Naslov
Važnost klonskih sjemenskih plantaža u sjemenarstvu i očuvanju genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj
(The importance of clonal seed orchards in seed production and conservation of forest genetic resources in Croatia)

Autori
Kajba, Davorin ; Katičić, Ida ; Šumanovac, Ivan ; Žgela, Milan

Izvornik
Radovi (Hrvatski šumarski institut) (1848-3879) 44 (2009); 37-52

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ex situ o~uvanje genetske raznolikosti; {;;;;; umski reprodukcijski materijal u kategoriji „kvalificiran“ i „testiran“; klimatske promjene; adaptabilnost
(Ex situ conservation of genetic diversity; forest reproductive material in the category of)

Sažetak
Sukladno razdjelbi {; ; ; ; ; uma u Hrvatskoj na ekogeografske sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne klonske sjemenske planta`e hrasta lu`njaka (Quercus robur L.), dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) te po jedna planta`a hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), divlje tre{; ; ; ; ; nje (Prunus avium L.) i crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold). Fenotipska selekcija i heterovegetativno razmno`avanje plus stabala te osnivanje klonskih sjemenskih planta`a zapo~eto je radi ostvarenja u~estalijeg uroda uroda i dobivanja genetski kvalitetnoga {; ; ; ; ; umskog sjemena u kategorijama „kvalificiran“ i „testiran“. U njima se redovito provode pomotehni~ki zahvati, za{; ; ; ; ; tita i druge mjere za odr`avanje sjemenskog objekta. Zapo~eta je i procjena genetske vrijednosti maj~inskih stabala u testovima potomstva i selekcija po genotipu radi pove}; ; ; ; ; anja ostvarenja genetske dobiti. U trima planta`ama hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) provedene su analize genetske varijabilnosti pomo}; ; ; ; ; u jezgrinih i kloroplastnih mikrosatelitskih biljega. Istovremeno se provodi i o~uvanje genetske raznolikosti na{; ; ; ; ; ih vrsta {; ; ; ; ; umskog drve}; ; ; ; ; a stati~kom metodom ex situ. Klonske sjemenske planta`e ~ine jezgru o~u vanja genofonda, jer je odnos izme|u veli~ine populacije i postotka o~uvane heterozigotnosti tako sveden na minimalan gubitak ukupne aditivne genetske varija bilnosti. Klimatske promjene i novi stani{; ; ; ; ; ni uvjeti stvorit }; ; ; ; ; e dodatne izazove u sjemenarstvu i gospodarenju {; ; ; ; ; umama s posljedicama utjecaja na njihovu ekonom sku i socijalnu korist te na biolo{; ; ; ; ; ku raznolikost {; ; ; ; ; umskih ekosustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA