Naslov
Marketinški aspekti razvoja Dubrovnika pod utjecajem kružnih putovanja
(Marketing development aspects of Dubrovnik influenced by cruises)

Autori
Krželj-Čolović, Zorica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji

Mjesto
Ika

Datum
30.11

Godina
2006

Stranica
198

Mentor
Berc-Radišić, Branka

Ključne riječi
kružna putovanja; tržišta; Dubrovnik; marketinški plan; početno-završna luka
(cruises; markets; Dubrovnik; marketing plan; disport-load port)

Sažetak
Tržište kružnih putovanja u posljednja dva desetljeća je postalo jedno od najzanimljivijih turističkih tržišta u svijetu. Promet brodova i putnika na kružnim putovanjima se svaku godinu povećava. Najjače svjetsko tržište kružnih putovanja su Karibi, a nakon njih slijedi Mediteran. Ponuda ovih dvaju tržišta se razlikuje. Tržište Kariba nudi zabavu i provod, dok tržište Mediterana nudi povijest i kulturu. Većina turističkih destinacija na Mediteranu slijedi primjer karipskih luka. Za luke na Mediteranu je opće poznato da je njihova namjena unazad nekoliko godina bila isključivo za potrebe trgovačkih brodova. Danas se te luke prenamjenjuju i postaju luke i destinacije za brodove na kružnim putovanjima. U Dubrovniku kružna putovanja bilježe nagli porast prometa početkom novog milenija. Upravo turističku sezonu u Dubrovniku produljuju brodovi na kružnim putovanjima. Destinacija za kružna putovanja kao što je Dubrovnik, smješten između destinacija, Venecije i Pireja, ima potrebu postati destinacija, u kojoj će brodovi za kružna putovanja imati ukrcaj i iskrcaj putnika. Za sada Dubrovnik za brodove na kružnim putovanjima predstavlja luku prolaska. Biti i ostati luka prolaska za brodova na kružnim putovanjima za Dubrovnik nije dugoročno rješenje. Od toga destinacije i luke nemaju velikih koristi. Važan problem s kojim se Dubrovnik suočava, a druge destinacije takve načine sidrenja zabranjuju, jest sidrenje brodova ispred gradskih jezgri. Ovakvo nešto se događa upravo zbog toga što Dubrovnik nema mogućnost prihvata većih brodova u Luku Dubrovnik. Većinu potrebnih uvjeta za početno-završnu luku za brodove na kružnim putovanjima Dubrovnik ne zadovoljava. Prvenstveno je to Luka Dubrovnik, koja nije prenamjenjena za potrebe brodova i putnika na kružnim putovanjima. Zatim je tu i nedostatan broj smještajnih kapaciteta, koji bi udovoljio standardima, koji se očekuju za jednu početno-završnu luku za brodove na kružnim putovanjima. Dubrovniku kao budućoj početno-završnoj luci, primarni je zadatak izgradnja putničkog terminala i prenamjena Luke Dubrovnik za potrebe brodova na kružnim putovanjima. Također je tu i obogaćivanje postojeće ponude, koja je neadekvatna za ovaj oblik turizma. Povezanost zračne luke s Lukom Dubrovnik je dosta dobra, ali prometna povezanost unutar Grada je više nego loša. Na ulazu u staru gradsku jezgru stvaraju se nepotrebne prometne gužve, koje treba rješiti prvenstveno ograničavanjem broja brodova u jednom danu, što je slučaj u drugim destinacijama za kružna putovanja. Uvjete da bi postao početno-završna luka za brodove na kružnim putovanjima, Dubrovnik mora zadovoljiti. Zadovoljenje ovih uvjeta se ne smije više odgađati, nego ih se mora rješavati odmah. Dubrovnik ima velikih mogućnosti da postane buduća početno-završna luka za brodove na kružnim putovanjima na ovom dijelu mediteranskog tržišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA