Naslov
Litostratigrafske jedinice donjeg miocena sjeverozapadne Hrvatske
(Lower Miocene lithostratigraphic units from north-western Croatia)

Autori
Avanić, Radovan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.05

Godina
2012

Stranica
162

Mentor
Zupanič, Jožica ; Pavelić, Davor

Ključne riječi
litostratigrafska jedinica; facijes; donji miocen; paleotransport; paleogeografska karta; tektonska zbivanja; evolucija taložnog prostora; koralecija transgresivno regresivnih faza; Hrvatsko zagorje bazen; Panonski bazen; centralni Paratethys
(lithostratigraphic unit; facies; Early Miocene; palaeotransport; palageographic map; tectonic events; evolution of sedimentary environment; correlation of transgressive-regressive phases; Hrvatsko Zagorje basin; Pannonian basin; Central Paratethys)

Sažetak
Rad prikazuje rezultate multidisciplinarne, geološke analize kojom su obuhvaćene naslage donjeg miocena u debljini od gotovo 900 m, otkrivene na području sjeverozapadnog dijela Hrvatskog zagorja (ukupne površine 230 km2) omeđenog Strahinščicom i Ivanščicom na jugu, hrvatsko-slovenskom granicom na zapadu i sjeveru te linijom Gornja Voća – Lepoglava na istoku. Sistematičnim istraživanjima, na izoliranim izdancima prilikom snimanja geoloških stupova proučavani su metodom analize facijesa tip slojevitosti, karakter slojne plohe, sedimentne teksture, veličina zrna, sortiranost, zaobljenost, sastav sedimenata, debljina slojeva, paleotransport i geometrija sedimentnih tijela i t.d. Uz to primjenjeno je prvi put radiometrijsko datiranje K-Ar metodom na glaukonitu u sedimentima ovih prostora, čemu su prethodile opsežne pripreme materijala (separacija, kemijske i rendgenske analize). Na temelju sistematično istraživanih, spomenutih parametara opisano je 17 različitih facijesa koji predstavljaju plitkovodne marinske, posebice plimske okoliše te deltne taložne sustave i pojave vulkanske aktivnosti. Facijesi su svrstani u litostratigrafske članove i formacije od kojih je većina bila predložena ranije: Macelj formacija građena od članova Vučji Jarek, Čemernica, Lipni Vrh i Vrbno, zatim Bednja formacija i Crkovec formacija. Izradom geološke karte objašnjeni su međusobni odnosi litostratigrafskih jedinica kao i relacije prema podinskim egerskim i krovinskim srednjemiocenskim naslagama, odnosno potpuno su definirane donjomiocenske naslage u vremenu i u prostoru. Konstrukcijom i izradom geoloških profila, repernih geoloških stupova, modela sedimentacije i paleogeografskih karata objašnjena je povijest taložnog prostora, rekonstruirana paleogeografija i utjecaj tektonike na sedimentaciju. Velika tektonska mobilnost uključujući horizontalne pomake i rotacije strukturnih blokova koje su dokumentirane rezultatima paleomagnetskih mjerenja, odredila su ne samo strukturna obilježja prostora, već su izravno kreirale karakteristike taložnog bazena. O dinamici tog prostora ovisio je i mjenjao se paleoreljef o kojemu je u pojedinim razdobljima ovisio smjer struja kao i značajke sedimentnih tijela, kod koga je tektonika imala bitnu ulogu pri generiranju klastičnog materijala i brzini punjenja bazena preko progradacije taložnig sustava. U radu je istaknuta značajna usporedba s drugim dijelovima prostora Panonskog bazena (Centralni Parathetys), primjerice Slovenije, Mađarske i Austrije. Korelacijom transgresivno-regresivnih faza pokazano je da su se svi ti predjeli u donjem miocenu ponašali na sličan način te da su predstavljali dijelove jedinstvenog morskog prostora. No ustanovljene izvjesne razlike, protumačene su različitim brzinama tonjenja lokalnih depocentara. Veća razlika je ustanovljena za razdoblje karpata u kojem je istraživani dio bazena Hrvatskog zagorja oplićavao te na kraju izronio, što se moglo dogoditi povećanom brzinom taloženja ili sporijim tonjenjem tog područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA