Naslov
Rano učenje hrvatskoga kao inoga jezika ili Što je kroatistima ostavila Mirjana Vilke?
(Early Learning of Croatian as L2 or Mirjana Vilke's Legacy to Croatian Language Teachers and Researchers)

Autori
Cvikić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik kao informacija / Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2012, 38-39

ISBN
978-953-6979-96-7

Skup
XXVI. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku "Jezik kao informacija"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.05.2012. - 13.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski kao ini jezik; rano učenje; rano učenje stranoga jezika
(Croatian as L2; early language learning; early foreign language learning)

Sažetak
U posljednjih je petnaestak godina objavljen niz radova o hrvatskome kao inome jeziku (za pregled vidi Kanajet-Šimić i Cvikić 2012, Cvikić i Jelaska 2005). Glavnina onih koji su primijenjenolingvističke naravi bavi se temama učenja i poučavanja odraslih inojezičnih govornika hrvatskoga. Istraživanja usmjerena k inojezičnih govornicima mlađe dobi, odnosno učenicima kojima je hrvatski drugi, nasljedni ili strani jezik, još su uvijek nedovoljno brojna i opsežna (npr. Cvikić i Kuvač 2007, Kuvač i Cvikić 2004), premda je riječ o velikoj populaciji. Prema dostupnim podatcima u školskoj je godini 2008. u Republici Hrvatskoj 1.600 djece pohađalo vrtiće na materinskome jeziku koji nije hrvatski, a oko 4.400 učenika pohađalo je osnovnu školu na manjinskome jeziku prema programima A i B (www.mzos.hr). Osim toga, znatnome broju učenika u osnovnim školama na hrvatskome jeziku hrvatski nije materinski jezik (npr. pripadnici pojedinih manjina ili useljenici u Hrvatsku), a sustavom hrvatske nastave u inozemstvu obuhvaćeno je oko 7.000 učenika (www.mzos.hr). Uzmu li se u obzir sve prednosti ovladavanja jezikom u mlađoj dobi, nedovojbeno je da bi se istraživanjima ovladavanja i poučavanja hrvatskome jeziku inojezičnih govornika mlađe dobi trebala posvetiti znatno veća pozornost od (do)sadašnje. U tome smislu od iznimne važnosti mogu biti rezultati istraživanja ranoga učenja stranih jezika koje nam je u nasljeđe ostavila Mirjana Vilke. U ovome će se radu raspravljati o tome kako se spoznaje plodnoga rada M. Vilke mogu primijeniti na poučavanje hrvatskoga jezika u ranoj dobi kada je on drugi, nasljedni i strani jezik. Raspravljat će se i o pitanjima vezanim uz školovanje nastavnika hrvatskoga jezika, odnosno nužnim didaktičkim i metodičkim znanjima koja bi trebali imati oni koji hrvatskome jeziku poučavaju inojezične govornike mlađe dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA