Naslov
Valorizacija prometa zračnih luka jugoistočne Europe od 2000. do 2010.
(Airports Traffic Valorisation in South-East Europe from 2000 till 2010)

Autori
Paljetak, Josip ; Šimecki Ana ; Steiner, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zbornik radova / Steiner, Sanja ; Božičević, Josip ; Bukljaš Skočibušić, Mihaela - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012, 43-52

ISBN
978-953-154-118-3

Skup
Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zračni promet; zračne luke; SEETO; osnovna mreža; sveobuhvatna mreža; prometni pokazatelji
(Air Transport; Airports; Core Network; Comprehensive Network; Traffic Indicators)

Sažetak
Zračne luke jugoistočne Europe, unatoč visokom prosječnom rastu prometa u razdoblju od 2000. do 2010, nisu uspjele postići razinu prometa u susjednim europskim regijama, kao ni količinu prometa prije raspada Jugoslavije. Ipak, prethodno desetljeće karakterizira visok rast putničkog prometa (prosječni godišnji rast putnika veći od 10%), kojemu je pridonio ulazak niskotarifnih prijevoznika na područje regije početkom promatranog razdoblja. U drugoj polovici razdoblja intenzitet rasta se smanjuje. Posebno je evidentan početak gospodarske i ekonomske globalne krize 2008, međutim isto je tako evidentan i oporavak tržišta 2010. i nastavak prometnoga rasta. Rekordan rast u prethodnom razdoblju imao je promet robe i pošte (50%), međutim je ukupno gledajući promet robe i pošte u odnosu na promet putnika zanemariv, poglavito u Republici Hrvatskoj. S obzirom na geoprometni položaj regije, taj oblik prometa na zračnim lukama ima znatan potencijal za razvoj. Republika Hrvatska je dominantna po udjelu prometa u regiji. To je rezultat prometa jadranskih zračnih luka, koji generira turistička potražnja. To se može zaključiti i iz podatka da Zračna luka Zagreb prosječno ostvari 50% prometa, koji je ostvarivala u predratnom razdoblju, dok su jadranske zračne luke gotovo dostigle promet iz rekordnih osamdesetih godina 20. st. Uspoređujući promet robe i pošte, evidentna je dominacija Zračne luke Zagreb koja ostvari 40% prometa regije, međutim udio ostalih hrvatskih zračnih luka je manji od 10%. Unatoč vrlo visokom rastu prometa robe i pošte, taj promet na većini zračnih luka regije još uvijek ima dovoljno prostora za intenzivan rast. Većinu zračnih luka karakteriziraju relativno velike kategorije poletno – sletne staze, ali isto tako nedovoljna izgrađenost i zastarjela tehnologija ostalih aerodromskih objekata (zgrada, terminala, površina). Samo po jedna zračna luka u regiji raspolaže dvijema poletno- sletnim stazama (Zadar) kao i s dvije putničke zgrade (Beograd). Veličina prometa je još uvijek nedovoljna da bi se većina zračnih luka odlučila za veće investicije i modernizaciju aerodromske infrastrukture. Također, vrlo je skromno zastupljen udio privatnoga kapitala u zračnim lukama. Razlog se dijelom nalazi u neiskorištenim kapacitetima i manjem prometu u odnosu na susjedne regije. Isto tako, povećanje konkurentnosti, odnosno prometa zračnih luka može se postići adekvatnim modelom koncesioniranja ili javno – privatnog vlasništva. Bez obzira na prethodno razdoblje prema većini pokazatelja 2011. je također bila vrlo uspješna. Arapsko proljeće i produbljenje krize u Grčkoj imalo je za posljedicu preusmjeravanja dijela prometa na zračne luke u Jugoistočnoj Europi što je dobar pokazatelj nastavka rasta prometa u ovoj regiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA