ࡱ> q`bjbjqPqP.::*[C  !!!8""<(U########SSSSSSS$ VhuXD:S&##&&:S##TLLL& ##SL&SLLHOO#" NV"!D`ORT0UhO,XIXOXOd#$L$H%###:S:SL"###U&&&&($LL!(LL!t6Jt`J  Planirani novoutemeljeni industrijski gradovi u Hrvatskoj izmeu dvaJU svjetskIH ratOVA Borovo  Uble  Raaa  Podlabin Newly Established Planned Company Towns in Croatia between the Worl Wars Borovo  Uble  Raaa  Podlabin Doc. dr. sc. Zlatko Kara , mag. ing. arh. Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb, Hrvatska  HYPERLINK "mailto:zlatko.karac@arhitekt.hr" zlatko.karac@arhitekt.hr Sa~etak U razdoblju moderne izmeu dvaju svjetskih ratova, tijekom samo desetak godina, nastala su etiri naaa suvremena 'industrijska grada' funkcionalisti kih koncepata i avangardne arhitektonike. Svi su ti primjeri investicijski i projektantski importi iz inozemstva (Italija, eaka), pa ih je nu~no vrednovati u airem europskom komparativnom kontekstu arhitekture i urbanizma 30-ih godina. Bata-ville (danas Borovo), smjeten uz obalu Dunava 4 km uzvodno od Vukovara, aglomeracija je podignute na 70,8 ha povrine ex nihilo, kao satelitski industrijski grad koncerna 'Bata'. Projekti datiraju iz 1931., a izgradnja iz 1932.-1938. Autori cjeline su eaki arhitekti Frantiaek Lydie Gahura, Vladimr Karfk i Antonin Vitek. San Pietro (danas Uble) na Lastovu malo je naselje povraine 1,8 ha nastalo u do tada pustoj uvali Uble, najpovoljnijoj prirodnoj luci na otoku. Uz ve 1931. osnovanu tvornicu sardina, 1933.-1936. izgraeno je i planirano industrijsko ribarsko naselje prvotno nazvano San Pietro, a potom Luigi Razza. Projekte je potpisao zadarski in~enjer Ettore Vacchi. Arsia, projektirana pod nazivom Liburnia (danas Raaa) u Istri, planirani je rudarski grad podignut 1936./37. u isuaenoj mo varnoj prodolini uz le~iata ugljena, prema projektu traanskog arhitekta Gustava Pulitzera Finalija. Izrazito je izdu~ene i vrlo uske pravilne matrice polo~ene u 1,5 km dugom potezu uz Krapanski potok i cestu Pula-Labin. Pozzo Littorio (danas Podlabin) u Istri, poput Raae takoer je rudarski planirani grad, realiziran 1940.-1942. po projektu rimskog arhitekta Eugenia Montuorija. Pozicioniran je kao 'podgrae' povijesne jezgre Labina, no u konzervatorski odmjerenom odmaku na zaravnjenoj terasi gdje je bilo mogue polo~iti ortogonalnu pravilnu mre~u novoga grada. UVOD Iako je tijekom povijesti na tlu Hrvatske nastalo viae planiranih novoutemeljenih urbanih aglomeracija s izrazitim proizvodnim atributima, poput anti kih gr kih agrarnih kolonija (Pharos, Issa iz 4. st. pr. Kr.), srednjovjekovnih gradova-solana (Mali i Veliki Ston iz 14., te Pag iz 15. st.), ili ranih industrijskih konurbacija (Duga Resa, urenovac, Beliae s kraja 19. st.)  tek su u razdoblju moderne izmeu dvaju svjetskih ratova nastala etiri naaa suvremena 'industrijska grada' izrazitih funkcionalisti kih koncepata i avangardne arhitektonike. Svi su ti primjeri neposredni investicijski i projektantski importi iz inozemstva (Italija, eaka), pa ih je nu~no vrednovati u airem europskom komparativnom kontekstu arhitekture i urbanizma 30-ih godina. MEURATNI PLANIRANI GRADOVI Bata-ville (danas Borovo), smjeaten uz obalu Dunava 4 km uzvodno od Vukovara, prvi je u nizu naaih industrijskih gradova iz razdoblja moderne, prostorno najvei te oblikovno najavangardniji primjer korporacijske aglomeracije. Podignut je ex nihilo na 70,8 ha povraine uz ~eljezni ku prugu i dunavsku luku, kao jedan od 16 satelitskih industrijskih gradova obuarskoga koncerna 'Bata' nastalih diljem Europe, s ishodiatem urbanog modela u eakom Zlinu. Projekti datiraju iz 1931., a autori cjeline su arhitekti Frantiaek Lydie Gahura (urbanisti ki koncept), te Vladimr Karfk i Antonin Vitek (arhitektonski tipovi). Izgradnju je 1932.-1938. izvela vukovarska tvrtka ing. Luje Karlovskog. Naseljem dominira ideja dosljednoga funkcionalnog zoniranja s jasnim odjeljivanjem proizvodno-industrijskog, drutveno-rekreacijskog i stambenog dijela koncipiranog u matrici 'vrtnoga grada' s bogatim perivojnim okru~jem bez izra~ene individualne parcelacije. Do 1936. kada je glavnina Bata-villea ve dovraena, bile su izvedene 122 tipske jednokatne stambene kue s 421 stanom hijerarhiziranih veli ina i standarda (' etverodomke', 'dvodomke' i 'jednodomke'), u kojima je tada ~ivjelo 1818 stanovnika, a taj se broj do II. svj. rata joa i poveao. Zanimljivo je da je i rezidencija vlasnika Jana Bate gotovo identi ne arhitekture kao radni ke kue, samo je mjerilom vea i pozicijom na obali Dunava je izdvojena od ostatka sklopa. Stambene kue, izvorno s ravnim krovovima, izvedene od neo~bukane fugirane opeke s istaknutim bijelim betonskim nadvojima, recentno su natkrivene kosim krovovima, na ~alost zadr~anima i u poslijeratnoj obnovi. Idejni projekti stambenih tipova nedokazano se atribuiraju Le Corbusieru (!) koji je tih godina sudjelovao na natje aju za 'Batin' Zlin, gdje je trebao projektirati neke objekte. Od druatvenih sadr~aja u naselju su realizirani: osnovna i srednja akola, sama ki hotel, kino, druatveni dom, stadion, ak i sportski aerodrom (!). U industrijskom dijelu, uz vlastitu energanu/elektranu, planirana je izgradnja 13 tipskih petoeta~nih proizvodnih paviljona dimenzija 80 x 20 m, po modelu Batinih zlinskih hala br. 24, no realiziran je samo dio. U oblikovnom kdu borovske industrijske arhitekture naglaen je nosivi AB skelet (modularnog rastrea 6,15 x 6,15 m izveden tehnoloki inovativno u rasklopnoj limenoj oplati), s ispunom od fugirane opeke i velikoformatnoga staklenog rastera. Naglaen je kubisti ki tretman hala koji su sve imali ravne krovove i volumenski neraalanjene gabarite. * * * Ostala tri neato mlaa naaa industrijska grada nastala su u jadranskoj zoni, u dijelu koji je tada pripadao Italiji, pa je i njihova izgradnja rezultat planske Mussolinijeve urbanizacije 'novih provincija'. U sklopu tog programa, po evai od 1928., diljem talijanske dr~ave realizirani su brojni citt di fondazione, s jasnim ne samo gospodarskim ve i politi ko-programatskim ciljevima nove faaisti ke dr~ave. U tom smislu referentni su upravo primjeri rudarskih gradova poput Carbonie na Sardiniji (1937.) te naae Raae i Podlabina. Koliku je promotivnu va~nost taj projekt novih citt imao za onodobni faaisti ki aparat govori i injenica da je gradiliate Raae 7. kolovoza 1936. posjetio osobno Mussolini, izrazivai kritiku na izbor lokacije u kotlini, jer '& grad nee biti dovoljno impozantan i vidljiv', dok je inauguraciju nove Arsie u ime kralja obavio princ od Spoleta. Ipak, talijanske su urbanisti ke akvizicije na naaim prostorima zapo ele joa nekoliko godina ranije, manje pompozno, gotovo diskretnim investicijama na nerazvijenim otocima. San Pietro (danas Uble) na Lastovu malo je naselje povraine 1,8 ha nastalo u do tada pustoj uvali Uble, najpovoljnijoj prirodnoj luci na otoku. Uz 1931. osnovanu tvornicu sardina tvrtke 'Conservifici di Trieste' naknadno je 1933.-1936. izgraeno i industrijsko ribarsko naselje prvotno nazvano San Pietro, a potom Luigi Razza. Uble su nastale kao prva talijanska paradr~avna investicija u sklopu Mussolinijeve urbanizacijske politike novih citt na zaposjednutim podru jima naaeg dijela Jadrana. Izgradnja Ubla nije, kako se to ideologizirano smatralo, pokrenuta s ciljem namjerne etni ke kolonizacije 'kalabrijskih ribara' (koji su u post festum ovdje bili naseljeni), ve s jasnim gospodarskim i socijalnim programom otvorenim primarno prema lokalnim mladim obiteljima s Lastova. U kompoziciji naselja dominira aksijalno polo~ena prilazna aleja koja spaja luku i pravilan etverokutni trg klaustralnoga koncepta, izgraen javnim zgradama (Casa di dopo lavoro, Casa Littoria, akola, ~upni dom, menza, zgrada uprave& ). Arhitektura na trgu tipi an je izdanak avangardnoga talijanskog racionalizma 30-ih godina i mo~e se valorizirani kao vrlo kvalitetan sklop iz vremena moderne koje je na ju~nom Jadranu vrlo malo. Druga ije je likovnosti sredianja dominanta trga - nova crkva Sv. Petra - oblikovno bliska kdu novocenta. Tehni ke projekte javnih graevina, kao i polo~ajni nacrt samog trga potpisao je zadarski in~enjer Ettore Vacchi, pro elnik dr~avnog ureda Genio Civile, no nije sigurno da je on i autor idejnoga rjeaenja cjeline naselja, odnosno zgrada. Od trga se u zalee otoka prote~u dvije stambene ulice meke, zavojite geometrije prilagoene prirodnim prodolinama. Naglaaen je individualni karakter stanovanja, sa zasebnim parcelama i kunim vrtovima skladno uklopljenim u o uvani krajolik. Izvedena je 21 slobodnostojea i 'dvojna' jednokatnica s jednim ili dva stana (ukupno 35 stambenih jedinica). Unato  pro iaenom tretmanu pro elja, ravnim krovovima i djelomi no prefabriciranoj gradnji, kue su neato konvencionalnije arhitektonike i vjerojatno sugeriraju drugog autora od onoga koji je realizirao javne gradnje. Naselje ima potpunu komunalnu opremu (javni vodovod i kanalizaciju, vlastitu elektranu), a od prometne infrastrukture izvedeni su lu ki pristani i instalacije za 'hidroaeroplan' (!) koji je do II. svjetskog rata odr~avao dnevnu avionsku vezu s Italijom. Tvorni ki je dio naselja sruaen sredinom 70-ih godina, kao i neki javni objekti, a ostatak naselja uz nekoliko novijih nekontekstualiziranih interpolacija, u zaputenom stanju postoji i danas. Arsia, projektirana pod nazivom Liburnia (danas Raa) u Istri, planirani je rudarski grad podignut 1936./37. u isuenoj mo varnoj prodolini Krapanjskog potoka uz le~iata ugljena, prema projektu traanskog arhitekta Gustava Pulitzera Finalija. Izvedba je trajala svega 547 dana (travanj 1936.  studeni 1937.), a glavninu radova na kuama je izvela tvrtka 'Zelko & Lucatelli'. Kamen za gradnju je vaen in situ, ime je oblikovana i nova konfiguracija terena, a ukupna vrijednost investicije za izvedbu Raae je iznosila 15 milijuna lira. Gradi je prvotno planiran za 2000 stanovnika, a realiziran je u neato manjem opsegu (357 stanova i 166 le~ajeva za samce), no sa svim bitnim urbanim funkcijama. Izrazito je izdu~ene i vrlo uske, pravilne matrice s jasnim reminiscencijama na koncepte 'linearnoga grada', polo~en u 1,5 km dugom potezu uz potok i cestu Pula-Labin. Raaa je dosljedno funkcionalno zonirana, s izdvojenom rudarsko-industrijskim sklopom na lijevoj strani potoka nasuprot naselja. Oko sredianjeg trga prislonjenog uz kolonadu gradske porte (primjer 'liktorskog stila') izgraeni su svi va~niji javni sadr~aji oblikovani u duhu talijanskog racionalizma (hotel, uprava, Casa del Fascio, kino, trgovina, poata, tr~nica, 'lo~a'& ), kao i crkva sv. Barbare u ijoj je formi parafraziran preokrenuti rudarski vagonet s paraboli nim AB lukovima. Ju~no od trga je osnovna akola za 400 u enika i za ono vrijeme vrlo suvremeni dje ji vrti paviljonske strukture. U dvije ju~ne stambene ulice su potezi jednokatnih tipskih villina s po etiri radni ka stana (svaki s vanjskim pristupom, terasom i dijelom vrta), dok je rezidencijalno stanovanje za poslovoe i upravu izdvojeno u zoni sjeverno od trga. U oblikovnom vokabularu arhitektura Raae je spoj avangardne moderne (derivat talijanskoga racionalizma) te tradicionalnih materijala i detalja (tako omiljenih u jeziku novocenta), poput kosih krovova s pokrovom od kupe-kanalice, rusti nih kamenih podzida i lu nih 'balatura'. Povjesni ar umjetnosti Kreao Galovi isti e kako je Pulitzer Finali u Raai realizirao '& jedan od najslikovitijih gradskih pejsa~a modernog planiranja, koji je melankoli noau prizora usporediv jedino s djelima glasovitoga talijanskog slikara metafizi ara Giorgia de Chirica& ' Pozzo Littorio (danas Podlabin) u Istri, poput obli~nje Raae kojoj je bio administrativno podreen, takoer je rudarski planirani grad kompanije 'L' Azienda Carboni Italiani'. Realiziran je 1940.-1942. po projektu rimskog arhitekta Eugenia Montuorija (koji u autorskom timu potpisuje i znamenite talijanske citt Carboniju i Sabaudiju). Pozicioniran je uz regionalnu cestu Labin-Pula kao 'podgrae' povijesne jezgre Labina, no u konzervatorski odmjerenom odmaku na zaravnjenoj terasi gdje je bilo mogue polo~iti ortogonalnu pravilnu mre~u novoga grada. Podlabin je dimenzioniran za 600 obitelji s 3000 stanovnika (znatno viae od Raae) ^` " |   4 6 8 : < ʾʋ~zrzgr^rzWR hL*y5 hwh,h"rLh,0Jjh,Ujh,Uh,h8 hw5hwhhb hwhLJ;B*CJaJphhSOghwB*CJaJphhhbhwB*CJ aJ phh =B*CJ aJ phh a`hSOgh a`;CJaJh];CJ aJ h =;CJ aJ hwh a`;CJ aJ h a`CJ aJ `H " : < > N P +b$a$gd3$a$gdhb$a$gd8gdm$a$gd =$a$gdwgd a`BF< > @ P h v +5*@(fb~$&(JjFT־ֶ־־֮־֪|tphGhSOgh a`6h'h <hPhshs6hs hSOgh a` h"5 h a`5 hLJ5hL*yh  CJaJh8qCJaJh3h35CJaJh3h36CJaJh3h3CJaJhhb56CJaJhhbhhb56CJaJ hm5+&(VX"^$.-X.222::A"GKNNNSVZr\``$a$gd a`$a$gdt+y$a$gd a`$a$gdY9_2VXl   x !!,!.!4!F!H!n!!!!!! """" "4"6"H"J"V""""""""""#B###]$^$u$$$%&"&ƾƶʧƧʾ¾ hSOgh@M4h@M4h(hwZh%0 hSOgh+[hSOgh+[6h+[h:hHX hhq-_hSOgh a`5 ht+yht+yht+yht+y5 hW5 hSOgh a`jh(C0JU<"&>&V&n&&&&&' ''('^''((&(T(r(((()|))* *++,,,,-(-*-,-.-^-v--4.V.X.....$/Oh( hSOgh a`hh@M4G2$262<2j22223344@4V4\4l4444444 505556666666B7D7N7P7888<9F9p9z999:::;;$<(<<<ǾDzhwZhR hSOgh a`5 hjhLph a`hLphLp6h:F9hLphSOghj6 hj6h ghjhSOgh a`6hz"{h*hSOgh a`B*ph hSOghQAehSh: hSOgh a`hQAe5<<>=R=f=|==T>b>l>n>>>>>>??.???@@@AAAAAABBBB,BNBtBxBBBBBB C(CpDDDDDEE.E0Eÿúöò hih2 hihihhihwZh2h*hL*yh g hL*y6hR h)Kh)Kh)KOJQJh)Khn%hSOgh@6 h`] h`] h`] hSOgh a`6 hSOgh a`h@50E@EDEFEXEEEE(F\FtFxFF G"GVGGGGGGGG HHHII8IvIIIIIIJJK@KKKKKHLLLbMtMMMMM.NeNfNgNNN೧̛̛̣̟̟̟hhjhwZh-OJQJh- hh@ hh hh8 h8 hSOgh a`h2h* hn%6hn% hSOghn% hn%hn% h26hih a`69NNNNNNNVP|P~PPQQQQQR>RLRnRLSNSSBTDTTTTzUVVVVVWXWWW:XZXxXXXXXXYY YaPaxaaa&b:b@b*c4c6c@cccee~P~R~~~dftx &:pr؁VhڂނĿй̵̱̱h/h^yh6h\bUhPS h.6hSOgh a`6h*+h/hY*hSOgh a`5heg*h|h:F9 h76h7 hSOgh a`hGBsa svim prateim druatvenim sadr~ajima. Sredianji prostor naselja je pravilan izdu~eni etverokutni trg (pribli~nih proporcija 1:3) postavljen na sjeciatu dviju glavnih ulica (parafraza rimskih foruma!) i skladno formatiran oko starog stabla hrasta koje je iskoriateno kao to ka okupljanja i sjedenja na otvorenom. Trg je klaustralnog koncepta, s dvije trijemom odijeljene zone razli itih nivelacija  poviaenom sakralnom pred novom crkvom, i profanom oko koje su javni sadr~aji, dijelom rasporeeni i u zaleu trga (zgrade uprave, hotel za samce, kino, sportska dvorana, trgovine, tr~nica, poata, menza, akola i vrti& ). Ambulanta je planirana na rubu naselja, bli~e rudniku. Kompozicijski akcenti trga su samostojei zvonik u osi glavne prilazne ulice i masivna 'kula' ('liktorski toranj') s balkonom za politi ke govore na kui Ceva; pro elja su na oba objekta izvedena od rusti noga kamena. Stambena tipologija prati prostornu hijerarhiju naselja pa su u sredianjem dijelu bli~e trgu isklju ivo dvokatne viaestambene zgrade kubisti kog oblikovanja s glatko ~bukanim pro eljima i ravnim krovovima (svaka s 27 stanova), a na rubnim su dijelovima manje jednokatnice s po etiri radni ka stana i 'ambijentalnim' plitkim kosim krovovima. Postoji i izdvojena rezidencijalna zona jednoobiteljskih kua za uposlenike uprave. Recentnim dogradnjama neki su klju ni objekti na trgu izgubili izvorne proporcije, no planimetrija naselja i danas je dobro sa uvana. Za dio napuatenih pogona ugljenokopa (zatvoren je 1988.) proveden je arhitektonski natje aj za revitalizaciju i novo koriatenje (2007.) s programom muzejskih i kulturnih funkcija ZAKLJU AK Ova etiri gotovo istovremeno realizirana industrijska naselja, nastala tijekom samo desetak godina (1931.-1942.) u povijesti novijega hrvatskog urbanizma imaju paradigmatsku vrijednost modernih 'idealnih gradova' internacionalnog zna enja, koje valorizacijski treba uklopiti u europski kontekst vremena, stila i srodnih tipologija& Ti naai primjeri isti u se visokom razinom prostornih koncepata, likovnih i kompozicijskih atributa, te joa uvijek dobrom o uvanoau prvotne urbanisti ke strukture. U danaanje vrijeme aktualiziraju se pitanja daljnjeg o uvanja njihovoga urbanog tkiva, izvornih matrica i ambijenta, kao i pojedina nih arhitektonskih objekata. Efikasnu zaatitu nije mogue provesti samo na razini konzervatorskih mjera, ve je aktivnu (i aplikativnu) skrb o urbanisti koj baatini moderne nu~no inaugurirati kao sastavnicu planskih dokumenata. U tom smislu pozitivan je primjer GUP-a Grada Vukovara u kojem je prije nekoliko godina predlo~ena zona i mjere o uvanja Bata-villea (Borova), ato je Slu~ba zaatite u meuvremenu i provela kako bi se zaustavila nesustavna ruaenja i pogubni rezultati degradirajue poslijeratne obnove koja je joa uvijek u tijeku. Na temelju recentnih urbanoloakih istra~ivanja za planirano je ribarsko naselja Uble na Lastovu Konzervatorski odjel u Dubrovniku pokrenuo proceduru zaatite naseobinske cjeline, a pozitivni koraci u injeni su i u istarskim rudarskim gradovima Raai i Podlabinu, ato daje nadu za njihovo kvalitetno odr~anje i odgovarajuu prezentaciju. LITERATURA [izbor] Openito: 1. Kara , Z.; }uni, A. (2010a): Planirani povijesni gradovi u Hrvatskoj  spomenici europske urbanisti ke baatine / Planned historical towns in Croatia  monuments of European urban heritage. U: 3. Kongres hrvatskih arhitekata: Apolitika 2013 [Broaura  knji~ica sa~etaka] / 3rd Congress of Croatian Architects: Apolitika 2013 [Brochure  book of summeries]. Zagreb-Split: Hrvatska komora arhitekata; Udruga hrvatskih arhitekata: 51-52. 2. Kara , Z.; }uni, A. (2010b): Urbana baatina hrvatskih planiranih gradova - Izlaganje i poster-diskusija u sekciji  Gradovi i teritoriji'. ovjek i prostor, LVII, 9-10 (676-677). 3. Kara , Z. (2010): Planirani novoutemeljeni industrijski gradovi u Hrvatskoj izmeu dvaju svjetskih ratova: Borovo  Uble  Raaa  Podlabin / Newly Established Planned Company Towns in Croatia between the World Wars: Borovo  Uble  Raaa  Podlabin. IV. Meunarodna konferencija o industrijskoj baatini  Zbornik sa~etaka / 4th International Conference on Industrial Heritage - Collection of Summaries. Rijeka: Pro Torpedo. Bata-ville / Borovo: 4. Fariello, F. (1939): Urbanistica - le colonie industriali. Arcitettura, XVIII, V: 299-323. 5. Horgkov, A. (1998): Satelity Zlna. Projekty a realizace idelnich promyslovich mest  tovrnich celku sdliat firmy Bat'a. Prostor Zlin, 6 (3): 3-23. 6. Kara , Z. (2001): 'Bata-ville' i prodor avangardne moderne. Borovo [prigodno izdanje]: 4. 7. Kara , Z. (2007): Satelitski industrijski grad koncerna Bata / Satellite industrial town of Bata concern. U: Radovi Mahe i, D.: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930's. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, `kolska knjiga: 205-208. 8. Kara , Z. (2008a): Bata-ville / Borovo. Urbani razvoj i spomeni ki zna aj industrijskoga grada europske vrijednosti. Vukovar: Gradska knji~nica Vukovar. 9. Kara , Z. [razgovor vodio Paun, M.] (2008b): Borovskw su kolonije spomeni ki korpus europskoga zna aja. Vukovarske novine, 407 (23. 5. 2008.):12. 10. Kara , Z. (2011 (2007-2008)): Tehni ki, in~enjerski i industrijski spomenici Vukovara (ad Bata ville-Borovo). Godianjak zaatite spomenika kulture Hrvatske, 31-32 (u tisku). 11. Laslo, A. (1992): Vukovarski 'Bat'a'. ovjek i prostor  Arhitektura, pos. izd. 1: 14. 12. *** (1998): Satelity funkcionalistickho Zlna [katalog]. Zlin. 13. `lapeta, V. (1991): Arcitektura a urbanismus firmy Bat'a v letech 1910-1950. U: Bat'a architektura e urbanismus 1910-1950 [katalog]. Zlin. S. Pietro / Uble: 14. Kara , Z.; Jakai, N.; Palini, N. (2009): Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble na Lastovu iz 1936. godine. Primjer talijanske urbanizacije otoka iz razdoblja moderne. Prostor, 17, 1 (37): 90-111. Arsia / Raaa: 15. *** (1937): Arsia. Il villaggio per i minatori della S. A. Carbonifera Arsa. Trieste 16. Cappellato, G. (1989): Arsia: un villaggio operaio di Gustavo Pulitzer Finali. Parametro, 170: 76.Pennacchi, A. (2008): Viaggio per le citta del duce. Roma: Laterza. 17. Galovi, K. (2002): Grad za 547 dana. Vijenac, X (226): 18. 18. Radovi Mahe i, D. (2000): Rudarski grad Raaa  arhitekta Gustava Pulitzer Finalija  spomenik moderne arhitekture. Radovi IPU, 24: 113-126. 19. Radovi Mahe i, D. (2002): Raaa ili kako je zelena bila moja dolina. Oris, 18: 28-48. 20. Radovi Mahe i, D. (2003): Arsia  Raaa di Gustavo Pulitzer Finali la citta monumento dell' architettura moderna. Arte in Friuli, Arte e Trieste, 21-22: 213-224. 21. Radovi Mahe i, D. (2007): Rudarski grad Arsia  Raaa / Miners' town of Arsia  Raaa . U: Radovi Mahe i, D.: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930's. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, `kolska knjiga: 357-362. 22. *** (2010): Raaa, Arsia: fotografije o izgradnji Raae [katalog]. Raaa: Udruga Arsia art Raaa 23. Rubbi, A. (1995): Vrijednosti urbanog bia Raae. U: Moderna arhitektura u Istri. Pula: Druatvo arhitekata Istre: 6-7, 45-47. 24. Valuaek, B. (2002): Gustavo Pulitzer Finali. Raaa  Arsia. Rovinj: Habitat d.o.o. Pozzo Littorio / Podlabin: 25. ilas, M. (2007): Rudarsko naselje Podlabin / Miners' town Podlabin. U: Radovi Mahe i, D.: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930's. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, `kolska knjiga: 455-460. 26. Montuori, E. (1942): Il piano regolatore di Pozzo Littorio (Arsia)  Istria. Urbanistica, 5-6: 7-11. 27. Mrduljaa, M. (2010): Aktivacija Podlabina. Projekt, 24: 10-11. 28. Rubbi, A. (1995a): Urbane vrijednosti Podlabina. U: Moderna arhitektura u Istri. Pula: Druatvo arhitekata Istre: 8-10, 51-55. 29. Rubbi, A. (1995b): Raaa i Podlabin  samosvojni urbani primjeri. Moderna arhitektura u Istri. Pula: Druatvo arhitekata Istre: 5, 45-57. 30. Tomasella, P. (1998): Pozzo Littorio, la cita del carbone. Territori e contesti d' arte, 2. Pasian di Prato. Udine: 87-99. Summary In the modernist period between the World Wars, over a period of only ten or so years, four contemporary Croatian 'company towns' were established, with functionalist concepts and avant-garde architecture. In terms of investment and design all these examples are imported (from Italy, Czech Republic), and as such, should be evaluated in a wider European comparative context of architecture and town planning of the 1930s. Bata-ville (nowadays Borovo), located on the Danube bank 4 km upstream from Vukovar, is an agglomeration built ex nihilo on a 70.9 ha surface, as a satellite company town of the Bata Concern. The designs date back to 1931, and construction was carried out between 1932 and 1938. The creators were Czech architects Frantiaek Lydie Gahura, Vladimr Karfk and Antonin Vitek. San Pietro (nowadays Uble) on the island of Lastovo is a small, 1.8 ha settlement erected in Uble, a bay which had been deserted up to that point but which is the most convenient natural port on the island. Along with the sardine factory established in 1931, the period between 1933 and 1936 saw the planning and the construction of an industrial fishermen's settlement first named San Pietro, and later Luigi Razza. The projects bore the signature of engineer Ettore Vacchi from Zadar. Arsia, designed under the name of Liburnia (nowadays Raaa) in Istria, is a planned mining town constructed in a drained marshy valley near the coal-beds in 1936/37, according to the project of Gustavo Pulitzer Finalli, an architect from Trieste. Its pattern is distinctively elongated, very narow and regular, and it is located in a 1.5 km long stretch alongside the stream named Krapanski potok and the Pula-Labin road. Pozzo Littorio (nowadays Podlabin) in Istria is also, like Raaa, a planned mining town, constructed in the period between 1940 and 1942 according to the project of Eugenio Montuori, an architect from Rome. It is located below Labins historical town centre (podgrae), but at a moderate conservationist distance, on a flat terrace where it was possible to lay down the regular orthogonal grid of the new town. (Ilustracije) Sl. 1. .Bata-ville  Borovo: izvorni urbanisti ki plan (F. Gahura, 1931.) [Fariello, 1939.] Sl. 2. Bata-ville  Borovo: proizvodna hala 'Obuare' (G. Gahura, A, Vitek, V. Karfk, 1932.) [zbirka razglednica: Z. Kara ] Sl. 3. Bata-ville  Borovo: tipske radni ke kue ' etverodomke' ( prema N. `egviu nedokazano attr.Le Corbusieru, 1932.-1936.) [zbirka razglednica: Z. Kara ] Sl. 4. S. Pietro  Uble: plan urbane cjeline (E. Vacchi?, 1933.-1936.) [crte~ danaanjeg stanja: Z. Kara ) Sl. 5. S. Pietro  Uble: glavni trg  crkva, ~upni dom, Casa Littoria (E. Vacchi ?, 1936.) [foto: Z. Kara ] Sl. 6. Arsia  Raaa: plan urbane cjeline (G. Pulitzer Finali, 1936./37.) [Radovi Mahe i, 2000.] Sl. 7. Arsia  Raaa: pogled na glavni gradski trg  tr~nica, hotel. Casa del Fascio (G. Pulitzer Finali, 1936./37.) [Valuaek, 2002.] Sl. 8. Arsia  Raaa: pogled na urbanu cjelinu [Valuaek, 2002.] Sl. 9. Pozzo Littorio  Podlabin: izvorni urbanisti ki plan (E. Montuori, 1940.) [ilas, 2007.] Sl. 10. Pozzo Littorio  Podlabin: glavni trg  crkva, trijem (E. montuori, 1940.-1942.) [ilas, 2007.]  U ovom je priopenju izlo~en sa~etak istra~ivanja provedenih na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsa~nu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, u okviru znanstvenog projekta Urbanisti ko i pejsa~no naslijee Hrvatske kao dio europske kulture [aifra projekta pri MZO`: 054-0543089-2967], glavnog istra~iva a prof. dr. sc. Mladena Obada `itarocija.     IV. Meunarodna konferencija O industrijskoj BA`TINI `R~ʊ̊~ҖR›DF:$a$gdQs$a$gd: $dha$gdt+y $dha$gdFpI$a$gd"$a$gdY9_$a$gd a`ނH0n„҄@zJX|"Ȋʊ̊ފ"b‹Œ|~ĎȎ Bϩh"hx@ hsLxhsLx hsLxhqd1 hsLxh$=; hsLxhx@hsLxhFpIhSOgh a`5hSOghY9_5 hSOghSOgh a`h*hY* h^y6h^yhPSh*+ h*+6h/ hSOgh a`h67BDTVXrtv VlʑܑlvxȔD\ЖҖ"۾۾xh3CJaJhH~CJaJht+yhH~5hH~5CJaJ ht+y5 h5hSOghLJ5 hSOghKhKh<h+ h+h+h+h"6 h+hnT h+hc h+h" h+hsLx hsLxhsLxhx@hsLxhqd1h","(fn̘rPRXp› `"嵭wk`XPXDh^A,h:6CJaJh^A,CJaJh:CJaJh:h:CJaJh:h:6CJaJh&CJaJh&h:6CJaJh&h:5CJaJh&h:CJaJh3h3CJaJhH~CJaJh 9h3B*CJaJphh 96CJaJh 9h 96CJaJh 9heF6CJaJh 9CJaJheFCJaJhH~h3CJaJ"HBDFLŸڟ8:@ơ÷xme\eTIhs hs CJaJh{CJaJhs 6CJaJhs CJaJhLhWCJaJhL6CJaJhLCJaJhWhW6CJaJhWCJaJhH~CJaJht+y5CJaJh35CJaJhH~hH~5CJaJh3B*CJaJphh3hH~CJaJh^A,CJaJh:CJaJh^A,h:6CJaJh^A,6CJaJ,JLRJZ\^4VƦ̦lȧ֧>~۱ۦ랖zrir^hhCJaJh6CJaJhCJaJhWhSv"CJaJhGCJaJhW6CJaJhbxCJaJhSv"CJaJhwhwCJaJhw6CJaJh-0CJaJhWCJaJhQsCJaJhQs6CJaJhwCJaJhz2CJaJhH~CJaJhRhH~6CJaJ"&^(FHln02:ޯbd$a$gd0l$a$gdQs$a$gdH~(,Щ"FHlnrv֫0246RЬܭ:>ޯƺϱϦƺ}uluah^ h^ CJaJh^ 6CJaJh^ CJaJhWhH~6CJaJhH~6CJaJh[hH~6CJaJh{CJaJh71zh71zCJaJh71z6CJaJhH~h4 5CJaJhH~5CJaJh71zCJaJhs hH~6CJaJh-0CJaJhH~CJaJhLhH~6CJaJ&ޯrz̲jd$Z0b^&xlxdhN-DCJaJhRh0l6CJaJh0lCJaJhI@?CJaJhH~h4 5CJaJhH~5CJaJhcuhH~6CJaJh5h5CJaJh56CJaJh5CJaJhRhH~6CJaJhHAhH~CJaJh*hH~CJaJhH~6CJaJhH~CJaJh-0CJaJ&Vܹ XBZnh$a$gde$a$gdhb $dha$gdb$a$gd!n$a$gd0l&<VZ¹ڹܹLº޺jv㿷㿞㿷vh]hhb56CJaJhhbhhb56CJaJhz2hH~CJaJh/h/6CJaJh!n6CJaJh!nCJaJh^CJaJh/6CJaJhH~CJaJh/CJaJhI@?CJaJhFhFCJaJhF6CJaJhFCJaJh-0CJaJhN-DCJaJhN-DhN-D6CJaJ  * DFXl6HZBXHJ>RjTd|Zx޿괨Ӵ}q}}ehRhv5CJaJhRhb6CJaJhRhbCJaJhRhb5CJaJhRhSJ6CJaJh^+CJaJhRhSJ5CJaJhRhSJCJaJh|tCJaJhRhe5CJaJhRhq] CJaJhRhe6CJaJhRheCJaJhe56CJaJ#x^nVHln|(fhpv"FHdû~s~sgg^^^~shE6CJaJhuVhuV6CJaJhEhuVCJaJhECJaJhuV6CJaJhuV56CJaJhuVhuV56CJaJhuVCJaJhuVhuVCJaJhFpICJaJhuVCJaJhvCJaJhRhCJaJhRhv6CJaJhRhq] CJaJhRhvCJaJ"zRT"b468:>@BDFJLPRVX\^$a$gd(C$a$gdhb$a$gde46@bz0NRTb& "0~Ѩ٠ѕٌٌyph]yRh956CJaJhhCJaJhCJaJh6CJaJh56CJaJh9CJaJh96CJaJhE56CJaJh:#CJaJhEhE56CJaJhCCJaJhwQCJaJhEhCCJaJhECJaJhE6CJaJhwQ6CJaJhC56CJaJhC6CJaJ D`bnr02468:<>@BDnBDFH|qmc_Z_Z_SOGjhn+Uhn+ h(Ch-0 h-06h-0jh-00JUh{ehVOhhbCJaJhRheCJaJhRhSJCJaJhuVhuV6CJaJhuV6CJaJhChC6CJaJh4h46CJaJhCJaJh:#6CJaJh456CJaJh56CJaJh9CJaJh4CJaJh46CJaJHLNRTXZ^bh{eh-0hrsih-0;CJaJh-0;CJaJjhn+Uhn+^,1h. A!"#$% DyK zlatko.karac@arhitekt.hryK Xmailto:zlatko.karac@arhitekt.hryX;H,]ą'c@@@  a`NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa6U@6  a` Hiperveza >*B*ph:@: rsi Zaglavlje  p#8 @8 rsiPodno~je  p#>@"> (C Tekst fusnoteCJaJ>&@1> (CReferenca fusnoteH* \\ "& "& "& "& "& "& "& u)8{FV\0Zz{Q+v1 q ^U!##%'u)d*,,2/2n5o5y5z568];^;_;r;|;2==???? @@ABBMCCYDD,E-E?E@EFF!F"F{F&GfGGTHHJcJJ:K;KVKWKKLLLyMNNNNN5PQS6UVVVVVVV@WW[X\XX2Y3YYZYZZZZ#[$[%[&[([)[*[\\p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#p#p# p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p# p#p# p# p#p#p#p#=p#p#p#p#p#p#p# p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#Bp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#Bp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#v:p#v:p#p#v:p#j\0Zz{Q+v1 q ^U!##%'u)d*,,2/2n5o5y5z568];^;_;r;|;2==???? @@ABBMCCYDD,E-E?E@EFF!F"F{F&GfGGTHHJcJJ:K;KVKWKKLLLyMNNNNN5PQS6UVVVVVVV@WW[X\XX2Y3YYZYZZZZ#[$[%[&[([)[*[\\\\\\\\\\\\000000000000000000@00@000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@000000I000I000I000I000|X  BBBBBE< "&2<0ENB]ނB""ޯ&xH3689:;<=>nopqrtuwxy{|}`^47msvz~5R\Xb-c-d-le-,f-Lg-h-,i-j-  #k-l-m-\n-o-<p-q-_X  &nPPQT\     c] &rPPQT\ C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter  1,5 km1,8 ha1.5 km1.8 ha15. st19. st20 m4 km4. st6,15 m70,8 ha70.9 ha ProductID                 { .@05=FGLMSU]^dgnotzZc 167?GO3>cnH N P T c e i n LPQ[ 'jm;FGIJT6:;Ckw)6fnAJ _kov0=\a $* -RVZ^_egklt178>Y^# . `!o!""m######:$C$D$O$$$$$%!%$%-%;'C'''X(\(](`(a(g()) ++++++++++++,&,j,v,w,~,,,,,,,,,"-)-*-1-2-:-}--------..^.i.....L0X022I2M223 44S9Y999#:/:^:b:::;;;;;;;;;<< << <$<,<-<2<3<;<a<j<<<<<<<<<<<<<<<5=:=@=E=======a>e>o>w>z>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>4?A?B?L?P?Z?[?c?g?q?u?~??????????? @@#@+@,@1@3@;@>@G@H@Q@R@^@f@o@p@u@v@}@~@@@@@@@@A AFAOAPAZAhAoAtA{A|AAAAAAB$B7BIHIMIZIaIbIiIIIIIJJTJYJgJlJJJJKK K KKK!K+K2K;K@KAKIKLKTK[K`K~KKKKKKKKKKKKKKOLWLdLfLmLwL{LLLLLLLLLLLLLM!M*M}MMMM NNN$N%N-N2N6N7N:N;NBNDNMNPNXN\N`NeNkNoNtNvN{NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO OOOOO O"O&O'O4O5O=OBOGONOZO_OdOhOrOwO}OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPP&P*P-P:P?PAPIPSPZP^PaPbPhPiPmPsP{P|PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQ QQ$Q%Q(Q)Q0Q1Q4Q5QSCSDSISKSNSOSWS]S`SnSvSwS}S~SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTT TTTTTTTT T$T%T)T6T?TCTFTRTYTZTbTcTjToTxTyT}T~TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUU U UU!U$U0U4U6U;UE@EFF F"FzF{F%G&GeGfGGGSHTHHHJJbJcJJJ9K;KUKWKJLKLLLLLxMyMNNNNNN4P5PQQSS5U6UVVVV?W@WWWZX\XXX1Y3YYYZZXZZZZZ"[*[-[\\\\\R9;Gdeeq  &,78l9=HI]ww}==00O2O2[2j22244544m5==.B/BBLCMCOCCDZD[DDDAEBE#F$F|F}F'G(GgGhGGGTHVHHHJJdJeJJJXKYKLLMLLLLLzM{MNN)[*[,[\\\\\\\\\\\\\\\==*[\\)/W^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.)/>>j9WTgMS)i  HX 8 q]  4 Ms26m8o#K!c/B\b{T= `] Sv"n%'Y*eg**+n+^A,-%0Y0W11qd1z23@M45NN7:F9$=;I@?@AB6BC(CN-D7EeFGFpISJ (K1>OVOJP QwQkLRuVWwZm\]q-_Y9_P` a`hbQAe{e'f gSOgrsiVjjk9l?njSoUo8q;qAqQs|tawxsLxbxL*yt+y71zz"{B{H~#~t(MHA<=a3+8KJut^y4M^ LJ^I5/PxwLp[R7~20ls d$*Wc4!n =:x@PS <R R; 9<-4q'.r-*be:#| wOsEcuG"j-0"nT.:*gL)FQ,v2<.L+[ d{F/&P<)KS^+}\q 0@==\Bo== )))))++++++++ +"+#+$+%+'+(+)+,+- /\@@ @@@@@@@ @"@H@@&@(@*@,@`@@2@4@6@<@>@B@F@H@L@@@P@R@V@X@Z@`@b@~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Trebuchet MS"q1&L M. M.!r4dZZ3qHX)? a`24ZlatkoZlatko Oh+'0h  $ 0 <HPX`4ZlatkoNormalZlatko170Microsoft Office Word@5@@" M՜.+,D՜.+,0 hp|  .Z 4 Naslov 8@ _PID_HLINKSAx mailto:zlatko.karac@arhitekt.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fs"Data 1TableXWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q