Naslov
Različitosti čibenika moždanog udara u gradskoj i ruralnoj populaciji Hrvatske
(The differencies of stroke risk factors in cities as opposed to rural areas of Croatia)

Autori
Hećimović, Hrvoje ; Šerić, Vesna ; Tropčić, M. ; Đorđević, Veljko ; Demarin, Vida

Izvornik
Liječnički vijesnik (0024-3477) 1 (1999), 1;

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kongresno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
moždani udar; rizični čimbenici za moždani udar
(stroke; stroke risk factors)

Sažetak
U razvijenim zemljama zadnjih godina postoji tendencija smanjenja učestalosti moždanog udara, prvenstveno zahvaljujući detekciji i prevenciji čimbenika rizika ove česte bolesti. U Hrvatskoj incidencija moždanog udara je i dalje visoka, te je potrebno identificirati čimbenike rizika kako bi se na njih moglo djelovati. Cilj našeg projekta je također utvrditi da li su čimbenci ovisni o sredini u kojoj osoba živi, odnosno radi. U našem radu ispitali smo prisustvo sljedećih čimbenika rizika: hipertenzija, pušenje, pijenje alkohola, dijabetes, dob, spol, hiperkolesterolemija, tjelesna težina, fizička aktivnost, prijašnja cerebrovaskularna bolest i obiteljska anamneza. 1175 ispitanika popupnilo je upitnike s pitanjima o prisustvu čimbenika rizika, zatim i testove o ulozi stresa u svakodnevnom životu. Radi analize, ispitanike smo podijelili u četiri grupe, ovisno da li žive u gradskoj ili ruralnoj sredini. Rezultati ispitavanja su pokazali da su pušenje i dijabetes najznačajniji čimbenici rizika u gradskoj i prigradskoj populaciji. Nadalje, hipertezija, gojaznost i pijenje alkohola su češći u ruralnoj populaciji. Kao rezultat stresa, koji se pokazao mnogo učestalijim u gradskoj nego u ruralnoj populaciji, kod ispitanika su česti odgovori na njega pušenje, zatim problemi koncentracije, stalno podsjećanje na probleme s posla i otežana relaksacija nakon radnog vremena. U zaključku možemo reći da su različiti čimbenici rizika moždanog udara u gradski i ruralnim sredinama, te da bi se na njih moglo ciljano utjecati. Ispitanici kod kojih postoje dva ili više čimbenika rizika se dalje prate i klinički obrađuju, a svi podaci se pohranjuju u registar neuroloških bolesnika "Neuronet".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA