Naslov
Temperatura zraka i globalno zagrijavanje
(Surface air temperature and global warming)

Autori
Bonacci, Ognjen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo

Skup
Predavanje za studente i nastavnike Agronomskog fakulteta

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
temperatura zraka; točnost mjerenja; globalno zagrijavanje; globalne promjene
(air temperature; accuracy of measurements; global warming; global changes)

Sažetak
Temperatura zraka na površini terena, mjerena u meteorološkim zaklonima na visini 2 m (??) iznad površine terena jedna je od fundamentalnih varijabli neophodnih za opažanje, modeliranje i praktičnu primjenu klime i vremena. Njena srednja mjesečna vrijednost određivala se dugo vremena, a u nekim se zemljama još uvijek tako radi, računanjem prosjeka dnevnih maksimalnih i minimalnih temperatura tijekom razmatranog mjeseca. Ta je metoda bila opće korištena stoga jer je svaki meteorološki zaklon bio opremljen s tzv. maksimalnim i minimalnim termometrima, a termometri za kontinuirano mjerenje (najčešće bilježenje na traku) temperature su bili rijetki i skupi. Tako izračunata vrijednost razlikuje se od stvarne srednje mjesečne temperature. Stvarna i točna srednja mjesečna temperatura može se odrediti jedino integriranjem kontinuirano mjerenih temperatura zraka te dijeljenjem s trajanjem perioda integracije. Analize su pokazale da se vrlo točna vrijednost srednje dnevne temperatura može izračunati korištenjem satnih podataka, tj sumiranjem temperatura zraka za 24 sata i dijeljenjem ove sume s brojem sati u danu (24). Pošto se procesi grijanja i hlađenja razlikuju na pojedinim geografskim lokacijama, a zavise i o specifičnom stanju odnosa kopno-atmosfera, sezonske, unutar godišnje i dekadne varijacije kao i dugotrajni trendovi srednjih mjesečnih temperatura izračunati na dva prije spomenuta načina nisu identični. Zbog toga što su vremena pojave ekstremnih temperatura u svakom pojedinom danu drugačija amplitude dobivene korištenjem srednjih maksimalnih i minimalnih temperatura su veće nego kad se mjesečni prosjeci definiraju iz 24 satnih podataka. Bitno je naglasiti da se regionalne i globalne klimatske promjene prikazuju na osnovi analize srednjih mjesečnih podataka. Stoga je od ključnog značaja ustanoviti kako se činjenica korištenja nizova podataka definiranih na spomenuta dva načina održava na rezultate analiza i zaključke koji se donose na osnovi njih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA