Naslov
Transnacionalni socijalni prostori: od obitelji do zajednica
(Transnational social spaces: from families to communities)

Autori
Kuti, Simona ; Božić, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Godišnja konferencija Hrvatskoga sociološkog društva 2012., knjiga sažetaka / Čaldarović, Ognjen ; Žažar, Krešimir - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2012, 31-31

ISBN
978-953-6552-77-1

Skup
Godišnja konferencija Hrvatskoga sociološkog društva 2012.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.06.2012. - 02.06.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
transnacionalni socijalni prostori; transnacionalne obitelji; transnacionalni krugovi; transnacionalne zajednice; migrantske skupine u Hrvatskoj
(transnational social spaces; transnational families; transnational circuits; transnational communities; migrant groups in Croatia)

Sažetak
Unutar društvenih znanosti sve je rasprostranjenija ideja o neadekvatnosti koncipiranja društva kao entiteta podudarnog s granicama nacije-države. Unutar kritike „metodološkog nacionalizma“ naglašava se važnost transnacionalnih fenomena i procesa u suvremenim društvenim znanostima, uključujući i područje istraživanja migracija u sklopu kojeg se također razvijaju novi pristupi i koncepti zajednice. U usporedbi s konceptom „transnacionalizma“, koncept „transnacionalnog socijalnog prostora“ doživio je znatno umjereniju proliferaciju i nekritičku upotrebu, iako ni on nije jednoznačno definiran. U upotrebi su mnogi sinonimi – npr. „transnacionalna socijalna polja“ (Basch i sur., 1994), „transnacionalni socijetalni prostori“ (Pries, 2008), „transnacionalne socijalne formacije“ (Guarnizo, 1997) – i različite definicije transnacionalnih socijalnih prostora. U izlaganju se oslanjamo na Faistovu (2000a, 2000b) konceptualizaciju transnacionalnih socijalnih prostora u području sociologije migracija i transnacionalnih studija. Za razliku od ranijih nediferenciranih pristupa, Faist uvodi model transnacionalnih socijalnih prostora koji variraju od transnacionalnih obiteljskih grupa preko transnacionalnih krugova do transnacionalnih zajednica, a razlikuju se prema dominantnom mehanizmu integracije (recipročnost, razmjena, solidarnost). U izlaganju ćemo prikazati primjer istraživanja transnacionalnih socijalnih prostora albanskih, bošnjačkih i kineskih migranata u Hrvatskoj u kojemu je primijenjen takav model. Unatoč naglasku na migrantske veze i aktivnosti preko granica nacija-država, lokalni fenomeni i klasične teme istraživanja sociologije migracija poput integracije, diskriminacije i rasizma, kao i politikâ integracije i multikulturalizma, i dalje zaslužuju pažnju istraživača što potkrepljuju i iskustva migranata u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA