Pregled bibliografske jedinice broj: 582539
Dama iz Čikata
Dama iz Čikata, 2012. (izložba).
CROSBI ID: 582539 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dama iz Čikata
(The Lady from Čikat)
Autori
Blečić Kavur, Martina
Izvornik
Lošinjski muzej, Lošinj
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izložba
Godina
2012
Ključne riječi
Hrvatska; otok Lošinj; Čikat; starije željezno doba; antropomorfna sitna plastika; orijentalizirajući stil; etruščanska skulptura; ikonografija; socijalni status; ritual; koncept specifičnog subjekta
(Croatia; island of Lošinj; Čikat; Early Iron Age; small anthropomorphic figurine; Orientalizing style; Etruscan sculpture; iconography; social status; ritual; concept of the specific subject)
Sažetak
Dama iz Čikata vrlo je zanimljiva i nadasve jedinstvena antropomorfna keramička plastika koja potječe iz Čikata na otoku Lošinju. Nažalost, arheološki kontekst njezina nalaženja nije uopće poznat. No, smatra se da je kao pojedinačni nalaz nađena 1975. godine, pretpostavlja se, prilikom gradnje turističkog kompleksa Villa Diana, uz sami obalni dio jedne od najljepših uvala na prostoru otoka Lošinja. Riječ je o keramičkoj figurici koja je jedinstveni poznati primjerak na prostoru željeznodobnih kultura istočne obale Jadrana. Ta sitna, puna plastika obilježava statuu visine 10, 4 cm, najveće širine u predjelu ramena od 6, 6 cm, te promjera glave od 4, 8 cm. Dama iz Čikata frontalna je, apstraktna i nepomična figura. Temeljem zauzete poze i geste, atributa, vrlo karakteristične frizure i naznačenih estetskih elemenata, koje bi mogli biti pripisani nakitnom ansamblu, te samom otmjenom ili sakralnom „nagosti“, tretira se kao skulptura opremljena dijelom specifične nošnje stilskog koncepta antropomorfne umjetnosti. Stoga je uspoređena s istaknutim primjercima keramičke skulpture kojima oblikovnost, likovnost te kodeks shematizirano-simboličkog zapisa ukazuju na bliskost umjetnosti etruščanskog orijentalizirajućeg stila. Valjalo bi ju stoga smatrati proizvodom etruščanskih ateljea i njihovih majstora iz prve polovice 7. st. pr. Kr. jer od njihovih radova ne odudara niti stilski niti razinom izvedbe. Njezina karakterizacija, kao važnog ritualnog ex voto objekta, razumijevana je u smislu žalujuće duhovnice koja je oplakujući „bdjela“ i tako ostvarivala vječnost pogrebnog rituala istaknute pokojnice. Sukladno analogijama, čikatska je dama mogla biti zavjetovana u mjesnoj, ali bogatoj i važnoj ženskoj grobnici.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija