Naslov
Povijesni atlas gradova: Sisak (drugo dopunjeno izdanje)
(Historic Towns Atlas: Town of Sisak (second revisited edition))

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Prevoditelji
Poliglot d.o.o

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
245

ISBN
978-953-6666-84-3

Ključne riječi
Sisak ; urbana povijest ; kartografski izvori ; povijesna geografija ; ekohistorija
(Town of Sisak ; urban history ; cartographic sources ; historical geography ; ecohistory)

Sažetak
Grad Sisak pripada među najstarija naselja na području hrvatskih zemalja. Ilirsko-keltsko naselje Segestika, koje je osnovano na sisačkom lokalitetu Pogorelecu 4. stoljeću pr. Krista prvi se puta spominje 119. pr. Krista. Nakon što su osvojili i razorili Segestiku, u razdoblju između 35. godine pr. Krista i 25 godine naše ere, Rimljani na mjestu današnjeg Starog Siska osnivaju vojni logor Sisciju koji se ubrzo izdiže u status grada s iznimno jakim vojnim, prometnim i upravnim funkcijama. Godine 297. Siscija postaje sjedištem provincije Pannonia Savia te sjedište Sisačke biskupije, čime postaje najznačajniji antički grad današnje kontinentalne Hrvatske. Provalom Avara i Slavena, rimska Siscija gubi značaj. Još će jednom nakratko privući pažnju 819-822. godine kada će Ljudevit Posavski, knez Panonske Hrvatske sa sjedištem u Sisku, upravo ovdje pružati otpor franačkoj vlasti. Porazom Ljudevita Posavskog, koji 822. napušta utvrđeni grad, Sisak gubi svoje vojne i upravne funkcije. Osnivanjem Zagrebačke biskupije 1094. godine, Sisak i njegova okolica postaju vlasništvo zagrebačkog biskupa u čijem vlasništvu ostaju sve do 1215. kada ih biskup poklanja Zagrebačkom kaptolu. Iako je srednjovjekovni Sisak posve izgubio svoje gradske funkcije, zadržao je kontinuitet kao omanje kaptolsko naselje tijekom čitavog srednjeg vijeka. U središte europskog interesa Sisak ponovno dolazi 1593. godine kada je upravo ovdje u povijesnoj bici 22. lipnja 1593. kršćanska vojska pobijedila Osmanlije i zaustavila ih u daljnjem prodoru prema Europi. No, Bitka kod Siska bila je tek početak sisačke vojne novovjekovne povijesti. Nakon osnutka vojne granice, desna obala Kupe pripala je Vojnoj krajini koja ovdje za potrebe obrane početkom 18. stoljeća gradi Vojni ili Novi Sisak. Istodobno, na lijevoj obali Kupe, u okviru Banske Hrvatske, potaknut razvojem trgovine i prometa i dalje se razvijao stari kaptolski Sisak koji 1838. godine dobiva status slobodnog trgovišta. Ključnu ulogu u razvoju oba sisačka naselja sve do druge polovice 19. stoljeća imat će plovidba Savom i Kupom kao dio podunavsko-jadranske trgovačke magistale na kojoj je upravo Sisak bio jedna od najvažnijih riječnih luka. Tako podijeljeni grad, građanski (Stari Sisak) i onaj vojni (Vojni Sisak), živio je gotovo dva stoljeća, sve do 1874. godine kada je nakon ukidanja Banske krajine Sisak ujedinjen te proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Ujedinjenjem Siska i njegovom integracijom u sastav građanske Hrvatske, otpočinje novo doba u razvoju grada. Procesi industrijalizacije započeti dolaskom željeznice 1862. godine, sada uz obrt, trgovinu i promet, postaju glavnim razvojnim čimbenikom grada Siska. U međuratnom razdoblju grad Sisak jedno je od najjačih industrijskih središta Hrvatske te važno središte riječnog prometa. Poslije Drugog svjetskog rata Sisak postaje jedan od industrijski najrazvijenijih gradova Hrvatske. Uspostavom samostalne Republike Hrvatske, u okviru novog upravno-teritorijalnog ustroja, Sisak dobiva novu centralnu funkciju kao sjedište Sisačko-moslavačke županije. Početkom 90- ih, u vrijeme Domovinskog rata, Sisak ponovno postaje bojišnica i glavna linija obrane hrvatske opstojnosti. Kao i toliko puta u njegovoj burnoj povijesti, još je jednom njegov izniman strateški položaj odigrao ključnu ulogu u obrani hrvatske zemlje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA