Pregled bibliografske jedinice broj: 582623
Spinoza, Baruch (Benedictus) de
Spinoza, Baruch (Benedictus) de, 2007. (natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.).
CROSBI ID: 582623 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Spinoza, Baruch (Benedictus) de
Autori
Labus, Mladen
Izvornik
Enciklopedija (Opća i nacionalna u 20 knjiga)
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.
Godina
2007
Ključne riječi
Bog; priroda; etika; razum; metoda; determinizam; intuicija; spoznaja; ljubav
(God; nature; ethics; reason; method; determinism; intuition; cognition; love)
Sažetak
Spinoza, Baruch (Benedictus) de (1632-1677), nizozemski filozof. Uz Descartesa i Leibniza, najznačajniji predstavnik europske racionalističke filozofije. Zbog svojih kritičkih i racionalnih teza izopćen iz židovske zajednice i proganjan, ali do kraja života nepotkupljivo zadržava svoju intelektualnu i moralnu neovisnost. Studirao Bibliju, Talmud, skolastičku i neoplatoničku filozofiju, a osobito su na njega utjecali Descartes te Hobbes. Svojom panteističkom metafizikom i antropologijom u djelu Etika, geometrijskim redom izložena, zasniva novu sliku čovjeka. Budući da su Bog i priroda jedno (Deus sive natura), to se i njihova spoznaja može dosegnuti matematičkom metodom (more geometrico). Spinozin monistički determinizam određuje Boga ili prirodu kao uzrok samoga sebe (causa sui) koji stvara (natura naturans), a stvorenu prirodu kao natura naturata. Bog je beskrajna supstancija s beskrajno mnogo atributa, a naš razum spoznaje samo protežnost i mišljenje. Po Spinozi ˝red i veza ideja isti su kao red i veza stvari˝, pa je to i osnova svekolike spoznaje. Najviši je oblik spoznaje intuitivna spoznaja Boga, kao ljubav prema njemu (amor Dei intellectualis), koja znači apsolutni mir i nepomućenost duše, oslobođene strasti. Spinozin je glavni etički ideal prevladavanje strasti, kao i svih vrsta predrasuda, koje ljudima i narodima oduzimaju slobodnu upotrebu njihova najvišeg dobra - razuma, dovodeći ih do neprijateljstva i mržnje. Iako umnogome određen duhom svoje epohe, Spinoza je dao zadivljujući prinos slobodi i snazi ljudskog mišljenja. Utjecao je na mnoge mislioce i umjetnike kao što su Leibniz, Fichte, Schleiermacher, Schelling, Herder, Goethe, Hegel i dr. Ostala djela: Principi filozofije Renea Descartesa ; Teološko-politički trakta ; Politički traktat.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001172-1067 - Identitet Drugih u Republici Hrvatskoj (Labus, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Mladen Labus
(autor)