Pregled bibliografske jedinice broj: 580020
Strategija liberalizacije kapitalnih tokova Hrvatske s inozemstvom
Strategija liberalizacije kapitalnih tokova Hrvatske s inozemstvom // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 61 (2010), 12; 725-768 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 580020 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strategija liberalizacije kapitalnih tokova Hrvatske s inozemstvom
(Capital Account Liberalization Strategy of Croatia)
Autori
Radošević, Dubravko
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 61
(2010), 12;
725-768
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kapitalne kontrole ; kapitalni tokovi ; financijska kriza ; liberalizacija kapitalnoga računa
(capital controls ; capital flows ; financial crisis ; capital account liberalization)
Sažetak
Liberalizacija kapitalnog računa zahtijeva različite sequencing strategije zavisno o strukturi kapitalnih tokova, prije svega, strukture kapitalnih priljeva. Selektivna liberalizacija kapitalnog računa – s različitim redoslijedom i brzinama liberalizacije individualnih komponenti međunarodnih tokova kapitala – mora biti sastavnim dijelom strategije liberalizacije financijskoga sektora i nacionalne ekonomije. Liberalizacija se mora uskladiti s jačom regulacijom i kontrolom financijskih tržišta, da bi se izbjegla nestabilnost financijskoga sustava u Hrvatskoj i mogućnost nastanka financijske krize. Ulazak Hrvatske u EMU mogao bi se odvijati u tri faze: u prvoj fazi, prije ulaska u EU, zemlja može voditi neovisnu monetarnu politiku i samostalno određuje tečajni aražman. Druga faza liberalizacije morala bi započeti ulaskom Hrvatske u članstvo EU i EMU, jer bi Hrvatska tada morala ući u ERM-2 mehanizam. U trećoj fazi, Hrvatska ulazi u EMU, tj. napušta vlastiti monetarni suverenitet i HNB postaje dijelom sustava ECB. Prema optimističkom scenariju, Hrvatska može postati članicom Europske Unije godine 2012., a uvesti euro najranije godine 2017. Isto bi tako, recesija u eurozoni moglo bi imati znatne negativne posljedice na brzinu ulaska Hrvatske u EMU, što bi se moglo ostvariti tek godine 2020.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
- EconLit
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- EconLit