Naslov
Utjecaj redateljskih poetika na formiranje riječkoga nacionalnoga glumišta (1946. - 1980.)
(Impact of the Producers' Poetics on the Formation of Rijeka's National Theater (1946 - 1980))

Autori
Rosanda Žigo, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.04

Godina
2012

Stranica
466

Mentor
Car-Mihec, Adriana

Ključne riječi
dramska režija; dramski tekst; hrvatsko glumište; ideologija; kazališna historiografija; mizanscena; redateljske poetike; riječko nacionalno glumište; semiotika kazališta; talijanske kazališne družine
(Croatian theater; drama production; dramatic work; ideology; mizanscene; producers' poetics; Rijeka’s national theater; semiotics of theater; theater history; the Italian theater company)

Sažetak
Dosadašnja teatrološka istraživanja usredotočena na problematiku povijesti hrvatskoga teatra oskudijevaju činjenicama o nastanku, razvoju i opstanku riječkoga glumišnoga, odnosno kazališnoga života. Ovom će se doktorskom disertacijom, koja svoju teorijsku osnovu temelji na suvremenim postavkama povijesti i semiotike kazališta, nastojati odrediti uloga i značaj riječkoga teatra u kontekstu hrvatskoga glumišta, odnosno izvesti slika različitih redateljskih poetika što su obilježile djelovanje ansambla Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca u razdoblju od 1946. do 1980. godine. Kako bi se prikazao razvojni tijek ovoga glumišta važno su polazište, izuzev teorijskih radova De Marinisa, Kowzana, Szondija, Dorta, Veinsteina, Pavisa, Lehmanna, Fischer-Lichte, Übersfeld, Eca, Chinoy, Roacha, Panovskoga itd., i relevantni teatrološki tekstovi autora: N. Batušića, S. Batušića, A. Car-Mihec, D. Crnojević- Carić, D. Gašparovića, B. Gavelle, B. Hećimovića, R. Lazića, A. Lederer, J. Lešića, N. Palinić, V. Perkovića, Đ. Rošića, M. Vanina, B. Senkera, A. Bogner-Šaban, V. Zuppe, itd. Polazeći od pretpostavke kako je pitanje formiranja jednoga teatra definirano političkim, socijalnim, odnosno estetskim kriterijima, u središte istraživanja ovoga rada postavit će se jednakopravni položaj teksta kulture i teksta predstave, a kazališni fenomen sagledati kao hibridnu mješavinu tradicije i inovacije, već rečenog i još neizrečenog. U navedenu kontekstu redateljske poetike koje su obilježile rad riječkoga dramskog ansambla druge polovice dvadesetoga stoljeća predstavljaju s jedne strane kazališne (ali i kulturne) kodove svoje epohe, a s druge, pak, omogućuju restrukturiranje odnosno pojedinačnu aktualizaciju temeljem koje je moguće sagledati i razjasniti značajnije trenutke u povijesti ovoga teatra. Nedostatak cjelovite studije o razvoju i djelovanju kazališta u Rijeci rezultirao je u dosadašnjim teatrološkim istraživanjima stvaranjem uvelike provincijske predodžbe o ovome glumištu. Predloženom doktorskom disertacijom utvrdit će se položaj riječkoga teatra i njegova uloga u hrvatskoj kazališnoj stvarnosti uopće. Jednako tako, rad može poslužiti i kao poticajna studija za istraživanje djelovanja i drugih ogranaka riječkoga HNK Ivana pl. Zajca, primjerice ansambla talijanske drame, baleta ili pak glazbenoga kazališta koji bilježi izuzetno bogatu i estetski značajnu tradiciju na ovim područjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA