Naslov
Struktura zajednica ptica gnjezdarica šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj
(Structure of the breeding birds community in lowland Oak Forests in Croatia)

Autori
Kralj, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.02

Godina
2000

Stranica
67

Mentor
Meštrov, Milan

Ključne riječi
zajednica ptica gnjezdarica; šume hrasta lužnjaka; Hrvatska
(breeding birds community; lowland oak forests; Croatia)

Sažetak
Istraživanjem ornitofaune nizinskih šuma hrasta lužnjaka (asocijacije Carpinio betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) emend. Rauš 1969 i Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938) u razdoblju od 1996. do 1999. godine obuhvaćeno je ukupno 11 ploha na 7 lokaliteta. Struktura zajednica ptica gnjezdarica istražena je metodom linearnog transekta, uz ponavljanje obilazaka 2-4 puta tijekom sezone gniježđenja, a vegetacija metodom kružnih ploha postavljenim duž samog transekta. Istraživanja su provedena u šumama starijim od 40 godina..Na svim plohama ukupno je zabilježena 61 vrsta ptica, od čega je 37 vrsta tipično za unutrašnjost šuma. Kvalitativnom analizom obuhvaćeno je 24, a kvantitativnom 20 vrsta. Ukupna gustoća populacija istraživanih vrsta je 572,1 - 933,8 pari/km2. Srednja vrijednost je 783,85 ą 115,764. Na gotovo svim plohama dominira zeba s gustoćom 91,3 - 186,3 pari/km2 (146,2 ą 28,19), a najčešća subdominantna vrsta je crvendać. Broj vrsta, ukupna gustoća i vrijednosti Shannon-Wienerovog indeksa rastu s porastom starosti šume, dok ujednačenost pada. Osim ukupne gustoće, sa porastom starosti šume raste i brojnost djetlića i sjenica. To je osobito izraženo kod crvenoglavog djetlića koji uopće ne gnijezdi u šumama mlađim od 50 godina. Abundancija vrsta koje se gnijezde i hrane u sloju grmlja (crnokapa grmuša, kos i drozd cikelj) ovisi o gustoći sloja grmlja. O gustoći sloja grmlja ovisi i brojnost zviždka, ali se maksimumi njegove brojnosti ne poklapaju posve sa onima kod ptica koje se gnijezde i hrane u sloju grmlja, već ih postiže u šumama starosti 70-90 godina (plohe 4 i 5). Gustoća populacija palčića ovisi o vlažnosti tla i vegetaciji prizemnog sloja. Njegova je brojnost veća u šumama u kojima je tlo suše, a u prizemnom sloju prevladavaju širokolisne zeljaste biljke, nego u vlažnijim zajednicama, u kojima u prizemnom sloju prevladavaju šaševi (Carex sp.). Među sjenicama dominira velika sjenica, koja ujedno ima i najmanje varijacije brojnosti među plohama. Plavetna sjenica ima jače izražen porast brojnosti u starijim šumama. Crnoglava sjenica ima znatno manju brojnost nego preostale dvije vrste, no sve tri vrste maksimume brojnosti postižu na istim plohama. Uočena je i sličnost promjena abundancija sjenica i bjelovratih muharica s promjenama brojnosti djetlovki. Među ispitivanim karakteristikama staništa na zajednicu ptica u cjelini, kao i na velik dio vrsta najveći utjecaj imaju starost šume (koja se očituje u apsolutnoj brojnosti i relativnom udjelu pojedinih kategorija stabala) i gustoća sloja grmlja. Pokrovnost tla i pokrovnost krošnji imaju utjecaj samo na pojedinačne vrste. Rezultati nisu pokazali ovisnost broja suhih stabala na abundanciju niti jedne vrste. Moguća zavisnost možda je prikrivena brojnošću živih, ali bolesnih i polusuhih stabala, koja nije bila zasebno bilježena. Dok je kod nekih vrsta, poput zviždka, palčića, grmuša i koseva moguće uočiti ovisnost abundancije o pojedinim karakteristikama staništa, kod drugih to nije tako jasno vidljivo. Takva je situacija posljedica činjenice da neke vrste nisu vezane za točno određenu karakteristiku vegetacije, no postojeća ovisnost može biti prikrivena heterogenošću staništa. Heterogenost staništa doprinosi većem broju vrsta i većoj ukupnoj gustoći ptica na istraženim plohama. Šume hrasta lužnjaka mlađe od 60-tak godina imaju još karakateristike "mladih" šuma: u njihovoj ornitofauni nedostaju pojedine vrste (crvenoglavi djetlić, bjelovrata muharica i dugokljuni puzavac), dok druge (palčić, plavetna sjenica) postižu manje gustoće nego u starijim šumama. Nasuprot tome, u njima je udio dominantne vrste (zebe) veći. Prateći proces naseljavanja ptica u sukcesiji razvoja šuma, možemo reći da šume mlađe od 60 godina još nisu do kraja naseljene, tj. da se u njima još nije oformila prava šumska ornitofauna. Intenzitet aktivnosti pojedinih vrsta ptica jako se mijenja tijekom sezone gniježđenja. Kod velikog broja ptica on je najjači početkom sezone, no kod drugih maksimumi nastupaju kasnije. Zbog toga nije moguće jednim obilaskom transekta zahvatiti maksimalnu aktivnost svih gnjezdarica šuma, već je transekte potrebno obilaziti više puta tijekom sezone gniježđenja. Osobito je važno rano započinjanje istraživanja (prije 20. travnja), radi bilježenja maksimuma aktivnosti za ptice koje su najaktivnije početkom sezone gniježđenja (sjenice, batokljuni, brgljezi).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA