Naslov
ODREĐIVANJE ZONE OŠTEĆENJA STJENSKE MASE PRI ISKOPU TUNELA MINIRANJEM
(DETERMINATION OF BLAST-INDUCED ROCK MASS DAMAGED ZONE IN TUNNELS)

Autori
Antičević, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.12

Godina
2011

Stranica
265

Mentor
Dobrilović, Mario

Ključne riječi
dubina zone oštećenja miniranjem; stjenska masa; profil tunela; fizičko-mehaničke karakteristike; pukotine; anizotropija i nehomogenost; parametri miniranja; maksimalna masa eksploziva po stupnju paljenja; vršna brzina oscilacija; cross-hole metoda; modul elastičnosti; video prospekcija istražne bušotine; numeričko modeliranje
(depth of the blast damage zone; rock mass; tunnel profile; physical-mechanical properties; discontinuities; anysotropy and heterogeneity; blasting parameters; maximum charge per delay; peak particle velocity; cross-hole method; modulus of elasticity; video prospection of trial borhole; numerical modelling)

Sažetak
Uslijed iskopa tunela miniranjem neminovno dolazi do oštećenja stjenskog masiva oko profila iskopa. Oštećenja koja nastaju na neposrednu stjensku okolinu oko profila tunela manifestiraju se proširenjem postojećih i stvaranjem novih pukotina, odnosno promjenom fizičko-mehaničkih karakteristika stjenskog masiva. Veličina i utjecaj zone oštećenja miniranjem stjenske mase oko profila iskopa nsu dovoljno istražena i objašnjena, a pogotovo ne u karbonatnim stijenama. Određivanje oštećenja utjecajem miniranja na stjensku masu oko profila iskopa procjenjuje se uglavnom vizualnim pregledom kvalitete konturne površine tunela i prekoprofilnog iskopa. Podaci dobiveni ovakvim procjenama odaziva stijene na miniranje i kategorizacijom stjenske mase služe z definiranje podgradnih sklopova i kao podloga za geotehničko projektiranje budućih tunela. Intencija istraživanja je egzaktno kvantificirati dubinu zone oštećenja miniranjem i to mjerenjem promjena fizičko-mehaničkih karakteristika stjenskog masiva oko profila iskopa tunela. Istraživanje je obavljeno u II., III., i IV. kategoriji stjenske mase u kojima je bio predviđen iskop miniranjem, a parametri bušenja i miniranja uspoređeni su s dubinom i veličinom prostiranja oštećenja. Mjerenje dubine zone oštećenja miniranjem izvedeno je vizualnom prospekcijom istražnih bušotina video kamerom prije i poslije miniranja na čelu tunela i seizmičkom cross-hole metodom u boku unela. Na istim lokacijama mjerenja obavljene su analize vršnih brzina oscilacija i parametara miniranja, geodetsko snimanje prekoprofilnog iskopa i kategorizacija čela iskopa. Video prospekcijom izmjerena su oštećenja samo na stijenci bušotine, dok je seizmičkom cross-hole metodom obuhvaćen veći volumen stjenskog masiva (do dubine 4-5 metara). Sistematiziranjem rezultata mjerenja oštećenja registriran je očigledan porast dubine oštećenja s porastom maksimalne mase eksploziva po stupnju paljenja i izmjerenih vršnih brzina oscilacija. Pri iskopu tunela konvencionalnim načinom miniranja u II. kategoriji stjenske mase, dubina zone oštećenja može se prostirati do cca 3 m u stjenski masiv, dok pri odabiru prvenstveno primjerene dubine bušenja minskih bušotina (i pripadajućih parametara miniranja), dubina zone oštećenja reducira se na cca 2 m (od teoretske linije iskopa). Iskop tnela u III. i IV. kategoriji stjenske mase uzokuje dubinu oštećenja od 2, 5 m, odnosno 3 m, što se može objasniti činjenicom da padom kvalitete stjenske mase, zona oštećenja ne raste proporcionalno poradi kraće dubine bušenja (i pripadajućih parametara miniranja) u odnosu na dubinu bušenja pri iskopu u II. kategoriji. Ovim istraživanjem utvrđena je dubina zone oštćenja miniranjem u karbonatnim stijenama pri iskopu tunela i promjena fizičko-mehaničkih karakteristika stjenske mase, te je uspostavlje odnos s parametrima miniranja. Sistematizacijom prethodno navedenih rezultata istraživanja formiran je geotehnički model i obavljeno je numeričko modeliranje stabilnosti podzemnog iskopa tunela "Šubir".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA