Naslov
MOGUĆNOST PRIMJENE KONTURNOG MINIRANJA METODOM ZRAČNOG MEĐUČEPA
(THE POSSIBILITY OF APPLICATION OF CONTOUR BLASTING BY USING AIR DECK METHOD)

Autori
Pisk, Renato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.12

Godina
2011

Stranica
125

Mentor
Dobrilović, Mario

Ključne riječi
miniranje; konturno miniranje; zračni međučep
(blasting; contour blasting; airdeck)

Sažetak
Tema rada je metoda miniranja zračnim međučepom sa primjenom na konturna miniranja. Ova metoda do danas nije primjenjivana na prostorima jugoistočne Europe. Pri razmatranju polazi se od načela da se energija eksploziva treba koristiti na učinkovitiji način. Precizno doziranom količinom eksplozivnog punjenja uz uporabu zračnog međučepa, mogu se ostvariti jednako dobri rezultati miniranja u usporedbi sa do sada prihvaćenim metodama. Smanjenjem količine eksploziva sukladno uvjetima na terenu smanjit će se i utjecaj miniranja na okoliš. Time se stvaraju pretpostavke sigurnije primjene miniranja u osjetljivim uvjetima blizu naselja i objekata svih vrsta. Uveden je pojam „zračni međučep“ što znači prazan dio bušotine između eksplozivnog punjenja i čepa od inertnog materijala (kamena frakcija). Taj prazan dio bušotine djeluje kao akumulator energije eksploziva koji u početku prima dio energije detonacije te smanjuje apsolutnu vrijednost tlaka na stijenke bušotine ne dozvoljavajući prerano urušavanje stijenke bušotine i stvaranje zone pulverizacije u neposrednoj blizini bušotine. Nešto kasnije oslobađa se akumulirana energija putem tlaka plinskih produkata eksplozije. Smanjenjem apsolutne vrijednosti tlaka eksplozije koji djeluje na stijensku masu uz produljeno trajanje istog, smanjuje se štetan utjecaj na okoliš uz istovremeno povećanje korisnog rada eksploziva. Provedena su terenska ispitivanja mogućnosti primjene metode zračnog međučepa na konturna miniranja. u svrhu mogućnosti izrade konturne pukotine primjenom metode zračnog međučepa na konturna miniranja. Osim toga mjerenjem trajanja seizmičkih utjecaja dokazivano je produženo trajanje utjecaja energije eksploziva na stijensku masu u odnosu na metodu sa kontinuiranim punjenjem. Također se mjerila brzina detonacije u svrhu koreliranja procesa detonacije i seizmičkog utjecaja na stijensku masu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA