Pregled bibliografske jedinice broj: 582523
Utjecaj prostornog položaja i valencije riječi na pamćenje
Utjecaj prostornog položaja i valencije riječi na pamćenje // XVIII. Dani psihologije u Zadru, Sažeci radova / Penezić, Zvjezdan ; Ćubela Adorić, Vera ; Ombla, Jelena ; Slišković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle ; Vulić-Prtorić, Anita (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2012. str. 154-154 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 582523 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj prostornog položaja i valencije riječi na pamćenje
(Effects of spatial position and word valence on memory)
Autori
Tonković, Mirjana ; Vranić, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVIII. Dani psihologije u Zadru, Sažeci radova
/ Penezić, Zvjezdan ; Ćubela Adorić, Vera ; Ombla, Jelena ; Slišković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle ; Vulić-Prtorić, Anita - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2012, 154-154
ISBN
978-953-7237-34-9
Skup
XVIII. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2012. - 26.05.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
metaforička reprezentacija afekata; utemeljena kognicija; pamćenje
(metaphorical representation of affect; grounded cognition; memory)
Sažetak
Metafore u jeziku koristimo kako bi apstraktne pojmove opisali u terminima konkretnih, odnosno onih koje možemo iskusiti kroz različite osjetne sustave. Obzirom na to da su metafore univerzalne u različitim jezicima postavlja se pitanje govore li one nešto i o načinu na koji reprezentiramo pojmove korištenjem perceptivnih i motornih sustava. U metaforama često koristimo prostorne dimenzije, a za ovaj rad najvažnija je ona koja povezuje vertikalnu dimenziju i afekte (npr. kada se osjećamo loše kažemo da smo „potonuli“). Dosadašnja istraživanja pokazuju da prilikom procjene pojmova ljudi automatski pretpostavljaju kako su objekti koji se u prostoru nalaze gore pozitivni, dok su objekti koji se u prostoru nalaze dolje negativni (Meier i Robinson, 2004). Ovaj je nalaz u skladu s jezičnom metaforom da je dobro gore, a loše dolje. Istraživanja do sada nisu provjeravala kakve posljedice imaju dobivene razlike u brzini obrade pozitivnih i negativnih pojmova, ovisno o položaju na kojem su prikazani, na pamćenje. Moguće je postaviti dvije hipoteze: jedna koja govori da će pamćenje biti bolje za one pojmove za koje je bilo potrebno dulje vrijeme obrade jer smo mu posvetili više pažnje, ili suprotna koja proizlazi iz nalaza istraživanja o formiranju dojmova koje je pokazalo da se bolje pamte informacije o osobi ako su one prikazane u skladu s metaforom da se pozitivne informacije prikazuju gore, a negativne dolje u prostoru (Palma, Garrido, Semin, 2011). U ovom istraživanju ispitanicima su zadavane pozitivne i negativne riječi na dvije prostorne lokacije, gore i dolje, pri čemu je njihov zadatak bio procijeniti je li zadani pojam negativan ili pozitivan. Bilježeno je vrijeme potrebno za davanje procjene, kao i točnost odgovora. Ispitanicima je zatim zadan nenajavljeni zadatak slobodnog dosjećanja, a njihovi su odgovori kategorizirani u odnosu na njihovu valenciju i mjesto pojavljivanja u eksperimentalnom postupku. Rezultati su razmatrani su svjetlu dosadašnjih istraživanja metaforičke reprezentacije afekata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-3295 - Integracija informacija kao osnova cjelovitog doživljavanja (Ivanec, Dragutin, MZOS ) ( CroRIS)
130-1301683-1417 - Promjene ličnosti i kognitivnih procesa u starijoj dobi (Zarevski, Predrag, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb