Naslov
Skepticizam
(Scepticism)

Autori
Labus, Mladen

Izvornik
Enciklopedija (Opća i nacionalna u 20 knjiga)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.

Godina
2007

Ključne riječi
skepticizam; sumnja; sud; suzdržanost; spoznaja; kriterij; istina
(scepticism; doubt; judgement; restraint; knowledge; criterion)

Sažetak
Skepticizam (grč. skepsis - sumnja), životni nazor koji karakterizira sumnjičavost, pretjerana kritičnost i suzdržanost od suđenja o stvarima. U filozofiji stav da je svaka spoznaja izložena sumnji. Prema skepticizmu, nema sigurnog kriterija u određivanju istine, pa je nemoguća objektivna spoznaja. Stoga je bolje suzdržati se od izricanja bilo kakvih sudova (epohe). U antici su najpoznatiji skeptici Piron, Arkesilaj, Karnead, Enesiden, Sekst Empirik. Antički skepticizam smatra da se sve naše znanje osniva na opažanju, te je ono subjektivno i relativno, pa samim time nesigurno i neistinito. Postoji i metodički skepticizam, kod kojega je sumnja metoda za oslobođenje od tradicionalnih dogmatskih učenja i izgrađivanja izvjesnosti spoznaje (Descartes, Cogito ergo sum). Kod Kanta je skeptička metoda sredstvo da se um probudi iz svojega ˝dogmatskog drijemeža˝ i usmjeri prema kritici sebe sama. U suvremenoj je filozofiji skepticizmu blizak K. Popper svojom teorijom o opovrgljivosti znanstvenih otkrića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA