Pregled bibliografske jedinice broj: 578267
Pravokutnovalna voltametrija klorofilina na elektrodi od staklastog ugljika i parafinom impregniranoj grafitnoj elektrodi
Pravokutnovalna voltametrija klorofilina na elektrodi od staklastog ugljika i parafinom impregniranoj grafitnoj elektrodi // Zbornik sažetaka 3. dana elektrokemije
Zagreb, 2012. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 578267 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pravokutnovalna voltametrija klorofilina na elektrodi od staklastog ugljika i parafinom impregniranoj grafitnoj elektrodi
(Square-wave voltammetry of chlorophyllin on glassy-carbon electrode and paraffin impregnated graphite electrode)
Autori
Novak, Ivana ; Komorsky-Lovrić, Šebojka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 3. dana elektrokemije
/ - Zagreb, 2012
ISBN
978-953-6690-90-9
Skup
Treći dan elektrokemije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.04.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
klorofilin ; pravokutnovalna voltametrija
(chlorophyllin ; square-wave voltammetry)
Sažetak
Natrijev bakreni klorofilin (CHL) je vodotopljivi oblik klorofila, koji se dobiva polusintetskim putem iz prirodnih izvora klorofila. Postupak dobivanja CHL-a iz klorofila obuhvaća alkalnu hidrolizu esterskih skupina u molekuli klorofila te zamjenu atoma magnezija u molekuli klorofila atomom bakra. Ovako dobiveni proizvod predstavlja kompleksnu smjesu klorinskih odnosno porfirinskih kompleksa s bakrom. Najzastupljeniji spojevi u CHL su Cu(II) klorin e6 (~ 72 %) i Cu(II) klorin e4 (~ 10 %). CHL se koristi kao bojilo u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji (E broj: E-141). U medicini, CHL se već desteljećima koristi za brže zacjeljivanje rana i uklanjanje neugodnih tjelesnih mirisa. Istraživanja pokazuju da CHL ima snažno antimutageno i antikancerogeno djelovanje. Pored toga, CHL je poznat i po svom vrlo učinkovitom antioksidacijskom djelovanju u in vivo i in vitro uvjetima. Jedan od mogućih mehanizama antioksidacijskog djelovanja CHL-a je hvatanje slobodnih radikala. Sposobnost CHL- a da hvata slobodne radikale posljedica je kemijske strukture klorinskih spojeva, konkretno konjugiranog π-elektronskog sustava, koji im omogućava da djeluju kao dobri reducensi tj. donori elektrona. Poznavanje elektrokemijskih svojstava CHL znatno bi doprinijelo boljem razumijevanju mehanizama prijenosa elektrona odnosno antioksidacijske aktivnosti ovoga proizvoda. U ovom radu ispitivana su elektrokemijska svojstva CHL primjenom pravokutnovalne voltametrije (SWV), na elektrodi od staklastog ugljika i parafinom impregniranoj grafitnoj elektrodi. Na pravokutnovalnim odzivima klorofilina uočena su dva strujna vala. Strujni val 1 povezuje se s oksidacijom iminskog dušika, koja se odvija otpuštanjem jednog elektrona. Val 1 je dobro definiran na anodnoj i katodnoj grani ciklusa, što znači da se produkti ove redoks reakcije mogu re-reducirati u početni oblik u reverzibilnom elektrodnom mehanizmu. Ipak, dio produkta oksidacije CHL stupa u reakcije dimerizacije, a nastali dimeri adsorbiraju se na površini radne elektrode. Adsorbirani dimer podliježe procesu elektrokemijski ireverzibilne oksidacije pri pozitivnijem potencijalu. Vršni potencijali vala 1 i 2 ne zavise o pH vrijednosti elektrolita, ali zavise o frekvenciji pobude i koncentraciji CHL-a. Odzivi CHL-a slični su na obje elektrode, bez obzira na agregatno stanje analita. Jedina razlika uočena je s obzirom na separaciju dvaju elektrodnih reakcija, što je vjerojatno posljedica različitog intenziteta adsorpcije odnosno stabilizacije reakcijskog međuprodukta, a ne različite elektrodne reakcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
022-0222148-2142 - Toksični učinci mikotoksina na ljude i životinje (Peraica, Maja, MZOS ) ( CroRIS)
098-0982904-2907 - Elektroanalitička istraživanja mikrokristala i tragova otopljenih supstanci (Lovrić, Milivoj, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb