ࡱ> bjbjVV v<<<n,^^$P$9LP0000NNNNNNN$QTLN00NOP*;;;N;N;;IK WN8"INyP<PJT8PT(KKFTXK(0"R;j~000NN;|000PT000000000^ g: Naslov: RANA INTERVENCIJA KOD KOMUNIKACIJSKIH I JEZI NO-GOVORNIH ODSTUPANJA Title: EARLY INTERVENTION FOR CHILDREN WITH COMMUNICATION, LANGUAGE AND SPEECH DIFFICULTIES Marta Ljubeai Odsjek za logopediju Edukacijsko  rehabilitacijski fakultet Sveu iliate u Zagrebu Borongajska cesta 83F 10 000 Zagreb Marta Ljubeai Odsjek za logopediju Edukacijsko  rehabilitacijski fakultet Sveu iliate u Zagrebu Borongajska cesta 83F 10 000 Zagreb Marta Ljubeai Rana intervencija kod komunikacijskih i jezi no-govornih odstupanja U ranoj dobi postoje jedinstvene mogunosti utjecanja na djetetov razvoj, kao i za potporu obitelji. Ove mogunosti dovode do najvee mogue koristi za sve uklju ene. S tog se stajaliata veina stru njaka, roditelja i kreatora javnih politika sla~e da je provoenje rane intervencije za djecu s razvojnim teakoama i rizicima druatvena odgovornost. U radu se raspravlja o sistemskoj perspektivi u ranoj intervenciji. Posebnu pa~nju zaslu~uje rana intervencija kod djece s teakoama u podru ju komunikacijskog, jezi nog ili govornog razvoja iz dva razloga: (1) u estalost ovih teakoa je visoka i (2) jezik i komunikacija su va~ni za razvoj drugih sposobnosti te za socijalizaciju. Sustav usluga rane intervencije i potpore u naaoj se zemlji joa razvija i suvremeni se koncept rane intervencije esto pogreano zamijenjuje s ranom terapijom. Fokus je na poremeajima, odnosno, rizicima za njihov nastanak u komunikaciji, jeziku i govoru te su prikazani glavni intervencijski pristupi i pitanja va~na za pojedinu vrstu poremeaja. Marta Ljubeai Early intervention for children with communication, language and speech difficulties Early years constitute unique opportunities for influencing child development and supporting families. These opportunities maximize longterm benefits for all concerned. From this point of view, most professionals, parents, and policy makers agree that it is a social responsibility to provide early intervention programs for children with disabilities and for those who are at risk. In the article, a system perspective for early intervention is discussed. Early intervention for children with communication, language and speech development difficulties deserves special attention for two reasons: (1) these difficulties are highly prevalent and (2) language and communication are important for the development of other abilities and socialization. A system of early intervention services and support is still in development in our country and the current concept of early intervention is often mistaken for early therapy. The article focuses on disorders of communication, language and speech or risks for them and identifies the major intervention approaches and issues related to each type of disorder. Uvod Rana intervencija kao novi pojam u (re)habilitacijskoj litaraturi postoji ve pedesetak godina, ali se temeljna pitanja rane intervencije, kao i na ini pru~anja kontinuirano mijenjaju. Na pragu 21. stoljea glavno pitanje s kojim se suo ava podru je rane intervencije je pitanje kako kapitalizirati najnovije znanje i mobilizirati zajedni ke resurse da se osigura bolji zdravstveni i razvojni ishod u djece s razvojnim rizicima ili ve utvrenim teakoama (1). Moderna je znanost dokazala izuzetni potencijal ranog djetinjstva jer je ovjek bie koje se oblikuje kroz proces u enja. Taj proces zapo inje prenatalno, a osobito je intenzivan i formativan u ranom djetinjstvu. Interakcija bioloakih i okolinskih imbenika u u enju kao aktivnom procesu u pojedinca se odvija bez jasnih granica. Sve to ukazuje na potrebu posebne skrbi za djecu kao vulnerabilnu skupinu osobito onda kad su ve rano utvrene razvojne teakoe ili je ustanovljen neurorazvojni rizik za njihov nastanak. Razvoj posebnih oblika skrbi u razvijenim druatvima smatra se moralnim imperativom. Za hrvatske prilike ohrabrujua je injenica da i novi Zakon o socijalnoj skrbi spominje ranu intervenciju kao uslugu iz domene socijalne skrbi i definira je kao stru nu poticajnu pomo djeci te stru nu i savjetodavnu pomo njihovim roditeljima, uklju ujui druge lanove obitelji, te udomitelja za djecu, kod nekog utvrenog razvojnog rizika ili razvojne teakoe djeteta (2). Vrijednost rane intervencije su posebno u vrstile inozemne studije i iz njih proiziala evidencija kako su ulaganja u zdravlje i razvoj u djece rane dobi razumna investicija koja umanjuje kasnije socijalne izdatke, davanja za specijalno obrazovanje ili institucijsku skrb (3). Rana je intervencija ponajprije fleksibilna, strategijska i interdisciplinarna djelatnost namijenjena vulnerabilnim skupinama djece s rizikom za razvojno odstupanje ili s ve utvrenim razvojnim teakoama, kao i njihovim obiteljima. Na europskoj razini je radna grupa Eurlyaid koju ine predstavnici roditeljskih organizacija i eksperti razradila zajedni ku viziju o intervenciji za mlau djecu s imbenicima rizika ili s teakoama u razvoju (4). Definirali su temeljne pojmove, faze intervencijskog procesa, ciljne skupine i racionalu, kao i nu~ne uvjete za dostizanje visoke kvalitete rane intervencije. Tako je pred dvadesetak godina u europskim razmjerima stvoren zajedni ki konceptualni okvir za ovu djelatnost kao prethodnica konceptualizaciji sistemskog pristupa u ranoj intervenciji. Sistemski pristup u ranoj intervenciji Sistemski pristup razvijen je kao konceptualni okvir koji objedinjuje veliku raznolikost skupina djece s razvojnim rizicima i teakoama te njihovih obitelji, kao i raznolikost usluga koje im se pru~aju i koje mogu biti organizirane na veoma razli ite na ine. U meunarodnom kontekstu, velikoj raznolikosti u podru ju rane intervencije pridonose i razli ita nacionalna zakonodavna rjeaenja, tradicija u zdravstvenoj skrbi, odnosno, obrazovanju i sl. Sistemski pristup prepoznao je sljedee relevantne principe za organizaciju rane intervencije (5): (a) razvojni pristup i usmjerenost na obitelj jer se kroz osna~ivanje roditelja stvaraju preduvjeti za optimalno rano u enje i djetetovo sudjelovanje; (b) povezanost i koordinacija na svim razinama koja podrazumijeva meuresorsku koordinaciju jer se rana intervencija pru~a kroz sustav zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi; (c) stvaranje najvee mogue uklju enosti i sudjelovanja, kako za djecu s teakoama/rizicima, tako i njihovih obitelji u redovne programe u zajednici; (d) rano otkrivanje i rana dijagnostika; (e) sistem mora sadr~avati sustav monitoringa kako bi djeca ve s imbenicima rizika ili s razvojnim teakoama mogla biti rano otkrivena; (f) svi dijelovi sistema daju individualiziranu uslugu; (g) usluge se evaluiraju; (h) kako bi se ostvarilo partnerstvo s obiteljima u punom opsegu potrebno je poativati kulturalne razli itosti i njihove implikacije na razvoj; (i) svi primjenjivani postupci moraju biti utemeljeni na znanstvenim dokazima; (j) da bi sistemska perspektiva bila odr~ana neophodno je prepoznati meuovisnost svih sastavnica rane intervencije. Klju no na elo po kojem se rana intervencija u svom suvremenom obliku najviae razlikuje od starog koncepta rane intervencije je upravo prvo navedeno na elo, tj. usmjerenost na obitelj. Taj princip podrazumijeva stvaranje partnerstva izmeu stru njaka i roditelja, prepoznavanje va~nosti ranih interakcija izmeu roditelja i djeteta za djetetov razvoj, kao i potrebe osna~ivanja roditelja. Naime, samo opuateni i u sebe sigurni roditelji mogu prepoznavati djetetove, esto vrlo suptilne signale i na njih odgovarati. A dokazano je da su rane interakcije upravo male epizode u enja pa neki autori ranu komunikaciju nazivaju arenom u kojoj se odvija razvoj (6). Zanimljivo je primijetiti da prema inozemnoj literaturi, ali i prema naaim, hrvatskim iskustvima, roditelji upozoravaju da je jedan od najveih problema manjak u usklaenosti i povezanosti sustava uslijed ega puno lutaju, a djetetu vrijeme prolazi (7, 8). Razvojni sistemski pristup je osobit u svom cilju da ~eli objasniti razvojne mehanizme koji su uklju eni u unapreivanje djetetova razvoja u kontekstu rane intervencije (9). Klju ni razvojni mehanizam su tri vrste ranih interakcija: (a) kvaliteta interakcija u smislu socioemocionalne povezanosti s djetetom i odgovorljivosti na njegove signale, (b) zatim kako roditelji stvaraju djetetu prilike za stjecanje iskustva i (c) kako skrbe o njegovom zdravlju i sigurnosti (10). Dakle, sistemski pristup uva~ava izuzetnu va~nost interakcija koje se odvijaju izmeu djeteta i roditelja i za koje je znanstveno dokazano da su promicatelj razvoja u ranom djetinjstvu (11, 12). Budui da su rane interakcije dio komunikacijskog razvoja, nedvojbeno je da razvoju i poticanju komunikacije u kontekstu rane intervencije pripada posebno mjesto. Komunikacija, jezik i govor Pojmovi komunikacije, jezika i govora esto se rabe s razli itim, ponekad preklapajuim zna enjima. Stoga ih je va~no u razvojnoj procjeni i intervenciji jasno razlikovati. Govor je zvu na realizacija jezika, a jezik mo~e biti ostvaren i u pisanom i u znakovnom na inu. Komunikacija je proces razmjene obavijesti. Ranom komunikacijom smatramo razdoblje u kojem se usvajaju vjeatine koje proces razmjene obavijesti ine moguim i u inkovitim. Dobno gledano, rana komunikacija se poklapa s ranim djetinjstvom, tj. s dobi od 0 do 6 godina. U tom razdoblju razvoj komunikacije mo~emo pratiti kroz dvije razvojne linije: kroz razvoj komunikacijskih funkcija, tj. sve veeg broja svrha za koje dijete komunicira, i kroz razvoj komunikacijskih formi, odnosno, komunikacijskih sredstava. Dijete u drugoj polovici prve godine otkriva da njegova ponaaanja imaju utjecaj na okolinu te da su ona  poruke kojima mo~e utjecati. Potom otkriva razli ita sredstva i na ine za kodiranje poruke, tj. za prenoaenje vlastitih ~elja, potreba ili do~ivljaja drugima. Ta su sredstva (komunikacijske forme) u po etku nesimboli ka (npr. koriatenje pogleda, vokalizacije ili geste pokazivanja za ostvarivanje razli itih komunikacijskih svrha), a kod veine djece urednog razvoja u dobi od oko godine i pol nastaje sposobnost razumijevanja i uporabe simboli kih komunikacijskih sredstava (simboli kih gesti, protorije i) te ubrzo zatim i jezi nih sredstava (13). U to vrijeme djeca tipi nog razvoja po inju viae govoriti, emu roditelji i prirodna okolina pridaju veliko zna enje jer su osjetljivi na  vanjske razvojne znakove, esto zanemarujui koliko dijete razumije i kako surauje s drugim ljudima. Budui da se uloga ranih gesti u jezi nom razvoju esto potcjenjuje, va~no je naglasiti da geste utiru put jeziku te da su razvojno povezane i jednako va~ne (14, 15). Kod perinatalnih oateenja mozga, razvoj rane komunikacije je vrlo esto sporiji, a i meuodnos razvojnih procesa mo~e biti promijenjen (16, 17). Iz ovih je razloga u ranoj intervenciji posebna pozornost usmjerena na poticanje razli itih aspekata rane komunikacije (jer su razvojno meuovisni). Kod djece s rano ustanovljenim razvojnim teakoama koja kasne u mnogim razvojnim podru jima, upravo zbog va~nosti rane komunikacije, poticanje treba slijediti sljedee principe (18): poticanje treba zapo eti ato ranije jer, meu ostalim, utje e na stvaranje ranih interakcijskih obrazaca izmeu roditelja i djece; poticanje treba biti kontinuirano i ponavljano ato zna i da dijete dobiva kroz provoenu aktivnost malu koli inu stimulacije svakog dana i da se navedena aktivnost ponavlja iz dana u dan; stru njaku za ranu intervenciju je esto najva~niji zadatak pomoi roditeljima da pronau na ine kako e tu aktivnost na prirodan na in ugraditi u dnevne rutine; esto se put do planiranog cilja treba razraditi u viae malih koraka, sastavnica cilja; zato je va~no da se sastavnice povezuju na strukturiran i sustavan na in; pri tome se razlamanje na sastavnice i kasnije spajanje u ciljnu vjeatinu radi kroz aktivnosti koje su individualno prilagoene svakom pojedinom djetetu. Dakle, poticanje komunikacijskog i jezi no-govornog razvoja sastavni je i va~an dio u ranoj intervenciji kod djece sa svim oblicima razvojnih rizika ili teakoa. Neki oblici razvojnih teakoa, poput poremeaja iz autisti nog spektra, se otkrivaju u sve ranijoj dobi te predstavljaju dodatni izazov za organizaciju rane intervencije (19). Naime, uz ope principe suvremene rane intervencije o kojima smo govorili, postoji i niz specifi nosti u pru~anju usluga vezano uz osobitosti pojedinog poremeaja, odnosno, razvojnog rizika te se to odnosi i na poremeaje komunikacijskog i jezi no-govornog razvoja. Rana intervencija kod djece s komunikacijskim i jezi no-govornim poremeajima S obzirom na injenicu da je predjezi na komunikacija temelj i potporni stup usvajanju jezika i govora, stru njacima su posebno va~na ona odstupanja koja se uo avaju ve u ranom komunikacijskom razvoju, znatno prije negoli se o ekuje da dijete progovori, te esto i prije pojave drugih znakova razvojnog odstupanja. Roditeljima ona esto promi u jer su roditelji ponajprije usmjereni na pojavu govora. Oni esto svoja opa~anja o tome koliko je dijete usmjereno na ljude i kako s njima surauje, tj. koliko vjeato utje e na njih i kako reagira na njihove zahtjeve, tuma e kao obilje~ja djetetove osobnosti i njegovih interesa (npr. tvrdoglav je, ignorira, ne zanima ga i sl.), tj. ne razumiju ih kao posljedicu ograni enja u kognitivnoj obradi i socijalnom u enju. Tako su upravo zastoji u komunikacijskom razvoju naj eai neprepoznati uzroci odgoene pojave jezika, kao i atipi nog jezi nog razvoja (20). Budui da ih se ne uo ava, okolina strpljivo eka pojavu govora, iako va~na pretpostavka izostaje te je s intervencijom ve trebalo zapo eti. Naime, ve krajem prve godine djeca tipi nog razvoja znaju kako predjezi nim sredstvima utjecati na okolinu, dobiti njihovu pa~nju ili ~eljeni predmet. Djeca koja imaju usporen komunikacijski razvoj mogu znatno du~e biti potpuno nemona u prenoaenju svojih potreba drugima. Takvo e dijete ponekad razviti veoma naglaaenu samostalnost pa e npr. samo otvarati vrata hladnjaka i poslu~ivati se namjesto da tra~i, a u situaciji kad to nije mogue e biti frustrirano i nezadovoljno, a o roditeljskoj domialjatosti e ovisiti hoe li roditelji uspjeti prepoznati djetetov problem i rijeaiti ga. Naime, dijete nee znati komunikacijskim znakovima prenijeti roditeljima ato treba. Stoga je va~no ve krajem prve i tijekom druge godine ~ivota obratiti pa~nju na pitanje uvla i li dijete druge ljude u svoje aktivnosti te donosi li im i pokazuje predmete koji mu se sviaju i ia ekuje li reakcije okoline. Va~no je i pitanje obraa li dijete pa~nju na lica osoba s kojima se igra, razmjenjuje li pogled te gleda li u smjeru u kojem mu drugi neto pokazuju. Prisutnost navedenih ponaanja govori o postojanju intencijske komunikacije, tj. dijete je prolo prvu stepenicu u svom komunikacijskom razvoju. Ako ovih ponaanja nema ili su izuzetno rijetka, .n` b ̼̒}jWA++hThq5CJOJPJQJaJnHtH+hThT5CJOJPJQJaJnHtH%hu5CJOJPJQJaJnHtH%h 5CJOJPJQJaJnHtH(h h CJOJPJQJaJnHtHhThu5CJOJQJaJhE5CJOJQJaJhu5CJOJQJaJhThT5CJOJQJaJh 5CJOJQJaJh hTCJOJQJaJhuCJOJQJaJhGCJOJQJaJ  nb d f h j l n p r t v $da$gdu dgd@b d v  8 R ^ T Dz܋ygRBh;rWh5CJOJQJaJ(hah@CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH"hhCJOJPJQJaJnHtH(h)hC^CJOJPJQJaJnHtH"h@CJOJPJQJaJnHtH(hahqCJOJPJQJaJnHtH(hahCJOJPJQJaJnHtH"hhCJOJPJQJaJnHtH"hC^CJOJPJQJaJnHtH  : f 4 ` gd@ $da$gdh $da$gd@ dgd@ T V dfhjlnprtv@B $da$gd@ dgd@gd@T \ ` ~  >JPlh֚֯믚녯s^(haheNaCJOJPJQJaJnHtH"heNaCJOJPJQJaJnHtH(hahgECJOJPJQJaJnHtH(hah @CJOJPJQJaJnHtH"hC^CJOJPJQJaJnHtH(hah&'CJOJPJQJaJnHtH(hahCJOJPJQJaJnHtH(hahLCJOJPJQJaJnHtH#,.`bdvįs^L7(hah@CJOJPJQJaJnHtH"h @CJOJPJQJaJnHtH(hah @CJOJPJQJaJnHtH"hhCJOJPJQJaJnHtH(hahCJOJPJQJaJnHtH(hahLCJOJPJQJaJnHtH(hahtTCJOJPJQJaJnHtH(hah8ACJOJPJQJaJnHtH"hC^CJOJPJQJaJnHtH(hah %CJOJPJQJaJnHtH @B  *RTbc#mn&~ԿԿjԿUUԿԿUUUԿ(hahYCJOJPJQJaJnHtH0haheNaCJOJPJQJaJmH nHsH tH"hC^CJOJPJQJaJnHtH(hahCJOJPJQJaJnHtH(hah&'CJOJPJQJaJnHtH(hahqCJOJPJQJaJnHtH(hah @CJOJPJQJaJnHtH+h;rWh @5CJOJPJQJaJnHtH!~$%0`c֨yyy`F7hahqCJOJQJaJ3hahq5CJOJPJQJaJmH nHsH tH0hah @CJOJPJQJaJmH nHsH tH0hahYCJOJPJQJaJmH nHsH tH*hC^CJOJPJQJaJmH nHsH tH0hahqCJOJPJQJaJmH nHsH tH(hahYCJOJPJQJaJnHtH(hahqCJOJPJQJaJnHtH(hah @CJOJPJQJaJnHtHB dgd@ & FVd^`Vgd;rW dgd@O$dC$Eƀa$gd@ \^`bd\  @ B J Z ` ʺ}}}֌n_P_D_}P}PhhCJOJQJaJh@hZCJOJQJaJh@h;tCCJOJQJaJh@hCJOJQJaJh@hCJOJQJaJh@hnCJOJQJaJh@h@CJOJQJaJh;rWh@5CJOJQJaJh;rWhOf5CJOJQJaJhhCJOJQJaJh@CJOJQJaJhahOfCJOJQJaJhahCJOJQJaJ&t,w,,,A$H&H`HbHJVZ[R^$ & Fd^a$gd} $da$gd{W$ & FVd^`Va$gd;rW dgd@ & FVd^`Vgd;rW $da$gd@ $da$gd@ .!j!!""."b""""#0#n####$$$J%P%T%%%%1&C&D&&&&&.'N'P(R(((2)l))ֺǜǜzjzjzjzjzh@B*CJOJQJaJph%hahpB*CJOJQJaJphh@hpCJOJQJaJh@hJt_CJOJQJaJh@ha/CJOJQJaJh@h0JCJaJh@h3fCJOJQJaJh@hCJOJQJaJh@hZCJOJQJaJh@CJOJQJaJ))).*0*~**t,u,v,w,,,.B.v..0/d/f/60ܼܩsdUIU:U:I:h@h50CJOJQJaJh{WCJOJQJaJh@hUCJOJQJaJhahUCJOJQJaJh;rWhOf5CJOJQJaJ%hahnB*CJOJQJaJph%hahZB*CJOJQJaJph%hahJt_B*CJOJQJaJphh{WB*CJOJQJaJphh@B*CJOJQJaJph%hahpB*CJOJQJaJphhB*CJOJQJaJph60v0x0z00000001,1F1N1P1h1j1n1z1f22223 344 4v4x444444052585555555Ǹָָ֝厝厝֝֎~hhh]66CJOJQJaJh@h]6CJOJQJaJh@h/XCCJOJQJaJhhCJOJQJaJh@h CJOJQJaJh@h50CJOJQJaJh@haCJOJQJaJh{WCJOJQJaJh@hF CJOJQJaJ+55.6n6t6x6666677 77:7<7@7B7H7J7N7z7777788888<9J9n9r9999:z::::;;ĸӸӸĸӸӸӬӬӸĝĝӎpph@hrSCJOJQJaJh@h"]CJOJQJaJh@hC CJOJQJaJh@h9CJOJQJaJh`CJOJQJaJh{WCJOJQJaJh@haCJOJQJaJh@hCJOJQJaJh@h]6CJOJQJaJh{d(h]6CJOJQJaJ,;<<<><@<8=:=B===?D???????????b@d@@@@AA*ATAAAAAAAAAǸ帩|mh@hCJOJQJaJhhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhh"]CJOJQJaJhhC CJOJQJaJh@hC CJOJQJaJh@h9CJOJQJaJh@hCJOJQJaJh{WCJOJQJaJh@h"]CJOJQJaJ&AB:CNCVCZCpCTDVD`DlDbEdEnFzFFFFFF GPGtG"H$H&HPH\HӸөӋNj|m]Mh;rWhOf5CJOJQJaJh;rWh]5CJOJQJaJhah9CJOJQJaJh@hM=CJOJQJaJh@h&5CJOJQJaJh@hf2CJOJQJaJh@h"CJOJQJaJh@hCJOJQJaJh{WCJOJQJaJh@ht$CJOJQJaJh@hBCJOJQJaJh@hl7/CJOJQJaJ\H^H`HbHHHLIIII8J>JBJ|J~JJJO@OJOLONOXOjOOOOOOPPPPPP@f & FVd^`VgdPZ$d7$8$H$a$gdh $da$gdh $da$gd@ & FVd^`Vgd;rW dgd;rW $da$gd}$ & Fd^a$gd}eeeeeee&f(f*ffffg@BϿϯl\hPZhPZ5CJOJQJaJ%hhhhB*CJOJQJaJphh~JsB*CJOJQJaJphhPZB*CJOJQJaJphhAB*CJOJQJaJphh{d(B*CJOJQJaJphh KB*CJOJQJaJphhlB*CJOJQJaJphhCB*CJOJQJaJphh3B*CJOJQJaJphBfh,8f(,.>  \,v "ӻӬӝӑǑǑym^RhnCJOJQJaJh@hhCJOJQJaJh~JsCJOJQJaJhhCJOJQJaJh CJOJQJaJhpqCJOJQJaJhPZhJS.CJOJQJaJhPZh KCJOJQJaJhPZCJOJQJaJhlCJOJQJaJhPZh~JsCJOJQJaJh;rWhh5CJOJQJaJhPZ5CJOJQJaJfh  "$:<P">$ & FVd^`Va$gd;rW$d^a$gd;rW$ & FVd^`Va$gd;rW hd^hgdh $da$gdh d^gdh"$8:<PRhl&.BDLNPrtĵvvj[[OhF CJOJQJaJh;rWhJt_CJOJQJaJhJt_CJOJQJaJhLQCJOJQJaJh;rWhCJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh$<CJOJQJaJh hCJOJQJaJh;rWh;rW5CJOJQJaJhOf5CJOJQJaJh;rWhOf5CJOJQJaJhl-hhCJOJQJaJ  "Ǹ񬝑vvj[LvL@h\ CJOJQJaJh;rWh tTCJOJQJaJh;rWh\ CJOJQJaJhF CJOJQJaJh$<CJOJQJaJh;rWh$lCJOJQJaJhMjCJOJQJaJh;rWhF CJOJQJaJhCJOJQJaJh;rWhX1GCJOJQJaJh;rWhl7/CJOJQJaJhrFh)CJOJQJaJhhCJOJQJaJh;rWhCJOJQJaJt"0<>徫xiZiZNh%OCJOJQJaJh;rWh%OCJOJQJaJh;rWhtCJOJQJaJh]_CCJOJQJaJmHsHh$<CJOJQJaJmHsH$h;rWhtCJOJQJaJmHsH$h;rWh%OCJOJQJaJmHsHh\ CJOJQJaJh;rWhCJOJQJaJhMjCJOJQJaJh$<CJOJQJaJh;rWhlCJOJQJaJ>,. 24Fbtvrtⲣ|m||aNa$h$<h"CJOJQJaJnHtHh"CJOJQJaJhrFhrFCJOJQJaJh$<h"CJOJQJaJhBCJOJQJaJh)CJOJQJaJhrFh)CJOJQJaJhrFCJOJQJaJhMjCJOJQJaJhl7/CJOJQJaJh]_CCJOJQJaJh;rWhBCJOJQJaJh;rWhl7/CJOJQJaJ4t*0@r l  B dgd $ & FVd^`Va$gdh$ & FVd^`Va$gd$<$ & FVd^`Va$gd;rWthjbdŹ񪞋{hhUUEUEUh]_CCJOJQJaJnHtH$h$<ha"CJOJQJaJnHtH$h$<h@CJOJQJaJnHtHhMjCJOJQJaJnHtH$h$<h*xCJOJQJaJnHtHh*xCJOJQJaJh$<h*xCJOJQJaJhrFCJOJQJaJhhhrFCJOJQJaJ!h$<hyq[0JB*CJaJphh"CJOJQJaJh$<hyq[CJOJQJaJ   .0"$*ݟlݟ`QBQBQh$<h,CJOJQJaJh$<h[KCJOJQJaJh^yCJOJQJaJ$h$<h,CJOJQJaJnHtHhrFCJOJQJaJnHtHhhCJOJQJaJnHtH$h$<h^yCJOJQJaJnHtHhyq[CJOJQJaJ$h$<ha"CJOJQJaJnHtHho`CJOJQJaJh]_CCJOJQJaJnHtH$h$<ho`CJOJQJaJnHtH*,@T     H J f h p r    ( * b d j l ӸvcScScScGhJtCJOJQJaJh]_CCJOJQJaJnHtH$h$<hJCJOJQJaJnHtHh$<hJCJOJQJaJh]_CCJOJQJaJhrFCJOJQJaJh$<hCJOJQJaJhMjCJOJQJaJh$<h|6CJOJQJaJhhCJOJQJaJh$<hJtCJOJQJaJh$<h[KCJOJQJaJh$<h,CJOJQJaJl       DJZ02VX24ʾ֯vjvZJZ>v6jhzUhm$CJOJQJaJhm$hm$CJOJQJ]aJhm$hl-CJOJQJ]aJhMjCJOJQJaJhm$hl-CJOJQJaJhhhm$CJOJQJaJ4h$<h3NLB*CJOJPJQJ]aJnHphtHh$<h3NLCJOJQJaJh[KCJOJQJaJh$<CJOJQJaJh]_CCJOJQJaJh$<h JCJOJQJaJh$<hA`%CJOJQJaJ468@BNP˿zkc_c_c_c_h|0jh|0Uh hOfCJOJQJaJhm$hJS.CJOJQJaJh hJS.CJOJQJaJhJS.hJS.CJOJQJaJhJS.CJOJQJaJhMjCJOJQJaJh KCJOJQJaJh CJOJQJaJhm$CJOJQJaJ hm$hm$0JCJOJQJaJjhzUhz%   dgd $a$ dgd   h hOfCJOJQJaJh|0jhhU*h dmHnHuhhjhhU9 0&P 1h:p . A!"#$% 9 0&P 1h:p . A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666H6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J ENormal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List @@@ Of List Paragraph ^m$DOD apple-style-span OJQJ^J*W* xStrong5\6U@!6 g}0 Hyperlink >*B*ph>2>  0Headerdp#.A.  0 Header Char> @R>  0Footerdp#.a.  0 Footer CharPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] n < ;< +++++++++.b T ~ )605;A\HDNSZeiqHFHB">t*l 4<>ABCDFHIJKLMNOPQSTU BR^f=?@EGR m3mGmnX $'.!P# AA@0(  B S  ?|9."}9.4#/n2nC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter j83F ProductID!67R\{)/3@T]dq~ )-.3?LUWsux{%(+R]q|^g}Ubv{0AIQ */RUbe #mns   & + c l ~  $ m p    P R  "%)-1]d|15ERU_ho JLbd14CL.3NPch%@Dz~*5 ku!"&(*lnpr ,.02P\  (/IKW  "*2468my/5IVr|  35 078<NVX_49:=   # & !!!!!!!!!!! """%"."|""""""##I#O#h#m########### $$$'$;$@$H$J$w${$$$$$$$)%+%^%`%%%%%%%%%%%%%& & & &&& &&&.&0&1&7&Q&T&Z&^&n&p&&&&&&&&& '','0'Q'X']'`'a'f'r'{'''''''''''((((((*(4(5(:(>(G(](f(((((((,)3)))))))))))`*b*d*g*******:+<+B+M+[+`+++++++++5,@,x,,,,,,--4-A-u-z-------- .,./.7.:.m.p.........~////////0 00"0k0m0~0000000001+151A1F1~111111 22)2,2I2K2}22222222222233333393m3o3333333333333 4$4'4+4n4t4z4|4444444445 5j5n555n6t6666666%7)7D7H7T7W7Z7\7v7x7y7|7777777777777;8B8J8O8Z8]8x888888889979?9D9F9[9]9d9f9j9r9{999999999999r:t::::::;;#;;;;;;<< <.<7<<<<<<<<<<=Y=_=~=====>>>B>\>_>>>>>>>>?"?&?Y?p?|???????@ @ @@@@@@@@A2A>ATAZAAAAAAABBBBCCHCSCCCCC DD2D7DSDVDDEAECEbEgEhEnEEF=FHFRFTFFFGGGH HHtHzH'IEIKIMIuI|IjJJJJJJKKKKWKgKKKKKKLLZLuL|LLLLMuMyMMMMM NNN+NsNvNNO)OLOsOzO~OOOOOOOOOOOOZP]PfPiPuPPPPPPPPPPPPPPQQ2QEQPQqQQQQ RaRdRvRRRRR SS)S_SgSSSSSSS&T2TWTaTbTeTkTTTTTTTTT UU2U8UDUOUUUUUUUCVHVW8W?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F|9NData 1TableTWordDocumentv<SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q