Naslov
Politike i prakse odgoja i obrazovanja za građanstvo u Europi i Hrvatskoj
(Policies and Practices of Education for Citizenship in Europe and Croatia)

Autori
Diković, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.04

Godina
2012

Stranica
287

Mentor
Spajić-Vrkaš, Vedrana

Ključne riječi
demokratsko građanstvo; aktivno građanstvo; odgoj i obrazovanje za građanstvo; politika i praksa odgoja i obrazovanja za građanstvo; kurikulum odgoja i obrazovanja za građanstvo; kompetencije učitelja za odgoj i obrazovanje za građanstvo; Europa; Hrvatska
(democratic citizenship; active citizenship; education for citizenship; policy and practice of education for citizenship; curriculum of education for citizenship; teachers’ competences for education for citizenship; Europe; Croatia)

Sažetak
Priprema informiranih, aktivnih i odgovornih građana počinje odgojem i obrazovanjem za aktivno ili demokratsko građanstvo (OG) koje, kao posebno područje odgoja i obrazovanja, u posljednje vrijeme zauzima središnje mjesto u europskim razvojno-strategijskim dokumentima o obrazovanju, a u odgojno-obrazovnim praksama europskih zemalja uvodi se, ovisno o tradiciji pojedine zemlje, kao poseban predmet, obvezni sadržaj drugih predmeta ili kroskurikularna tema. Recentniji hrvatski službeni dokumenti ne obvezuju škole na uvođenje OG-a kao posebnoga (obveznoga ili izbornoga) predmeta, već se uključivanje toga područja u školski kurikulum ostavlja na izbor školama i učiteljima. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u posljednjoj fazi pripreme za pridruživanje Europskoj uniji i da je pozvana uskladiti svoje obrazovne standarde s europskima, u ovoj smo doktorskoj disertaciji istražili i usporedili europsku i hrvatsku politiku i praksu OG-a. Proveli smo analizu sadržaja odgovarajućih europskih i hrvatskih normativnih dokumenata i programa koji se provode u odabranim europskim zemljama. Cilj empirijskoga istraživanja bio je, na primjeru Istarske županije, ispitati u kojoj se mjeri i na koji način OG provodi u hrvatskim osnovnim školama. U prvoj fazi (predispitivanje) utvrdilo se u kojim se osnovnim školama Istarske županije provodi OG. Ciljni uzorak za drugu (glavnu) fazu istraživanja činile su sve škole za koje je u predispitivanju ustanovljeno da provode OG, a posebno sačinjen upitnik proveden je na učiteljima razredne nastave iz tih škola. Podaci su se obradili metodama deskriptivne i inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat) odnosno multivarijatne (faktorske) analize. Rezultati deskriptivne analize i testa razlika te faktorske analize pokazuju da se OG najčešće provodi interdisciplinarno kroz sve nastavne predmete koji sadrže srodne teme, a najčešće u nastavi hrvatskoga jezika. Pri realizaciji sadržaja iz OG-a koriste se interaktivne metode i rad u manjim grupama te uobičajeni izvori za učenje, a razredno je ozračje pri tome najčešće poticajno, odnosno demokratsko. Za rad u tom području učitelji se najčešće samoobrazuju, a prepreke provođenju OG-a vide u izostanku odgovarajućih sadržaja u Nastavnom i planu i programu, Nacionalnom okvirnom kurikulumu, udžbenicima i stručnoj literaturi te u njihovoj nedovoljnoj osposobljenosti za rad u tom području, kao i u slaboj međusobnoj razmjeni iskustava. Na temelju rezultata našega istraživanja, preporučili smo uvođenje OG-a kao posebnoga nastavnog predmeta u odgojno-obrazovni sustav, kao i uključivanje odgovarajućih programa u sustave inicijalnoga obrazovanja i izobrazbe te cjeloživotnoga stručnog usavršavanja učitelja, kako bi oni mogli steći potrebne kompetencije za rad s učenicima u tom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA