Naslov
Doprinosi različitih strategija suočavanja sa stresom objašnjenju zadovoljstva poslom i dobrobiti sveučilišnih nastavnika
(Contributions of different strategies of coping with stress in explanation of job satisfaction and wellbeing of university teachers)

Autori
Slišković, Ana ; Nikolić, Matilda ; Tokić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XVIII. Dani psihologije u Zadru / - , 2012

Skup
XVIII. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2012. - 26.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
strategije suočavanja sa stresom; zadovoljstvo poslom; dobrobit; sveučilišni nastavnici
(strategies for coping with stress; job satisfaction; job satisfaction; wellbeing; university teachers)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinose korištenja različitih strategija suočavanja sa stresom objašnjenju zadovoljstva poslom te psihičke i tjelesne dobrobiti. Istraživanje je provedeno metodom on-line ankete na uzorku od 1170 sveučilišnih nastavnika. Uzorak je uključivao nastavnike u suradničkim (50 %) i znanstveno-nastavnim zvanjima (18 % docenata, 17 % izvanrednih profesora i 15 % redovnih profesora). Žene su činile 57 % uzorka. U svrhu provedenog istraživanja korištene su slijedeće mjere upitnika Pressure Management Inventory (Williams & Cooper, 1998): izvor stresa radno opterećenje, tri strategije suočavanja sa stresom (suočavanje usmjereno na problem, održavanje ravnoteže između društvene i radne domene i korištenje socijalne podrške) te tri mjere ishoda stresa (zadovoljstvo poslom, psihička dobrobit i tjelesna dobrobit). Da bi se ustanovila značajnost doprinosa triju strategija suočavanja sa stresom objašnjenju varijance ishoda stresa, pored i iznad doprinosa spola, zvanja i radnog opterećenja, provedene su tri hijerarhijske regresijske analize. Spol se pokazao značajnim prediktorom psihičke i tjelesne dobrobiti, pri čemu žene izvještavaju o općenito nižoj dobrobiti. Zvanje se pokazalo značajnim prediktorom zadovoljstva poslom i psihičke dobrobiti, pri čemu su nastavnici u suradničkim zvanjima manje zadovoljni poslom te u prosjeku imaju niže razine psihičke dobrobiti. U skladu s očekivanjima, radno opterećenje negativno doprinosi razinama svih triju ishoda stresa. U pogledu različitih strategija suočavanja, rezultati pokazuju da su korištenje suočavanja usmjerenog na problem i održavanja ravnoteže između društvene i radne domene pozitivni prediktori zadovoljstva poslom te psihičke i tjelesne dobrobiti. S druge strane, korištenje socijalne podrške kao strategije suočavanja sa stresom pokazalo se negativnim prediktorom razine psihičke dobrobiti te, u nešto manjoj mjeri, tjelesne dobrobiti. Dodatnim analizama testirane su razlike u korištenju različitih strategija suočavanja između muškaraca i žena te nastavnika u različitim zvanjima. Rezultati pokazuju da žene koriste socijalnu podršku kao strategiju suočavanja sa stresom u većoj mjeri u odnosu na muškarce. Nastavnici u suradničkim zvanjima u većoj mjeri koriste socijalnu podršku, a u manjoj mjeri suočavanje usmjereno na problem, u usporedbi s nastavnicima u znanstveno-nastavnim zvanjima. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost adekvatnih načina suočavanja sa stresom za zadovoljstvo poslom i dobrobit sveučilišnih nastavnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA