Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 582623

Spinoza, Baruch (Benedictus) de


Labus, Mladen
Spinoza, Baruch (Benedictus) de, 2007. (natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.).


CROSBI ID: 582623 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Spinoza, Baruch (Benedictus) de

Autori
Labus, Mladen

Izvornik
Enciklopedija (Opća i nacionalna u 20 knjiga)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.

Godina
2007

Ključne riječi
Bog; priroda; etika; razum; metoda; determinizam; intuicija; spoznaja; ljubav
(God; nature; ethics; reason; method; determinism; intuition; cognition; love)

Sažetak
Spinoza, Baruch (Benedictus) de (1632-1677), nizozemski filozof. Uz Descartesa i Leibniza, najznačajniji predstavnik europske racionalističke filozofije. Zbog svojih kritičkih i racionalnih teza izopćen iz židovske zajednice i proganjan, ali do kraja života nepotkupljivo zadržava svoju intelektualnu i moralnu neovisnost. Studirao Bibliju, Talmud, skolastičku i neoplatoničku filozofiju, a osobito su na njega utjecali Descartes te Hobbes. Svojom panteističkom metafizikom i antropologijom u djelu Etika, geometrijskim redom izložena, zasniva novu sliku čovjeka. Budući da su Bog i priroda jedno (Deus sive natura), to se i njihova spoznaja može dosegnuti matematičkom metodom (more geometrico). Spinozin monistički determinizam određuje Boga ili prirodu kao uzrok samoga sebe (causa sui) koji stvara (natura naturans), a stvorenu prirodu kao natura naturata. Bog je beskrajna supstancija s beskrajno mnogo atributa, a naš razum spoznaje samo protežnost i mišljenje. Po Spinozi ˝red i veza ideja isti su kao red i veza stvari˝, pa je to i osnova svekolike spoznaje. Najviši je oblik spoznaje intuitivna spoznaja Boga, kao ljubav prema njemu (amor Dei intellectualis), koja znači apsolutni mir i nepomućenost duše, oslobođene strasti. Spinozin je glavni etički ideal prevladavanje strasti, kao i svih vrsta predrasuda, koje ljudima i narodima oduzimaju slobodnu upotrebu njihova najvišeg dobra - razuma, dovodeći ih do neprijateljstva i mržnje. Iako umnogome određen duhom svoje epohe, Spinoza je dao zadivljujući prinos slobodi i snazi ljudskog mišljenja. Utjecao je na mnoge mislioce i umjetnike kao što su Leibniz, Fichte, Schleiermacher, Schelling, Herder, Goethe, Hegel i dr. Ostala djela: Principi filozofije Renea Descartesa ; Teološko-politički trakta ; Politički traktat.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekti:
100-1001172-1067 - Identitet Drugih u Republici Hrvatskoj (Labus, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)

Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Profili:

Avatar Url Mladen Labus (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Labus, Mladen
Spinoza, Baruch (Benedictus) de, 2007. (natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.).
Labus, M. (2007) Spinoza, Baruch (Benedictus) de. Enciklopedija (Opća i nacionalna u 20 knjiga). Natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl..
@unknown{unknown, author = {Labus, Mladen}, year = {2007}, keywords = {Bog, priroda, etika, razum, metoda, determinizam, intuicija, spoznaja, ljubav}, title = {Spinoza, Baruch (Benedictus) de}, keyword = {Bog, priroda, etika, razum, metoda, determinizam, intuicija, spoznaja, ljubav} }
@unknown{unknown, author = {Labus, Mladen}, year = {2007}, keywords = {God, nature, ethics, reason, method, determinism, intuition, cognition, love}, title = {Spinoza, Baruch (Benedictus) de}, keyword = {God, nature, ethics, reason, method, determinism, intuition, cognition, love} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font