paaiaa& [5v/pas.3]. - Ako je netko uaao na livadu u zabranu od Tijelova do dana sv. Andrije i tamo dr~i stoku, ka~njava se sa 16 soldina. [Lj-5r/t .1]. `to je sve od ~itarica i drugih kultura uspijevalo na obraenim poljima taksativno je navedeno u popisu obaveza kmetske desetine: - & od svake sorti ~ita, a je od paenice, od pirevice, od er~i ili aegali, od ja mika, od sirka, od ovsa, od ajdi, od prosa, od bara i od svake sorti so iva& [1v/pas.2]; drugdje se joa spominju masline (ulik) [20v/pas.1]. Toponimi. - Statut je i prvorazredni registar najstarijih poznatih toponima moaeni koga podru ja (i aire), pa se tako spominju lokalni nazivi: Balini, Veli Verh, prek Dragi, do Sedla& [5v/pas.4], kao i neke lokacijske odrednice: va more, va porte [5v/pas.5], v potok [5r/pas.1]. Iz daljih se prostora navodi zemljopisno nazivlje mjesta kao ato su: Kastav, Veprinac [1v/pas.3; 6v/pas.6], Podbreg [20v/pas.1], Klana, Grobnik [20r/t .19], v Reki [4v/pas.7, 12v/pas.4], va provincije kranskoj [11v/pas.1; 12v/pas.1], Austrija Ni~nja [13v/pas.1; 16v/pas.4], va Gracu [14r/pas.2] i dr. 8. Zaklju ak Iako je u komparaciji s razvijenim srednjovjekovnim statutima dalmatinskih i obalnih istarskih gradova 'Zakon kaatela Moaenic' opsegom nevelik i u formalnoj strukturi gotovo neureen  ovaj je komunalni akt i u jezi nome, i u pravnom pogledu prvorazredan spomenik hrvatskih obi ajnih regula i lokalnoga medievalnoga prava. Odredbe o gradnji ili sistematizirana urbanisti ka pravila ne postoje kao zasebni dio ovog zakonika, no brojne ad hoc zabilje~ene odluke (o kojima su 'stareji' na upit 'oficija' dali svoj sud) ti u se javnih prostora grada, njihova odr~avanja i na ina koriatenja, a usputno je spomenut i odreeni broj javnih graevina, ato dokumentira funkcionalnu topografiju i posjedovne odnose unutar ovoga maloga srednjovjekovnoga grada. S obzirom da Moaenice zbog povijesne pripadnosti kastavskoj gospoatiji nisu bile samostalna i neovisna komuna, za potpunije razumijevanje njihova pravnog sustava u dijelu urbanisti ko-komunalnih regula potrebno je ukazati i na niz analognih, (ponekad identi nih) odredbi u statutima obli~njih 'liburnijskih' gradia Veprinca i Kastva, kao i na neka komplementarna pravna rjeaenja koja u Moaeni kom zakonu nisu spomenuta, ali su na cijelom podru ju Gospoatije bez sumnje univerzalno primjenjivana. Srednjovjekovni statuti i 'zakoni' openito su najva~niji pisani dokumenti o urbanom formatiranju, fizionomiji i topografiji naaih medievalnih gradova, pri emu uz dominantan udio mleta kih pravnih tradicija diljem Jadrana (s poneato 'habsburakih' pravnih refleksija u Istri i Primorju) autenti nu vrijednost imaju statuti i zakonici pisani davnim hrvatskim jezikom, s velikim udjelom kodificiranih lokalnih obi ajnih normi  poput 'Zakona kaatela Moaenic'. Summary Urbanisti ko-komunalne odredbe u srednjovjekovnom statutu Moaenica Meu pedesetak jadranskih srednjovjekovnih gradskih statuta, po svome arhai nome akavskome hrvatskom jeziku gotovo je jedinstven Zakon kaatela Moaenic (za etak iz 1501., kodifikacija 1627., s dopunama do 1743.). Iako je opsegom nevelik, u pojedinim se njegovim odredbama navode i rudimentarna urbanisti ko-komunalna pravila, vjerojatno naslijeena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga obi ajnog prava. Tako se govori o odr~avanju javnih putova, protupo~arnim mjerama, komunalnoj higijeni, opskrbi vodom, itd. U Statutu se spominju i mnoge onodobne javne graevine: gradske zidine, gradska vrata 's klju em', crkve i kapele, 'pr~un', 'bekarija', luka, mlinice, konobe... Utvruje se nedodirljivost kue, a zabilje~ena je i regula o 30-godianjoj dosjelosti pri stjecanju nekretnina, te pravo prvokupa za prve susjede. Klju ne rije i: srednjovjekovni statuti, urbani razvoj, liburnijske komune, Moaenice, urbanisti ko zakonodavstvo }ivotopis autora Zlatko Kara , dipl. ing. arh. (Vukovar, 1961.); viai predava  na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsa~nu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Uz nastavu na mati nom fakultetu, predavao je na zagreba kome Graevinskom, `umarskom i Filozofskom fakultetu, te na Tehni kom veleu iliatu u Zagrebu. Bavi se istra~ivanjima u domeni povijesti hrvatskog urbanizma i arhitekture te zaatitom graditeljskog nasljea. Sudjelovao je na viae kongresa; objavio je preko 260 znanstvenih, stru nih i popularizacijskih radova. Uredio je brojne knjige i zbornike; urednik je znanstvenog asopisa za arhitekturu i urbanizam  Prostor . Suradnik je na projektima nekoliko instituta. Sudjelovao je u izradi dvadesetak prostornih i urbanisti kih planova svih razina. lan je konzervatorske komisije Ministarstva kulture, te urbanisti ko-arhitektonskih povjerenstava Grada Zagreba i Grada Vukovara.  U programskoj knji~ici 2. meunarodne konferencije  Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okru~enja... , odr~ane u Moaenicama 23.-24. X .2009. u organizaciji Hrvatske sekcije ECOVAS-a, kao i u popratnom zborniku sa~etaka ovo je priopenje bilo najavljeno pod naslovom  Urbanisti ko-komunalne odredbe u srednjovjekovnim statutima malih gradova Moaenica, Veprinca i Kastva . Zbog ograni enog vremena izlaganja i opsega teksta tema je u kona nici fokusirana samo na problematiku moaeni kog statuta ('zakona'), dok e komparativne regule kastavskoga i veprina kog Zakona biti obraene u posebnoj studiji.  ANTE `EPI, Jezik hrvatskih opinskih statuta istarskih i primorskih: Prilog histori koj gramatici hrvatskog jezika, u: Rad JAZU, Zagreb, 295 (1953.), 5-40.  ZLATKO KARA , Urbanisti ko-komunalne odredbe u srednjovjekovnim statutima malih gradova: Moaenica, Veprinca i Kastva, u: 2. meunarodna konferencija Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okru~enja u Primorsko-goranskoj ~upaniji [Sa~eci], Moaenice 23.-24. 10. 2009., (ur.) Biserka Dumbovi Biluai, Zagreb: Hrvatska sekcija ECOVAST-a, 2009., 26-27.  Specifi no za Moaeni ki statut bibliografske se reference navode uz odgovarajue teme u daljnjem tekstu, a za ope i komparativne podatke o kvarnerskim statutima v.: IVAN IVAN I, Tri statuta pisana hrvatskim jezikom u Istri: Statuti sredovje nih gradova isto ne Istre: Kastva, Veprinca i Moaenica (Nekoliko podataka o tim statutima i o nau nim studijama o njima), u: Jadranski zbornik, Rijeka  Pula, VI (1963.-1965.), 483-486.; Statuti, urbari, notari Istre, Rijeke Hrv. Primorja i otoka, katalog izlo~be, (ur.) Danilo Klen, Rijeka: Historijski arhiv Rijeka, 1968.; Statuti, urbari, notari, katalog izlo~be, (ur.) Danilo Klen, Goran Crnkovi, Rijeka: Dr~avni arhiv u Rijeci, 1998.; IVAN STROHAL, Statuti primorskih gradova i opina: Bibliografi ki nacrt, Zagreb: JAZU, 1911.; MARKO KOSTREN I, Statuti istarskih gradova i otoka, u: Suvremenik, Zagreb, XVI (1919.), 541-547.  Izvornik: Dr~avni arhiv u Rijeci (dalje DAR), Zbirka Statuta opina: K-3  Izvornik: Nacionalna i sveu iliana knji~nica, Zagreb (dalje NSK): sig. R 5181  N. }IC,  Moaeni ki statut , u: IX. Program C. kr. Velike dr~avne gimnazije u Pazinu za akolsku godinu 1911./1912., Pazin, 1912., 1-23.  RUDOLF STROHAL, Moaeni ki statut, u: Sdslavische Revue, Zagreb, I (1912.), 656-659, 693-696, 721-728, 747.  KAREL KADLEC, Moaenick statut, u: Rospravy eske akademie& ., Praga, TYida I, islo 53 (1914.), 5-59.  ANTE `EPI, Zakon Kaatela Moaenic, u: Rad JAZU, Zagreb, 315 (1957.), 233-286.  ORE MILOVI, Moaeni ki statut iz 1637. godine, u: Godianjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 23 (1975.), 113-140.  LUJO MARGETI, Srednjovjekovni zakoni i opi akti na Kvarneru [Knjiga prva]: Moaeni ki zakoni i statuti, Rijeka: Adami, Zavod za kaznene znanosti Moaenice Pravnog fakulteta u Rijeci, 2006., 11-76.  Izvornik: Arhiv Republike Slovenije (dalje ARS)  LUJO MARGETI (bilj. 12), 34.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 81, 84.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 87.  V. SIMONITI, Statut Moaenic iz leta 1616., u: Acta Histriae, Kopar, III (1994.), 97-112.  LUJO MARGETI, O novopronaenom rukopisu Moaeni kog statuta, u: Annales, Koper, 6 (1995.); LUJO MARGETI, Moaeni ki statut na njema kom jeziku (1616.), u: Vjesnik Povijesnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 37 (1995.), 23-65.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 77-142.  Izvornik: Hrvatski dr~avni arhiv, Zagreb (dalje HDA), fond Isusova ki kolegij Rijeka: 53, fasc. 20, 128-131.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 149, 150.  DANILO KLEN, Urbar Moaenica iz 1622. godine, u: Liburnijske teme, Opatija, I (1974.), 117-128.; ALBINO SEN I, Moaeni ki urbar iz 1622. godine, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 1 (2004.), 65-76.  LUJO MARGETI, Neobjavljeni rukopis Moaeni kog zakona, u: Fontes, Zagreb, 3 (1997.), 99-113.  LUJO MARGETI, Iz starije pravne povijesti Moaenica, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 1 (2004.), 11-24.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 143-161.  LUJO MARGETI (bilj. 12), pass.  Citirane odredbe Statuta (prema Margetievoj objavi 'rije kog' rukopisa) u ovome su priopenju pisane kurzivom, a uputnice na tekst rukopisnog izvornika ozna ene su u uglatoj zagradi neposredno uz citat, tako da je na prvome mjestu stavljena oznaka stranice manuskripta (odnosno lista r, v), a potom je naveden pasus ili to ka na toj stranici, npr.: [1v/pas.3].  Citati koji su preuzeti iz 'ljubljanskog rukopisa' indeksirani su na isti na in, no s po etnim inicijalom 'Lj', kako bi se razlikovali od 'rije kog' primjerka.  Te su norme dijelom sli ne ili identi ne onima iz Kastavskog urbara sastavljenog 1400., v.: LUJO MARGETI (bilj. 12), 95.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 93.  Margeti smatra da je nova Opinska knjiga otvorena 1465. kada je car Fridrik III. dobio Kastavatinu; v.: LUJO MARGETI (bilj. 12), 94, 95.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 94.  'Ljubljanski' primjerak takoer je pisan obostrano na osam listova (16 stranica) s naslovnim listom i zaklju nom stranicom. Fragmentarni 'zagreba ki' prijepis sadr~i samo dva obostrano pisana lista (predlist i tri stranice).  LUJO MARGETI (bilj. 12), 95.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 87.  Od 10. lista regule su numerirane, no kod svakog novog upisa uvijek iznova od 1.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 28-31.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 79.  LUJO MARGETI (bilj. 12), 31.  ORE MILOVI, Kaznena prava aest sjevernokvarnerskih statuta, Rijeka: Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, 2005. [poglavlje: Moaeni ki statut], 135-176., 164.  ANTE `EPI (bilj. 10), 281.  Opairnije o moaeni koj komunalnoj higijeni v.: ORE MILOVI, O sanitarno-higijenskim propisima Moaeni kog statuta, u: Zbornik radova sa 26. sastanka Nau nog druatva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije u Pore u (30. IX. Do 2. X. 1976.), Rijeka, 1978., 77-86.; ORE MILOVI, Problemi zagaivanja mora i okoline u svjetlu starih statuta kvarnerskog priobalja i aire, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 10 (1989.), 233-250.; ORE MILOVI, Sanitarno-ekoloaki problemi u svjetlu starih sjevernokvarnerskih statuta / Sanitary& [dvojezi no], u: Zbornik sa~etih izlaganja Meunarodnog simpozija iz povijesti medicine  Thalassotherapia 90, Crikvenica, 24.-26. V. 1990., 1.; ORE MILOVI, Sanitarno-ekoloaki problemi u starim sjevernokvarnerskim statutima, u: Acta Facultatis medicae Fluminensis, Rijeka, 15 (1990.), 3-4, 53-56.  ORE MILOVI (bilj. 40), 168, 169.  Opairnije o kaznenom pravu Moaeni kog statuta koje obuhvaa i problematiku javne sigurnosti v.: ORE MILOVI, Delikti protiv ~ivota i tijela u svjetlu propisa Vinodolskog zakona, Kastavskog, Veprina kog, Trsatskog i Moaeni kog statuta, u: Vjesnik Historijskog arhiva Rijeka, Rijeka, 10 (1965.), 61-108.; ORE MILOVI, Sistem kazni u nekim starim hrvatskim statutima (vinodolskom & i moa enikom), u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 3-4 (1967.), 328-360; isto u: Zbornik radova Strojarskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 1970., 69-101.; ORE MILOVI, Sjeverno-kvarnerski statuti i neka pitanja krivi nog prava, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 3 (1982.), 15-68.; ORE MILOVI, Mu enja i sakaenja kao kaznene represije u starim pravnim izvorima Senja, Vinodola, Trsata, Rijeke, Kastva, Veprinca i Moaenica, u: Narodni zdravstveni list, Rijeka, 324-325 (1987.), 8-10.; ORE MILOVI, Kazneno pravo Moaeni kog statuta iz 1637. godine, u: Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeka, Rijeka, 37 (1995.), 147-197.; ORE MILOVI, Kazneno pravo Moaeni kog statuta iz 1637, godine, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 1 (2004.), 25-64.; ORE MILOVI, Kaznena prava aest sjevernokvarnerskih statuta, Rijeka: Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, 2005. [poglavlje: Moaeni ki statut], 135-176.  O urbanom razvoju, arhitekturi i kulturnoj baatini Moaenica opairnije v.: MAKSO PELOZA, }upa Moaenice, informativni vodi , Moaenice, 1970.1, 1984.2; MAKSO PELOZA, Inventar }upe Moaenice (7. XII. 1969.), u: Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, Rijeka, XIV (1969.), 405-432.; ANDRE MOHOROVI I, Stari gradovi kulturno-povijesni fenomen liburnijske obale, u: Liiburnijske teme, Opatija, 1 (1974.), 79-93.; OLGA MAGA`, Prilog verifikaciji urbanog identiteta liburnijskih medijevalnih aglomeracija, u: Pomorski zbornik, Rijeka, 29/1 (1991.), 275-302.; B. F. [BRANKO FU I], Moaenice, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, 1995., 592.; VESNA MUNI, Srednjovjekovno crkveno graditeljstvo moaeni ke ~upe, u: Croatica Christiana Periodica, Zagreb, 51 (2003.), 11-26.; VESNA MUNI, Sakralna arhitektura isto noistarskih komuna od XII. do XVIII. stoljea: prilog spomeni koj topografiji, Zagreb: Alfa, 2005., 136-152.; OLGA MAGA`, Prilog verifikaciji urbanog identiteta Moaenica, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 5 (2008.), 31-57.; NATA`A JAK`I, ALAN BRAUN, Rezultati terenske nastave graditeljskog naslijea u Moaenicama (2004.-2007.) Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu: temelj projekta  Moaenice  ~ivi grad muzej , u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 5 (2008.), 17-30.; SUZANA SUDEC, Glagoljica u ~upi Moaenice, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 5 (2008.), 59-86.; VESELJKO VEL I i dr., Moaenice  ~ivi grad muzej, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 5 (2008.), 171-348.  ORE MILOVI (bilj. 40), 158.  O povijesnome moaeni kom groblju v.: ALBINO SEN I, Kosnica  staro moaeni ko groblje, u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 5 (2008.), 101-112.  O moaeni kome toau v.: BO}O PER`I, VLADO PER`I, Ulike su hitile  Najstariji  gradski moaeni ki toa, u: Dometi, Rijeka, IV/3 (1971.), 87-91; isto u: Moaeni ki zbornik, Moaenice, 5 (2008.), 113-122.  ORE MILOVI (bilj. 40), 147.  Opairnije o zaatiti moaeni kih auma i drugih agrarnih kultura v.: STJEPAN FRAN I`KOVI, Zaatita auma u propisima Moaeni kog statuta, u: Jadranski zbornik, Rijeka  Pula, VI (1963.-1965.), 381-392.  ORE MILOVI (bilj. 40), 157.  Openito o povijesti i pravnom polo~aju Moaenica v.: IVAN KUKULJEVI, Razvod medjah medju Moaenicami i Ko~lakom u Istri, u: Acta Croatica. Monumenta historica Slavorum& , Zagreb, I (1863.), 46-47.; . `URMIN, Razvod mea moaeni kih i ko~la kih, u: Monumenta historico-juridica& , Zagreb, VI (1898.), 100-102.; K. KADLEC, Iz istorije opine Moaenica, u: Rad JAZU, Zagreb, 203 (1914.), 128-134.; RUDOLF STROHAL, Moaenice (Biljeake iz XV., XVI. i XVII. vijeka), u: Zbornik za narodni ~ivot i obi aje Ju~nih Slavena, Zagreb, XXIX/2 (1934.), 148-160.; MAKSO PELOZA, Bibliografija Moaenica, u: Jadranski zbornik, Rijeka-Pula, VIII (1970.-1972.) [1973.], 281-304.; LUJO MARGETI, Neka pitanja razvitka srednjovjekovnih liburnijskih opina, u: Liburnijske teme, Opatija, I (1974.), 95-116.; LUJO MARGETI, Neka pitanja razvitka srednjovjekovnih liburnijskih opina, u: Dometi, Rijeka, 7 (1974.), 6, 5-24.; DARINKO MUNI, Skica za portret isto noistarskih kvarnerskih srednjovjekovnih komuna od XV do XVII stoljea, u: Acta Histriae, Koper, 1994., 83-96.     PAGE  PAGE 20 ZLATKO KARA : Urbanisti ko-komunalne odredbe u srednjovjekovnom statutu Moaenica |9999999: :":$:H:J:~::;; ;,;.;4;<;n;;;<<<<= = ===== =ѺƁƁuiuܘƘ]hMch:5OJQJhMch?6OJQJhMch"=6OJQJhMchaOJQJhMcha5OJQJhMch"=OJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMch"=5OJQJhMch?OJQJhMch ?OJQJhMch0OJQJhMch ?6OJQJhMch^6OJQJ$ =<=>=D=*>L>X>\>>>*?4????@:@<@>@P@R@V@X@Z@@@@@@Ǽwwk_TIhMchhOJQJhMch^OJQJhMch^6OJQJhMchu^6OJQJhMchS OJQJhMch2qbOJQJhMch2qb6OJQJhMchms*6OJQJhMch2)6OJQJhMch?OJQJhMch0OJQJhMcha6OJQJhMch2)OJQJhMch/8OJQJhMch:5OJQJhMchaOJQJ@@@@@@&A*A>A@ADAFAHAvAxAAAAAAAAAABlBBްǼwk`wUJhMch{WOJQJhMch2qOJQJhMch5CQOJQJhMchRYg6OJQJhMchRYgOJQJhMchp OJQJhMchRYg5OJQJhMcha5OJQJhMch2qbOJQJhMch$l6OJQJhMch$lOJQJhMch0OJQJhMchh6OJQJhMchu^6OJQJhMchhOJQJhMch?OJQJBBBBTCCCCCCCCCDDDDDDRD^D`DDEEEEE,FȼԦԚvk`ԼԦUIhMch:6OJQJhMchIOJQJhMch5CQOJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMch{W5OJQJhMch:5OJQJhMchL5OJQJhMchSOJQJhMch0OJQJhMch{W6OJQJhMchRYg6OJQJhMch{WOJQJhMch2qOJQJhMchDOJQJhMch5OJQJCCEFHJ\J LMPlQRSTXY`Z[\]^ $dha$gd $dha$gdSt $dha$gdsU $dha$gdS $dha$gd_s $dha$gdI $dha$gdk-,FjFlFnFFFFGZGGGGGH0HHHHHH*I,IDIFIhIIIIJJ"JѻƻƻwwwlwcWhMch{W6OJQJh_s6OJQJhMchu^OJQJhMch{WOJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMch{W5OJQJhMch5OJQJhMch@ROJQJhMchIOJQJhMchSOJQJhMch:OJQJhMch0OJQJhMch:6OJQJhMchL6OJQJ"J&JBJDJXJZJ\JJ`KKKKK L LLLLL L0L2L\LLLLMƾ{od{YYNYCYhMch5OJQJhMchKOJQJhMchLOJQJhMchp OJQJhMchp 5OJQJhMch{W5OJQJhMch:5OJQJhShSOJQJhp=OJQJhnxFOJQJh_sOJQJhSOJQJh{WOJQJhMchSOJQJhMch{WOJQJhMch0OJQJhMch{W6OJQJhMchu^6OJQJM4MHMJMNMTMbMpMMMMMNNNTNVNXNlNrNNOO(O*O.O0Ochccccccdddddddddȿߜ}r}}}fVF}hMchn5CJOJQJaJhMchOJ5CJOJQJaJhMchn5OJQJhMchYOJQJhMchk-OJQJhsiOJQJhMchk-5OJQJhMch{OJQJhMchf16OJQJhMch{6OJQJhsi6OJQJhMchk-6OJQJhMchSOJQJhMchf1OJQJhMchbOJQJhMch5OJQJddeeee*eeeeeeehffffffffffff$gxgzggggggggghhhiiȼԱԦԱԐymhMchW(6OJQJhMch#&6OJQJhMchDOJQJhMch#&OJQJhMchW(OJQJhMch5CQOJQJhMchS7YOJQJhMchp 5OJQJhMch"5OJQJhMchS8OJQJhMchk9OJQJhMchOJQJhMch"OJQJ(iiiiiViliii2j4j8jjjjjjjj*k.k@kDkHkJkkkkkdlrllԾߜymyybVbhMchT=6OJQJhMchT=OJQJhMch(6OJQJhMch(OJQJhMchS 6OJQJhMch5CQ6OJQJhMchS OJQJhMchnOJQJhMchn6OJQJhMch"OJQJhMch5CQOJQJhMchS7YOJQJhMchS8OJQJhMch#&OJQJhMch0OJQJllllmm@mpmxmzmmnnnnnoxo|oooo`pvpxpzppppp(q*qq@qqqqq$rbrrrrrrrs$s(sjssssssstt tPtRt߾ߧߧߑyncnWncKhMch5CQ6OJQJhMch i&6OJQJhMch*OJQJhMch i&OJQJhMchB86OJQJhMchn6OJQJhMchOJQJhMch+=OJQJhMchj$5OJQJhMchUOJQJhMch5CQOJQJhMchiOJQJhMch0OJQJhMchj$OJQJhMchnOJQJhMch>WOJQJRtntrtttttttuuuuuuuuuvvdhgd>dhgd*I $dha$gd*I $dha$gdi $dha$gdk-vwwwwwwxxxxyyyyyyy"z2zzz{{{<|D|J|^|`|b|ǻҙvj_S_ǂhMchNl6OJQJhMchNlOJQJhMchi6OJQJhMchi5OJQJhMchiOJQJhMchW(6OJQJhMch ZOJQJhMch0OJQJhMch'6OJQJhMch>W6OJQJhMch*OJQJhMch'OJQJhMch#&OJQJhMchnOJQJhMchn6OJQJb|r|}}}}.~P~T~f~x~|~~~~@BRVfjlz|~ܹܹ茹vk_SkܹhMch*6OJQJhMchNl6OJQJhMchNlOJQJhMchrbOJQJhMchStOJQJhMchSt6OJQJhMch*OJQJhMch&OJQJhMch'OJQJhMch0OJQJhMch Z6OJQJhMch'6OJQJhMch6OJQJhMchOJQJhMch5OJQJ 8:LNbdhȀ̀ƻƥƚwƥlaUahMchh6OJQJhMchhOJQJhMch*OJQJhMch_6OJQJhMch*OJQJhMch Pk6OJQJhMch PkOJQJhMch_OJQJhMchbOJQJhMch&OJQJhMch0OJQJhMchb6OJQJhMch&6OJQJhMchSt6OJQJhMch i&OJQJ! ́‚Ȃʂ̂ TNt҄4f²{o{d{{{{YhMch?OJQJhMchy{OJQJhMch:6OJQJhMch-4OJQJhMch7oOJQJhMchz=OJQJhMch:OJQJhMchsGOJQJhMch?5CJOJQJaJhMchu!5CJOJQJaJhMchOJ5CJOJQJaJh>OJQJhMch*IOJQJhMchOJQJ""$Nz|ԇP`xΊҊԊ֊؊6@lnprtøθΗsgh7oCJOJQJaJh=4CJOJQJaJh 5CJOJQJaJhMchDOJQJhMchnOJQJhMchy{OJQJhMch\OJQJhMch\sOJQJhMch72OJQJhMch7oOJQJ!jhMch\0JOJQJUhMch:OJQJhMch-4OJQJ&t @DRhؒ "*.tz$bdh︩}qeP(hqh8@5B*CJOJQJaJphhsVYCJOJQJaJh=4CJOJQJaJ"h+9h[56CJOJQJaJh[6CJOJQJaJhx;6CJOJQJaJhx;hx;CJOJQJaJh+9h[6CJOJQJaJhP+hP+:OJQJhP+hP+5;OJQJhP+6CJOJQJaJhP+hP+6CJOJQJaJxz`bdfhģ̯$a$gdMc$a$gdMcgdC$a$gd=4gd=4gd[$a$gd[gdP+$a$gdP+4JTdT4zģز؟ؗncWcKcCcncWchNCJaJhMchN:CJaJhMchN6CJaJhMchNCJaJ!jhMchN0JCJUaJh"5hC5CJOJQJaJhCOJQJhOJQJ%hqh0B*CJOJQJaJph%hqh8@B*CJOJQJaJph%hqh B*CJOJQJaJph%hqh=4B*CJOJQJaJph(hqh=45B*CJOJQJaJphģƣ8|zF,@̯ί@(|~αޱ زPRTֵصڵܵ<V&зNPtǿdzdzdzdzdzdzdzdzdzdzdzdzhNhMchN6CJaJhNCJaJhMchNCJaJ!jhMchN0JCJUaJhMchN6 hMchNjhMchN0JUE̯|RڵNtP2vN&,$a$gdMc$a$gdMctv¹&FPRʻֻ24vx"6NPd$&(,.lnZ\"$^`TNZ˿˿˿˿˿hhN6hMchN6hMchN6CJaJhMchNCJaJ!jhMchN0JCJUaJ hMchNhNjhMchN0JUE,lZ"^R $a$gdI$a$gdMc $dha$gdMc$a$gdMcZtNPRT:~~n>$8Jx|>.ٷٷ뙥h,hN6CJaJhN6CJaJhNCJH*aJ!jhMchN0JCJUaJhNjhMchN0JU hMchNhMchNCJaJhNCJaJhMchN6CJaJ<l>bTX  FZj*6".8lj~ѷѯhy(hNCJaJhN6CJaJhNCJaJ!jhMchN0JCJUaJhShN6hy(hN6hMchN6jhN0JUhNjhMchN0JU hMchNhMchN6CJaJhMchNCJaJ3  "468Pnh]hgd=4 &`#$gd@gd\$a$gd\$a$gdMc$a$gdMc~  "$0248:FHLNPln¾zzjh"5hC5CJOJQJaJhN:CJOJQJaJh=4hN:CJOJQJaJhN0JmHnHu hN0JjhN0JUjhOLUhOLhNh8nhNCJaJhghNCJaJhN6CJaJhNCJaJhMchN6CJaJhMchNCJaJ'gdC,1h. A!"#$% DyK zlatko.karac@inet.hryK 8mailto:zlatko.karac@inet.hr@@@ hNormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa6U@6 h Hiperveza >*B*ph:@: =4 Zaglavlje  p#8 @8 =4Podno~je  p#2)@!2 =4 Broj stranice>@2>  Tekst fusnoteCJaJ>&@A>  Referenca fusnoteH*  f  5I\ql~J`vFLQ SU #!%&!'+,>033FHT\m!osJyy}~  !"#$%&'()*+,-./01234l x5 ~ 8  r P t 1Pn<?_,Rq}$$.%&!&& '-+0+~-D,zBo,Wt? i j YImn|t VE! # # # #-##%='(***+b-V/[1\1j1k1?233J44556C77w8::?;;<=> @ @,@-@AABB.CqCDEEFFgGbHH7II JSJLKKK+L,L9L:LLMbN OOQRSS=TTLU?VVpWWDXY)Zp[+\\\]]b^^W__`a.bfbbcddeBfOgh.hiikkSllTm@oo0ppUqqr sst ueufu|u}uJvGwwxxiyz={m{{|}N}}~*~s~S1Jwxy˄vl789:BC01234EԑՑ֑בCO \UW͝I'Kt'ɣEe6ͦ)EFGHSTuַ׷¸ (7{|000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000-+@0I00@0I00@0I00@0I00@01@0@0@0@0@0@0I00  wwwwwzb LV !V#(&*/1x468<@VFHK$NdRY4]V_a&glrfw{Z΍<LV|9 =@B,F"JM@O$SXZ\`bdiln<XC^Tv̯,dho| !e~X !z!!_hENqzaiP[dmnz    % s  T ^  w NY &-;AOTbixBN!)PXgoZc&-1<s{?KBMV`w| b!j!z!!"&"""""""""""?#J#%%q'{'''''((()&).)C)N){)~)))))))**D*F*P*S*T*\*h*j*********+++,o,w,--5-9-G-O-]-`---. . . ...*.1..... / /@/B/V/^/r/|///00000000000000001!1k1u1,303A3C3K3R3Y3_3n3s3t3{3333344444444444515=5q5|55555!6$6(6.6;6B6C6I6~6666N7W7|777778::3;;;K;S;U;X;Y;[;q;{;;;;;;;<<<<<<<== =#=(=*=,=0=6=C=H=`=e=g=j=====>>>>>>>?? ?"?&?C?K?@@)A0A1A6A:AFAMATAUAYA_AeAzA~AAABB0C2C6CN?NFNJNONZN\NNNNO_OaOOOOOOOOOOOOOpPzP QQQ$Q(Q1Q?QJQNQUQQQ SSSS.S2SKSMSQSSSSSSSSSSSSSSSaTlTTTTTwUyUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVV"VVVVVVVVVVVVVVVVWWWWW4W6W:W?W@WDWOWUW[WbWWW:XGTZēϓ=FSY _iagt}(+Ϙט3APSgq eo{ڛ *ܜ#,ޝ #+t8<˟ϟR\wΠ٠5>CMW`ݡ6:VZgoˤܥ '+¦ަ$nxȧɩѩ,<ɪʪѪҪݪFQRXenʮծOZw˯ޯ(2}ǰаȱ*+73=GOPZ[dJSXbluڴ5>V`jsʵӵ)3<eiŶҶܶ aklolwӸ׸ 39:?@KNVhp|ùιѹڹ*2:C'0ɻԻ.: qz|yzABno+,VWst> ? h j XYHIln{|st  UVD!E! # #,#-###%%<'='((****++a-b-U/V/Z1\1i1k1>2?23333I4J444555566B7C777v8w8::::>;?;;;<<==>> @ @+@-@AAAABBBB-C.CpCqCDDEEEEFFFFfGgGaHbHHH6I7III J JRJSJKKLKKKKK*L,L8L:LLLMMaNbNO OOOQQRRSSSSV?VVVoWpWWWCXDXYY(Z)Zo[p[*\+\\\]]a^b^^^V_W___``aa-b.bebfbbbccddddeeAfBfNgOggh-h.hiiiikkkkRlSlllSmTm?o@ooo/p0pppTqUqqq~rr s ssstt u udufu{u}uIvJvFwGwwwxxxxhyiyzz<{={l{m{{{||}}M}N}}}~~)~*~r~s~RS01IJvyʄ˄uvkl6:AC/4DEӑבّBENQÙ [^TWVY̝ϝHK&)JMߟ sv&)ȣˣDGdg58̦Ϧ(+DJRVtwշٷĸ '67z|`aij3 ; _fY[lm # #))..00CCZZhh-hiiioo!o"os sssbtbtttxy֑ב 'zב |@zk4KB@,9e.$e /t+08,C,+:A@M vjr?her ^&:Y^]=dgI7NlB|bY 6^  m p 2 hz?< u" IXUmVB),IDYeqf,O[V(sGcWONzU)k@wTz, D !"#+#+#cD#$=$j$Q% i&p3'W(y("0)i)ms* +P+Y+d-E.%/e6/eG/SH/E`/I0_0 p0 1f116o17282T3d34-45-E5O5R6>m6;71>7B7/878B8S8g8k9::":Bd:;x;h<%<='==+=T=p=z=%>1g>@8@nAQwA;BB&B[BC%CeDE?Ed1E9ENE^E[FnxF_GH,H%JYJ_KKXVKwLzL.M>NNQNNP[yP5CQHRSxS T+TWiTWHXWEjW{W}WS7YNYsVYlY Zu8Z2[L[3[[-\uK\R\y\5]`X]P[],^^.0^z^'_";_y_5`;`6u`,wab2qbvb mc}cMd!ef(g)WgRYgh i Pkgk\ll$lAlf`lRln8n7oCo>q2q)qDqsGsHs_s-lstt;tUesi(Rd_s*>S C=4F!s0 T}+?rbns{k"5S!g{u/@72)OLsU] WW[g@>&sy=@RSC/HOJ@w|3)\s4'M{Q z"?_B Z 6iT _>4nKq "S?7b2"&,EglxU/P`eju!48@9\js+Owz[?*ISb800:{bj'wRXYswY>B0^hn ?'H}=c;! )T+8(Nq45/rac?y{} "=dEF rGK2+9R_Nu Ri]<j__(<U k-D7ux P`4a2vkTc%J]-><-HMc>n&-0!PgaV}#&,mVp|3\z-0jX.@*YC9 S!I2OL_Ya/p m -St 'AR ?*?9@EIeX[@mmDGGmmP !"#$%)*+/078:;<?@ABCDEFLPQRSWZ\]_~ "$&(,2:<@FJLNPRZ\^fhvx|~8UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Trebuchet MS?5 z Courier New;Wingdings"1\ֆ* |J|J!4d2QHP ?Ky2 MoaeniceZlatkoZlatko$      Oh+'0p   , 8 DPX`h MoeniceZlatkoNormalZlatko285Microsoft Office Word@k2@@-|՜.+,D՜.+,D hp  J  Moenice Naslov 8@ _PID_HLINKSApemailto:zlatko.karac@inet.hr5  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"$%&'()*,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry FPData #1Table+WordDocument.DSummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uCompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q