Naslov
Berkeleyeva filozofija znanosti i matematike
(Berkeley's Philosophy of Science and Mathematics)

Autori
Talanga, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
O gibanju

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
1998

Raspon stranica
63-82

ISBN
953-96165-8-1

Ključne riječi
empirizam, Berekeley, filozofija znanosti, filozofija matematike
(empirism, Berkeley, philosophy of science, philosophy of mathematics)

Sažetak
Glavna je teza članka da je Berkeleyeva filozofija znanosti i matematike, unatoč svim poznatim slabostima njegova fenomenalizma, vrlo moderna i posve u duhu novovjekovne znanosti. Berkeleyevo shvaćanje kauzalnosti, kao i drugih ključnih pojmova iz fizike, zajedno s d'Alembertovim i Boškovićevim poimanjem istih pojmova, prevladava u suvremenoj znanosti. Berkeley je također bio u pravu kada je kritizirao Newtonovo shvaćanjer vremena i prostora, kada je svako gibanje držao relativnim te kritizirao matematičare zbog nedosljednosti u tretiranju beskonačno malih veličina. Berkeley je smatrao da se fizikalni pojmovi ne odnose ni na kakva stvarna svojstva predmeta istraživanja, nego da su matematičke pretpostavke odnosno opća pravila izražena matematičkim formulama. Daljnja je posljedica takva shvaćanja da kauzalitet uopće ne spada u proučavanje prirode, ali isto tako da je apsolutno gibanje nemoguće. Za matematiku je Berkeley držao da se njezina valjanost sastoji u primjenjivosti simbola te da ona stječe univerzalni karakter uporabom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA