Pregled bibliografske jedinice broj: 580585
Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus avium L.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj
Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus avium L.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 11-12 (2011), 543-555 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 580585 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus avium
L.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj
(Genotypic Diversity ofWild Cherry (Prunus aviumL.)
in the Part of its Natural Distribution in Croatia)
Autori
Tančeva Crmarić, Olivera ; Štambuk, Snježana ; Šatović, Zlatko ; Kajba, Davorin
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 11-12
(2011);
543-555
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Genetska raznolikost. ; mikrosatelitni biljezi SSR ; Prunus avium L.
(Genetic diversity ; microsatelites SSR ; Prunus avium L.)
Sažetak
Klonski materijal za istraživanje genotipske raznolikosti divlje trešnje korišten je iz klonske sjemenske plantaže (Šumarija Kutina), a činila su ga 24 selekcionirana plus stabla iz područja sjeverozapadne Hrvatske. Klonovi su analizirani pomoću 15 odabranih mikrosatelitnih DNK biljega (SSR), koji su odabrani od organizacije ECPGR. Otkriveno je bogatstvo alelnih varijacija kod SSR lokusa, a utvrđen visok stupanj polimorfizma potvrdio je postojanje ne samo opsežne morfološke, već i vrlo značajne genetske raznolikosti. Temeljem udjela zajedničkih alela (DPSAM) izračunata je prosječna genetska udaljenost od 0.573. Najmanja genetska udaljenost (DPSAM = 0.100) zabilježena je između genotipova 'KP2' i 'KP5' (Kloštar Podravski, regija Koprivnica), koji su se podudarali u 27 od 30 alela, dok je najveća genetska udaljenost (DPSAM = 0.933) zabilježena između genotipova 'Đu2' (Đulovac, regija Bjelovar) i 'L3' (Lipovljani, regija Zagreb) koji su se razlikovali u 28 od 30 alela. Matrica genetske udaljenosti, temeljena na udjelu zajedničkih alela (DPSAM), nije utvrdila jasno svrstavanje jedinki divlje trešnje s obzirom na njihovo porijeklo, odnosno regiju (Koprivnica, Bjelovar, Zagreb). Analizom molekularne varijance (AMOVA) utvrđeno je da je znatno veći postotak (95.88 %) ukupne mikrosatelitne raznolikosti uzrokovan razlikama između jedinki unutar regija, od onog uzrokovanog razlikama između istraživanih regija (4.12 %). - statistika je iznosila 0.041 i bila je visokosignifikantna (P < 0.01) što ukazuje na postojanje određene regionalne strukturiranosti genetske raznolikosti, a prikazana je osima faktorijalne analize korespondcije (FCA). Prva os objašnjava 63.76 % ukupne inercije, i razdvojila je jedinke iz regije Zagreb od jedinki iz regije Bjelovar i Koprivnica, dok je druga os sa 36.24 % razdvojila jedinke iz regije Bjelovar od onih iz regije Koprivnica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo, Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Kajba, Davorin, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije,
Sveučilište u Splitu Sveučilišni odjel za forenzične znanosti
Profili:
Zlatko Šatović
(autor)
Olivera Tančeva Crmarić
(autor)
Snježana Štambuk
(autor)
Davorin Kajba
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus