ࡱ> gif'`objbjLULU .v.?.?<+$ 8 <\ $m \^^^^^^$hY"H6 6 6  '0006 6   \06 \000 x MLp l0\=0m0"V|"0"0, Z @0 4R ^ m6 6 6 6 $$$ $$$ $$$ napisao written by Alen }uni fotografije photographs by Gradski muzej Vukovar (GMV) Zlatko Kara  arhiva/archive (ZKA) Ministarstvo kulture (MK) Sretan grad hrvatske moderne 'Mi moramo ovdje na obali Dunava izgraditi& grad s najsretnijim ~iteljima u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji& ' (1934.) Tomo Maksimovi, direktor tvornice 'Bata-Borovo' The Happy Town of Croatian Modernism 'Mi moramo ovdje na obali Dunava izgraditi& grad s najsretnijim ~iteljima u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji& ' (1934.) Tomo Maksimovi, direktor tvornice 'Bata-Borovo' Kada je renesansni filozof Franjo Petri, rodom iz Cresa, 1551. napisao znameniti traktat La citt felice (Sretan grad) koji se smatra prvim teorijskim djelom u povijesti hrvatskog urbanizma - ta se utopijska vizija grada u ono doba na naaim prostorima mogla referirati mo~da tek na novi Pag Jurja Dalmatinca (1443.), dok Karlovac kao formalna materijalizacija idealnoga grada renesanse, ili Bjelovar komponiran s reminiscencijama na anti ke gradove tipa urbs quadrata, tada joa ni u ideji nisu postojali. Gotovo etiri stoljea nakon avangardne Petrieve knjige eaki industrijalac Toma Bat'a, airei svoj obuarski mega-imperij na rubove Europe, uz obalu Dunava nedaleko Vukovara zapo eo je 1931. realizaciju istinske idealne paradigme naaega urbanizma  izgradnju industrijskoga grada nazvanog Bata-ville (kasnije Borovo) - ije je postulate tadaanji direktor tvornice u nastajanju proklamirao kao ideju 'grada s najsretnijim ~iteljima'. I doista, Batino je Borovo do posljednjeg detalja osmialjeno i u samo nekoliko godina izvedeno kao ogledni primjer modernoga novog naselja izrazito funkcionalne topografije, humanog mjerila i estetiziranoga ugodnog ambijenta pro~etog zelenilom. Razgovarajui nedavno s nekoliko najstarijih ~itelja Borova koji su se 1932. kao 14-godianji 'Batini nau nici' uselili u prve izgraene kue i cijeli su ~ivot proveli u ovome gradu pratei njegov nastanak (na ~alost i recentni polagani nestanak), viae sam puta uo da se ovdje 'sretno ~ivjelo' i da je Borovo imalo baa sve ato je mladome, suvremenom ovjeku bilo potrebno - urbanu kvalitetu i standard neusporediv s bilo kojim drugim mjestom u Hrvatskoj. U vrijeme nastanka Borovo je percipirano kao 'grad budunosti' i posvemaanja socijalna utopija nepoznata u zaostalome paleokapitalist kom okru~ju onodobne dr~ave. Iako je tvrtka 'Bata' do po etka 30-ih godina ve razvila disperziranu mre~u korporativnih novih gradova diljem Europe (u kona nici bilo ih je 16 i svi su imali status satelita mati ne tvornice u eakome Zlnu), pragmati ni su razlozi utjecali na izgradnju industrijskoga kompleksa u onodobnoj Jugoslaviji. `titei vlastitu uglavnom joa zanatsku produkciju cipela, dr~ava je uvozne carine podigla na ak 46% pa je 'Bata' umjesto eksporta gotove obue cijelu proizvodnju prebacio in situ, postavai za samo nekoliko godina najvee industrijsko poduzee u Kraljevini Jugoslaviji sa 6290 uposlenika i 565 unificirano ureenih modernih prodavaonica (1939.)! Lokacija u blizini Vukovara posve je odgovarala 'Batinim' prometnim kriterijima koji su zahtijevali blizinu ~eljeznice, polo~aj na rije noj luci i veliki ravni teren za aerodrom (kako futuristi ko o ekivanje!), a izabrana je gotovo slu ajno nakon odbijenih 'ponuda' Osijeka, Slavonskog Broda i nekih gradova iz Srbije i Bosne. Naime, ovdje se gotovo u bescjenje moglo kupiti zemljite srpske Patrijarije koje se upravo nalo na udaru agrarne reforme i nacionalizacije, pa je 'Bata' doao u posjed jedinstvene prazne parcele povrine 70,8 ha smjeatene etiri kilometra uzvodno od Vukovara, tada prosperitetnoga grada s kojim je budue naselje moglo razviti povoljan konurbacijski odnos. S po etkom proizvodnje 1931. (isprva u provizornim objektima) pristupilo se izradi urbanisti kog plana i projekata novog Bata-villea koji je u bitnim odrednicama slijedio avangardne postulate 'Batine' sredianjice Zlna - industrijskoga grada smjeatenog u Moravskoj, nedaleko Brna. Kada je Toma Bat'a 1923. postao na elnik Zlna anga~irao je vodeega eakog funkcionalista, profesora praake Akademije Jana KOteru na izradi regulatorne osnove novog Zlna koji je osmialjen prema na elima vrtnoga grada, s jasnim funkcionalnim odvajanjem proizvodnog dijela naselja od zona stanovanja, druatvenih sadr~aja i rekreacije. KOtera iste godine umire pa ga na izradi Osnove nasljeuje njegov u enik i suradnik Frantiaek Lydie Gahura (od 1925. voditelj zlnskoga graevnog ureda, a od 1936. i glavni gradski arhitekt), kojemu se doskora pridru~uju Antonn Vtek i Vladmir Karfk. Ovih troje vodeih 'Batinih' arhitekata autori su ukupnog koncepta Borova (Gahura urbanisti koga plana, a Vitek i Karfik arhitektonskih projekata), jednog od posljednjih primjera total-dizajna u naaoj arhitekturi koji je na istome crtaem stolu s jedinstvenim autorskim rukopisom proveo ideju cijeloga novoga grada  od urbanizma i perivojnog ureenja do arhitektonskih tipova, napredne graevne tehnologije& pa do oblikovanja prepoznatljivoga 'Batinog' namjeataja, osobito metalnih radni kih stolaca Breuerovske elegancije! Izgradnja Bata-villea zapo ela je 1932. ex nihilo, na posve ravnoj ledini, i do 1938. je uglavnom bila dovraena, uz po neku kasniju interpolaciju. Gradnju je u najveem dijelu izvela tvrtka vukovarskoga graditelja Luje Karlovskog. Izrazito futuristi ki osmialjeni urbanisti ki plan (tlocrta nalik avionu s 'delta' krilima) u realizaciji je poneato izmijenjen, no uz o uvanje sredianje perivojne dijagonale koja je kompozicijska ki ma cijeloga grada. Osobito je dosljedno provedeno funkcionalno zon$(<>H^`z " X ` b ѽpѽp`p`p`pM7*h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph$h6h3YCJOJPJQJ^JaJh3YCJOJPJQJ^JaJ$h]vh3YCJOJPJQJ^JaJ'h3YB*CJOJPJQJ^JaJph$hFh3YCJOJPJQJ^JaJ$h*h3YCJOJPJQJ^JaJ'h3YB*CJOJPJQJ^JaJph-h]vh3YB*CJOJPJQJ^JaJph-h]vh3YB*CJOJPJQJ^JaJph&(> X ` b |   @ B 2 $a$gd3Y$a$gd3Y^gd3Y 4^4`gd3Ygd3Yxnob z |  " |   @ B ӼӥxbK8$h6h3YCJ OJPJQJ^JaJ -h-h3YB*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph*h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph0h-h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph'h3YB*CJOJPJQJ^JaJph-h; h3YB*CJOJPJQJ^JaJph-h-h3YB*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph'h3YB*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph0h-h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$phB P p 4<n*DZp^@P:Ln6vx:dBLɻɩɻɩɻɻɩɻɻɻɘɩɻɩɻɻɻɻɻv hGh3YCJOJQJ^JaJ h'|h3YCJOJQJ^JaJ hoh3YCJOJQJ^JaJ#h$|h3Y6CJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJ h$|h3YCJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJ-h5OAh3YB*CJOJPJQJ^JaJph- 2%01BF`JO8_bb jvnxn|n~nnnnnnnn4oogd3Y $dha$gd3Y $dha$gd3Yv2%^%j%|%%$&:&&&b'p'''''"(((((())V*;߭߭߭߭||||j|X#h8kh3Y6CJOJQJ^JaJ#hn h3Y6CJOJQJ^JaJ hn h3YCJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJ#hn h3Y6CJOJQJ^JaJ hn h3YCJOJQJ^JaJh3Y6CJOJQJ^JaJ#hZh3Y6CJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJ#h2h3Y6CJOJQJ^JaJV*b*f---00H0l0~04DDDDDOPUV6_8_bbb8cDcFcncddeeXe~ee➍||k|||Y|#h{4h3Y6CJOJQJ^JaJ hx(h3YCJOJQJ^JaJ h{4h3YCJOJQJ^JaJ h$|h3YCJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJ h@h3YCJOJQJ^JaJ#h8h3Y6CJOJQJ^JaJU hhh3YCJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJh3Y6CJOJQJ^JaJ"iranje grada ime je u Borovu (kao i u Zlnu), nekoliko godina prije IV. CIAM-a i Atenske povelje iz 1933., anticipirano humanizirano odvajanje gradskih podru ja po namjenama s naglaaenim udjelom javnoga zelenila te s itkom hijerarhijom prometne mre~e u kojoj dominiraju pjeaa ke ulice. Dosljedno separirani potez druatvenih sadr~aja prislonjen uz glavnu prometnicu objedinio je sve javne objekte (izgraene 'u dahu', 1935./36.), meu kojima su: dvije osnovne akole, industrijska akola s internatom, dje ji vrti, te radni ki dom s menzom, kinom i robnom kuom. Drugi 'javni' krak polo~en paralelno s Dunavom sadr~i rekreacijske teme: stadion (1933.), razna sportska igraliata i aerodrom s velikorasponskim hangarom za avione (1933./34.) od kuda su odr~avane redovite zra ne linije za Zagreb, Beograd, Be  i Graz. U industrijskom dijelu omeenom s tri kraka dr~avne ~eljeznice, linijom dunavske obale i lukom, trebalo je biti izgraeno 13 petoeta~nih tipskih industrijskih blok-hala veli ine 80 x 20 m, svaka dimenzionirana s 10 radionica i 500 radnih mjesta (prema modelu zlinske 'hale br. 24'), no u realizaciji je program ipak smanjen i tipoloaki variran. Tehnoloaki inovativan na in gradnje s eli nim demonta~nim oplatama uvezenim iz Amerike po iva na racionalnom skeletnim poljima 6,15 x 6,15 m i fasadnim ispunama od fugirane opeke i velikoploanih staklenih rasteriranih stijena izrazito avangardnoga kubisti kog oblikovanja s neskrivenim referencama na likovnost Gropiusove 'Faguswerke'. Ipak, mo~da najvei domet Bata-villea su etiri stambene 'kolonije' s obiteljskim kuama slo~enim u pravilnoj matrici aahovskoga polja u prostoru bogato pro~etim javnim zelenilom, bez zasebnih parcela. 'Batin' socijalni postulat 'rad je kolektivan, stanovanje je individualno& ' dosljedno je proveden u odabiru jednokatnih stambenih tipova koji su prethodno bili razraeni i primijenjeni u Zlnu, a u Borovu su tek neznatno modificirani. U katalogu hijerarhiziranog sustava stanovanja izvedeno je 16 'jednodomki' (malenih vila s terasom i gara~om) za direktore i in~enjere, 28 'dvodomki' za poslovoe, 88 ' etverodomki' za radnike, te 5 'osmerodomki' s malim stanovima za obitelji bez djece. Ukupno je, dakle izgraeno 137 kua s 463 stana, uz to i sama ki hotel s 200 le~ajeva, pa je Naselje dr. Jana Bate (to je bila slu~beni naziv stambenih kolonija) brojilo oko 2000 stanovnika. Sve te kue su izrazito funkcionalne tlocrtne organizacije s dnevnim prostorijama u prizemlju i spavaim traktom na katu. Graene su od neo~bukane fugirane opeke s vidljivim AB nadvojima, bijelom 'T' stolarijom i ravnim krovovima, ato je cijelom naselju davalo moderni kubisti ki ugoaj. Identi ne arhitekture i oblikovanja bila je i vila vlasnika Bate, koja se od radni kih kua razlikovala tek veim formatom i izdvojenom pozicijom na obali Dunava. Zanimljivo je spomenuti da je prof. Neven `egvi na svojim predavanjima upozoravao da se borovske kue u idejnom konceptu 'predajno' (iako nedokazano) atribuiraju Le Corbusieru(!) - valjda stoga ato je veliki arhitekt 1935. sudjelovao na natje aju za novu regulatornu osnovu Zlna kada je za 'Batu' projektirao nove (nerealizirane) tipove stambenih zgrada. U ~iriju toga meunarodnog natje aja bio je i Edo `en, a od naaih arhitekata s nagraenim je radom participirao Vladimir Poto njak. Jasno je, meutim, da taj dodir Le Corbusiera i tvrtke 'Bata' ve datacijski ne mo~e biti ni u kakvoj vezi s Borovom koje je te 1935. uglavnom ve bilo izvedeno. U kona nici dovraeni grad je prema 'Batinim' propagandnim ~urnalima 1940. imao potpuni komunalni standard s 14 km asfaltnih cesta, 24 km plo nika, 10,3 km elektri ne mre~e s vlastitim elektranama (iz 1932. i 1936./37.), s uvedenom javnom rasvjetom, vodovodom i kanalizacijom, a nerealizirana je ostala samo ideja gradskog tramvaja koji se trebao protezati do obli~njeg Borova-sela i Dalja, od kuda je dnevno dolazio znatan dio radnika! * * * Iako je Borovo u svoje vrijeme bio prvi, ujedno i najvei naa primjer novoga industrijskoga grada, nije i jedini - jer 30-ih su godina XX. stoljea prema istim avangardnim urbanim paradigmama na tlu Hrvatske nastala joa tri planirana grada iste tipologije - svi na okupiranim 'talijanskim' podru jima Jadrana, u okviru Mussolinijeva programa citt di fondazione. To su ribarski gradi S. Pietro - Uble na Lastovu (arh. Ettore Vacchi, 1933.-1936.) te istarski rudarski gradovi Arsia - Raaa (arh. Gustavo Pulitzer Finali, 1936./37.) i Pozzo Littorio  Podlabin (arh. Eugenio Montuori, 1940.-1942.). Za razliku od beskompromisno apstraktne likovnosti 'internacionalnog stila' i naglaaenoga kubizma borovske arhitekture, ovi se citt odabirom materijala i oblikovanjem nastoje uklopiti u lokalnu tradiciju i krajolik pa se unato  slikovitosti i ambijentalnoj kvaliteti mo~da manje sna~no od Borova pozicioniraju u meunarodnim relacijama moderne. Proalo je to no 80 godina od kada je Bata-ville po eo nastajati, no njegov futuristi ki urbani koncept i avangardna arhitektonika i danas ga ine ~ivotno suvremenim, a u valorizacijskom segmentu nesumnjivo europski relevantnim - mo~da ponajboljim velikim kompleksom naae moderne i najva~nijom manifestacijom vrlo utjecajnoga eakog funkcionalizma u Hrvatskoj. Od 2009. Borovo je zaatieno kao spomenik kulture, nadajmo se ne sasvim prekasno za usmjerenu obnovu barem dijela te industrijske baatine ato kao ratna ruaevina ve gotovo dvadeset godina eka svoju aansu!     SATELITSKI INDUSTRIJSKI GRAD BATA-VILLE (BOROVO) VUKOVAR, HRVATSKA, 1931.-1938. SATELLITE INDUSTRIAL TOWN BATA-VILLE (BOROVO) VUKOVAR, CROATIA, 1931-1938 eee(fdfnfff:gXgfggghBhTh^h`hhhhhijjTjhjpjtj|k~kkkkl(l6l8llltnvnxnzn~nnnnnnnοήܜοܘh7jh7Uh3Y#h={0h3Y6CJOJQJ^JaJ h\ah3YCJOJQJ^JaJh3Y6CJOJQJ^JaJh3YCJOJQJ^JaJ h{4h3YCJOJQJ^JaJ#h{4h3Y6CJOJQJ^JaJ2nnnnnnnn4o\o^ofoho|ooooooo軤萤wsokh3Yh7hF 0h6hF 6B*CJOJPJQJ^JaJph'hF B*CJOJPJQJ^JaJph-h6hF B*CJOJPJQJ^JaJph'hF B*CJOJPJQJ^JaJph0h6hF 6B*CJOJPJQJ^JaJph-h6hF B*CJOJPJQJ^JaJphoooooogd3Y,1h. A!"#$% @@@ 3YNormalCJ_HaJmHsHtHDAD Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4@4 3YHeader  p#4 @4 3YFooter  p#+v]HzKLMNI\ !0#P%V%);+<+>+?+A+B+D+E+G+H+{+++++++000000000000000000000000000000000000000@0R00|@0R00|@000|@000|@0@0@0@0@0@0 R008| b B V*eno !89 oo:oQ[1RD[1SD]1TC'U4D'VL' $$/$+ $$$6$+C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter IJf10,3 km14 km20 m24 km6,15 m70,8 ha ProductID$/0]fyz>?FHKNwx  himn"$FIwy;<&'gh  . / J K S T Z \ q r t u ' ( / 0 k l    B D " # . 0 6 7 R S 57QRab56KL^_12<=_` /056?AXY12uw  ,/dejl!56OP]^op24vw{} .0+,:; >?abvw 2 4 !!v!w!!!!!!!!!!!:";"L"M"##S$T$_$a$c$d$k$l$u$x$$$ %"%O%V%%%%%%%&&&&E&F&W&X&&&&&&&&&&&''7'8'h'i'y'|'''!(#(/(0(R(S(Z([(c(d())4)5):);)))))**P*Q*k*m*********9+;+<+<+>+>+?+?+A+B+D+E+G+H+o+q+x+{++++++++++++$\fGHyzJNHI[ \   !/0##O%P%U%V%)):+;+<+<+>+>+?+?+A+B+D+E+G+H+z+{++++++++;+<+<+>+>+?+?+A+B+D+E+G+H+++++;+<+<+>+>+?+?+A+B+D+E+G+H+++F 3Yet8V7@|4 +PP P PPPPPD@P$P&P(P0PDUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialA& Trebuchet MSU Arial Unicode MSArial5& >[`)Tahoma"1<&<&s$Ns$N!4&+&+2qHX ?3Y2napisaoAlenAlenOh+'0l  ( 4 @LT\dnapisaoAlenNormalAlen2Microsoft Office Word@@6>R@6>Rs$՜.+,0 hp|  N&+' napisao Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUWXYZ[\]_`abcdehRoot Entry F^pjData <1TableD"WordDocument.vSummaryInformation(VDocumentSummaryInformation8^CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q